Kako da dobro spremite ribu

Kao tipičnoj "kontinentalki" riba mi nikada nije bila omiljena a iskreno ni česta hrana. Jelo se tu i tamo malo oslića, skuše, soma i šarana a pastrmka mi je bila vrhunac degustacije ribe.

E onda sam jednog dana počela da živim na obali okeana, zaliva, da budem tačnija, i eto zbog velikog izbora sveže i kvalitetne ribe postadoh veliki ljubitelj iste. Toliko volim ribu da sam primetila da jedem sve, od glave do repa. Da ne pričam o tome da prosto obožavam da jedem sirovu ribu u sušiju ili sašimi. Ja dosta često spremam ribu, a sve manje ostalo meso. Verovatno zato što je tako ukusna, zdrava i veoma jedostavna za spremanje. 

Ovim postom želim da objedinim neka moja saznanja o raznim ribama, načinima spremanja i obrade. Sigurna sam da će mnogima pomoći da dosegnu kvalitet jela koje možete naći u boljim restoranima i koja su obično dosta skupa. Ustvari nema tu neke preterane mudrosti, i u kućnoj varijanti možete da napravite sjajnu ribu.

Osnovna podela ribe je na rečne i morske. Ja ću se više baviti morskim jer mnogo ih više spremam. One se takođe dele na divlje i uzgajane na farmi, i sami možete da predpostavite da su ove prve kvalitetnije, i naravno mršavije, i skuplje. 

Ribe se pripremaju cele, ali često ćete naći one velike isečene na filete ili stejkove (kotlete) kao što su losos, tuna ili ajkula. 

Ono što je najvažnije kod ribe jeste da ona bude što svežija. Kada je kupujete ukoliko primetite mutne oči i ako se riba dosta oseća to znači da nije sveža, i bolje je ne kupujte. Najbolje da pitate prodavca da vam da da je pomirišete, nemojte da vam bude glupo. Gledajte da je istog dana spremite kada ste je kupili. Pitajte slobodno ljude koje rade u ribarnici kada im stiže riba da bi znali kada je najbolje da je kupite. Iz mog iskustva, to je obično uoči vikenda, mada bolje ribarnice dobijaju robu svaki dan.

Čišćenje ribe je užasno naporan posao, i ja sam srećna što to više uopšte ne radim. Naime, ovde u ribarnicama vam obično očiste ribe kada ih kupite. 

Ribu možete peći, pržiti, grilovati, kuvati i pariti, a bogami i jesti sirovu. Ona se termički obrađuje u vrlo kratkom roku, pazite da je ne prekuvate.

Što se tiče marinade za ribe prilikom pečenja i grilovanja najbolje je da je napravite uoči termičke obrade, jer dugim boravkom u marinadi riblje meso dosta izgubi u svojoj teksturi. Dakle, meso treba da se odvaja u listićima, ako tako mogu da kažem, a ne da bude previše mekano i bez oblika.

Pečenje ribe na roštilju je ze mene nešto najukusnije, ali problem je u tome što se ona često lepi za rešetku. Zato najbolje da je nauljiti dobro ili pečete u posebnim rešetkama za grilovanje ribe. Takođe, neko je stavlja preko folije. Saveti o gilovanju ribe pronađite ovde.

Najosnovniji recept za pečenje ribe

Sastojci:

Riba srednje veličine

1/4 šolje maslinovog ulja

2 čena belog luka, sitno iseckanog

Šaka svežeg peršuna, iseckanog

So i biber

1 limun

Priprema:

Zagrejte rernu na 220C (430F).

Očistite i operite ribu. Papirnatim ubrusom je osušite. Nožem paralelno zasecite ribu tri puta sa obe strane. Posolite i pobiberite ribu sa obe strane i unutra. Iseckani beli luk i peršun pomešajte sa malo maslinovog ulja i limunovim sokom i time ispunite unutrašnjost ribe, a možete malo da stavite i po gornjoj površini. Prelijte ribu maslinovim uljem i preostalim limunovim sokom.

Pecite ribu u rerni 10-15 minuta, zavisi od veličine i jačine rerne. Ja često pečem 10 minuta, a onda uključim gril obciju (broil) i pečem još 5 minuta nebili dobila hrskavu koricu. 

Ovim sastojcima možete dodavati mnoge druge ili ih zameniti, recimo umesto maslinovog ulja staviti puter. Dodatak belog vina će dati ribi neverovatno dobar ukus.

Ostale sastojke koje preporučujem su mirođija za losos, senf, puter i pinjoli za Cod, mladi luk, limeta, majčina dušica, vlašac, origano, žalfija, đumbir, paradajz, masline, kapar, itd. Takođe, ribu možete peći u plehu zajedno sa raznim povrćem kao što je komorač, krompir, brokoli, itd.

Veoma interesantna tehnika spremanja ribe jeste riba u paketićima. To je francuska tehnika koja se zove en papilotte. Paketići se prave od masne hartije u kojoj se stavi riba, sa začinskim biljem i vinom i onda se dobro zatvori i peče. Najbolje je da za to koristite riblje filete.

Iskreno, kad pravim ribu ne vezujem se striktno za neke određene sastojke, odem lepo u bašticu i pokupim razno začinsko bilje, uzmem preostali limun ili limetu iz frižidera i to mu dođe dovoljno da se začini riba. Ribu obično serviram uz blitvu, kuvani pirinač, krompir, pa čak i uz testeninu.

Izvor: So i biber

OVO NISTE ZNALI O SLANINI: Sedam činjenica koje će vas iznenaditi!

Ukoliko mislite da znate sve o ovom slasnom suvomesnatom proizvodu, razmislite malo bolje. Donosimo vam 7 činjenica koje bi vas mogle iznenaditi.

1. Leči mamurluk

Britanski istraživači sa univerziteta u Njukaslu povezali su konzumaciju slanine sa smanjivanjem posledica mamurluka. Isti su, naime, otkrili da ona sadrži neke aminokiseline koje pomažu da se nadoknade neurotransmiteri čiji broj brzo opadne tokom intenzivnijeg ispijanja alkohola.

2. „Zavodi“ mirisom

Miris dimljene slanine nadahnuo je čitav rang zapanjujućih proizvoda uključujući i kolonjsku vodicu kreiranu još 1920. godine od strane jednog pariškog mesara. Proizvod je sadržavao 11 esencijalnih ulja, od čega je jedno poticalo od omiljene sušene svinjske potrbušine.

3. Osvežava dah

Zaboravite na pastu za zube s eteričnim uljima hibiskusa, mente i drugog osvežavajućeg bilja - potražite onu s mirisom slanine. Pasta s ovim dimljenim sastojkom čisti zube na tradicionalan način, ali vam osigurava svež dah. 

4. Najbolje se prži u rerni

Suprotno uopštenom mišljenju - najhrskavije kriške slanine ispeći ćete u rerni. Umesto u tiganju, komade slanine položite na papir za pečenje kolača, pa ih stavite u rernu. Ne samo da ćete postići uravnoteženiju termičku obradu svake kriške, već će i čišćenje biti lakše. 

5. Izaziva zavisnost 

Novija istraživanja pokazuju da ishrana bogata kalorijama i masnoćama, uključujući i čestu konzumaciju slanine - stimuliše centar u mozgu zadužen za užitak. Na taj način izaziva telesnu potrebu koja se graniči ss zavisnošću. 

6. Slavi se na nivou države

Neke nacije su toliko opsednute slaninom da im posvećuju posebnu pažnju i manifestacije. Subota pre Praznika rada u Sjedinjenim Američkim Državama, na primer, smatra se neslužbenim danom slanine. Ljubitelji tog dana uživaju u hrani, piću i aktivnostima nadahnutim masnim svinjskim zalogajčićima. 

7. Pomaže pamćenju 

Slanina sadrži mikronutrijent po imenu kolin, koji je važan za razvoj hipokampusa u mozgu, dela rezervisanog za pamćenje. Studija sa univerziteta u Severnoj Karolini sugeriše da isti sastojak može doprineti boljem razvoju mozga kod nerođenog deteta ako trudnica konzumira hranu bogatu tim elementom. 

Autor: stvarukusa.rs

Bundeva čuva zdravlje i lepotu

Zbog male količine kalorija, bundeva je odlično rešenje za dijetu, a zbog mnogo biljnih vlakana za bolju probavu. Preporučuje se i kao diuretik i kao oblog za proširene vene. Bogata je kalijumom.

Rana jesen već miriše na bundeve. Zapečene u rerni i posute cimetom, izrendane i uvaljane u kore za pitu, ili isceđene i pretvorene u sveži sok, prava su jesenja poslastica koja bojom, mirisom i ukusom deluje na sva čula. 

I što je najvažnije - veoma je zdrava i prija organizmu, naročito u ovo doba kada virusi počinju "kolo da vode". 

Zbog male količine kalorija, odlično je rešenje za dijetu, a zbog mnogo biljnih vlakana za bolju probavu. Preporučuje se i kao diuretik i kao oblog za proširene vene. Bogata je kalijumom - pa pogoduje srcu, ali i kalcijumom i fosforom - zbog čega je dobra za kosti i zube. 

Zahvaljujući vitaminima B grupe, čuva nerve, a uz pomoć C i E - mladost. Ako napravite pire i ostavite da odstoji deset minuta na licu, primetićete koliko su vam se pore suzile, a koža očistila.

IZVOR: NOVOSTI.RS

Namirnice koje se kvare brže nego što ste mislili

Neke namirnice, za koje ste mislili da traju izuzetno dugo, zapravo gube nutrijente vrlo brzo. Kako je, onda, najbolje skladištiti tu hranu? Evo šta stručnjaci kažu...

Zeleni čaj 

Količina antioksidanata u zelenom čaju se, u proseku, smanjuje za 32 odsto nakon što je čaj pola godine stajao na polici, a antioksidanti su najosetljiviji na kiseonik i prirodno svetlo. Potrudite se da čuvate čaj u hermetički zatvorenim posudama, poput limenih kutija, umesto da ga držite u papirnim ili plastičnim kesicama. Pošto je zeleni čaj osetljiv i na toplotu, stavite zatvorenu posudu u frižider da bi lišće što duže ostalo sveže. 

Proizvodi od paradajza 

Paradajz u konzervi gubi 50 odsto likopena (antioksidant) posle samo tri meseca u frižideru, čak i kada konzerva nije otvorena. To je velika šteta jer je likopen koristan u borbi protiv raka, srčanih bolesti a čak može i da ojača kosti. Ako pravite paradajz sos, najbolje je koristiti svež paradajz, a ako pravite kečap, sipajte ga u manje staklene boce jer tek načeta boca sadrži više likopena. 

Krompir 

Količina vitamina C smanjuje se, u proseku, za 40 odsto nakon osam meseci skladištenja krompira u propisanim uslovima (hladno, mračno, suvo mesto). Tačno je da verovatno nećete toliko dugo držati krompir u kući, ali je problem što ih neki uzgajivači skladište do pet meseci pre nego što dospeju na tržište. Potrudite se, zato, da kupite mladi krompir ili bar kupite količinu za koju ste sigurni da ćete je brzo pojesti. Krompir je najbolje držati u papirnim kesama, umesto u plastičnim. Papirne kese, za razliku od plastičnih, smanjuju količinu svetla i omogućavaju krompiru da diše, ne zadržavajući vlagu unutar kese. 

Maslinovo ulje 

Efikasnost antioksidanata u maslinovom ulju opada za 40 odsto nakon šest meseci. Nažalost, u mnogim domovima, flaše sa uljem čuvaju se znatno duže. Zato nemojte čuvati ulje u blizini rerne, ili ostaviti bocu dugo otvorenu jer je ulje osetljivo na kiseonik, toplotu i svetlost. Ako ga ne upotrebljavate često, kupite manje flaše. 

Džem od bobičastog voća 

Količina antocijanina, flavonoida koji imaju antiupalno dejstvo, čuvaju pamćenje i deluju kao antioksidanti, u džemu od borovnice smanjuje se za oko 23 odsto nakon samo dva meseca skladištenja na sobnoj temperaturi. Slično, džem od jagode gubi do 12 odsto flavonoida nakon šest meseci skladištenja u mračnom kredencu. Ako možete, čuvajte džem u frižideru pre nego što otvorite teglu jer ćete tako sačuvati 15 odsto antocijanina. 

Žitarice 

Količina riboflavina, vitamina koji omogućava razlaganje ostalih nutrijenata, u obogaćenim testeninama smanjila se za čitavih 50 odsto nakon samo jednog dana izloženosti suncu. Folna kiselina u obogaćenom brašnu takođe je osetljiva na toplotu i kiseonik. Čuvajte ih, zato, u neprozirnim posudama, daleko od izvora toplote. Suvi kredenac bolji je od frižidera, osim kad je u pitanju integralni pirinač. On sadrži određenu količinu ulja, tako da se brže kvari na sobnoj temperaturi. 

Začini i ostalo sušeno bilje 

Količina kapsaicina u čiliju, efikasnog u borbi protiv gojaznosti i određenih vrsta raka, konstantno se smanjuje tokom devet meseci, a i ostali začini i bilje brzo gube nutrijente i svežinu. Najbolje je držati ih u staklenim teglama, daleko od toplote i sunčeve svetlosti, ili ih sameljite na licu mesta. 

Izvor: Super žena

Da li znate koju hranu ne smete da zamrzavate?

Zapamtite da kada hrane jedna stavite u zamrzivač, ona više nikada neće imati potpuno jednak ukus. No, neke namirnice će imati užasan ukus, uzrokovati probavne smetnje ili eksplodirati unutar zamrzivača.

Jaja

Jaja u zamrzivaču mogu da pukne i otpustiti opasne bakterije. Čak i ako ne puknu i ne naprave nikakav nered, jaja će biti takvog ukusa koji vam se sigurno neće svideti.Nemojte zamrzavati sirova jaja niti termički obrađena, kao ni sosove na bazi jaja (majonez).

Namirnice sa visokim procentom vode

To su lubenica, jabuke, celer, breskve i krastavci. K ada ih jednom odmrznete, oni neće biti niti istog oblika, niti približno sličnog ukusa. Takođe, ako već imate sveže namirnice, iskoristite ih odmah.

Mlečne proizvode

Mleko, meki sirevi i jogurt će se, kada jednom se odmrznu, potpuno zgrudati.Odvojit će se mast od vode, a tekstura će biti potpuno neprepoznatljiva, kao i ukus. To sigurno nije nešto što želite da jedete.

Odmrznuto meso i morski plodovi

Staviti piletinu i zamrzivač je potpuno uredu. No, odmrznuti ju pa ju opet vratiti u zamrzivač je nešto sasvim drugo. U međuvremenu će se na namirnicu nakupiti puno bakterija, a vi ćete im dati puno vremena da se množe.

Izvor: centarzdravlja.rs

SJAJNO ZA SVAKU DIJETU: 35 dijetalnih grickalica ispod 100 kalorija

Evo idealnih dijetalnih zalogajčića koji će vam utoliti glad u danima kada ste objavili rat hrani i rešili da se stešete!

U trenucima kada nam je najvažnije da budemo fit, odričemo se svih slatkih i slanih zadovoljstava i "grehova"! Ali šta kada nas glad pritera uza zid i glava ne može da dobije bitku sa praznim stomakom? Šta prezalogajati između obroka, a ne naškoditi svom dijetalnom režimu ishrane?

Evo 35 ideja za ukusne slatke i slane grickalice koje imaju manje od 100 kalorija, a opet su zdrave i dijetalne! Čak je i čokolada dozvoljena! 

1. Banana u topljenoj čokoladi: Pola banane umočite u topljenu tamnu čokoladu. Uživajte!

2. Jedna veća šolja grožđa

3. Šolja jogurta sa medom i malo cimeta

4. Jedna pomorandža

5. 2-3 koluta ananasa iz konzerve (ili svežeg)

6. Šolja bilo kog bobičastog voća (jagode, maline, borovnice) sa 2 kašike šlaga

7. 4 suve smokve

8. Jedna štangla crne čokolade (za kuvanje)

9. Čaša (ne prepuna) čokoladnog mleka

10. Šolja puna jagoda i malina prelivena zaslađenim sokom od pomorandže

11. Činijica pudinga od čokolade

12. Pet većih jagoda prelivenih sa dve kockice topljene čokolade

13. Bezalkoholni koktel od tropskog voća: U čaši izmešati mrvljeni led, sok od ananasa, sok od jabuke i sok od pomorandže.

14. Banana šejk: Napuniti polovinu šolje sitno seckanom ili gnječenom bananom, četvrtinu jogurtom, i dodati malo mrvljenog leda. Mešati dok se ne pretvori u glatku smesu.

15. Pečena jabuka: Jabuku napuniti kašičicom žutog šećera i cimeta, pa ispeći.

16. Pola šolje žitarica i pola šolje mleka

17. Pet slatkih krekera i pola šolje toplog mleka (zasladiti po želji natrenom)

18. Kafa sa mlekom

19. 10 žele bombona

20. 25 pistaća

21. 5 slanih krekera i 5 vrlo tankih kriški kačkavalja

22. Rovito kuvano jaje i pola kriške integralnog tosta

23. 2 šolje kokica

24. Salata od tunjevine: Pomešati pola šolje tunjevine iz konzerve, dodati kašičicu karija, kašiku sitno seckanog crnog luka i malo celera.

25. Grčka salata: Jedan paradajz iseckati na kockice, dodati 2 kašike izmrvljenog feta sira i preliti lumunovim sokom.

26. Pečeni krompir: Skuvati jedan krompir, premazati sa kašičicom maslinovog ulja, posliti i peći oko 10 minuta.

27. Sendvič sa krastavcem: Na pola kriške hleba ili tosta staviti 2 kašike sira i par kolutova krastzavca.

28. 8 maslina (crnih ili zelenih)

29. Četiri veoma tanke kriške pilećeg fileta umočiti u mešavinu senfa i meda.

30. Krastavac salata: Iseckati jedan veći krastavac, dodati 2 kriške seckanog crvenog luka i preliti sa 2 kašike jabukovog sirćeta.

31. 15 malih pereca (kupovnih) i 2 kašike krem sira

32. Deblja kriška sira mocarela sa 2-3 čeri paradajza 

33. Mini sendvič sa šunkom: Između dve veoma tanke kriške hleba staviti list šunke po izboru, list zelene salate i malo senfa.

34. Polovina đevreka

35. 4 suve kajsije

Izvor: Pressonline

JEDITE GA ŠTO ČEŠĆE: Paradajzom protiv raka bubrega!

Često konzumiranje paradajza i drugih vrsta voća i povrća s visokim udelom likopena je u novoj studiji povezano s manjim rizikom obolevanja od raka bubrega.

Inače, likopen je antioksidans odgovoran za boju paradajza, lubenica, grejpfruta i papaje a ranija istraživanja povezala su unos likopena s manjim rizikom za razvoj karcinoma pluća i želuca.

Novi nalazi su prikupljeni tokom poslednjih 20 godina od gotovo 9.200 ispitanica koje su prošle menopauzu.

U proseku su učesnice istraživanja s najvećim unosom likopena imale 45 odsto manji rizik obolevanja od raka bubrega nego ispitanice koje su konzumirale najmanje količine.

Naučnici veruju da je dobijene nalaze moguće objasniti uticajem likopena na smanjenje oksidativnog stresa povezanog s razvojem raka bubrega.

Prema podacima za SAD, rak bubrega je deveti najčešći oblik karcinoma u toj zemlji, oko dva odsto svih slučajeva raka u Americi se odnosi na rak bubrega, prenosi Večernji list.

Izvor: Tanjug

Prošao rok trajanja, šta sad?

Prošao rok trajanja, šta sad?

Prođe li mu rok, meso i sladoled svakako bacite, riba neće praviti probleme mada neće biti ukusna, a paradajz bacite samo ako se pojavi plesan ili miris alkohola.

Rokovi na hrani postoje s jasnom namerom zaštite zdravlja ljudi i smanjivanje mogućnosti zaraze bakterijama iz hrane, ali kod nekih namirnica je puno bolje osloniti se na test njuha i boje, jer se može dogoditi da bacimo hranu koja je još dobra. Kampanja Love Food Hate Waste ističe kako se samo u Velikoj Britaniji svake godine baci 7,000.000 tona hrane i pića kojima je istekao rok trajanja, a mogli su se pojesti, piše Dejli Mejl. 

Paradajz 

Ovo ukusno povrće najčešće ne dolazi s deklaracijom, no većina ljudi će baciti paradajz ako se koža smežura. Za razliku od većine povrća, paradajz postaje slađi s vremenom. Čak i ako mesnata unutrašnjost potamni i dalje je dobar, samo treba oguliti kožicu. Znaćete da se pokvario ako se na njihovoj površini pojavi plesan, postanu vodenaste ili pak smrde na alkohol. 

Riba 

Fileti sveže ribe, poput lososa ili tune, mogu ostati sveži nedeljama nakon pakovanja, pod uslovom da su u frižideru. Nakon tog vremena, i dalje se mogu jesti ali neće imati tako dobar okus. Sveža riba ponekad putuje dve do tri nedelje nakon hvatanja do kupca, pa se kod kupovine treba obratiti posebna pažnja. Bela riba treba imati prozirnu i sjajnu kožu, biti bez mirisa i čvrsta ako se pritisne. Osetite li miris sličan amonijaku, ne kupujte ribu jer on dolazi do raspada kiseline u mesu, a najgora je riba koja izgleda zelenkasto. 

Sladoled 

Čak i ako se drži u zamrzivaču, sladoled ima poprilično kratak vek trajanja jer ima visok udeo masnoća u sebi, koje su lako kvarljive. Tri meseca nakon isteka roka izgubit će sav ukus, a najbolje je ne jesti ga čim prođe rok. Pokvareni sladoled možete prepoznati po tamnijoj boji i kiselom ukusu. 

Pašteta i kobasice 

Kod fabrički obrađenog mesa pametno je strogo se držati roka upotrebe, jer u suprotnom može doći do trovanja. Kod obrade meso je izloženo bakterijama poput E.coli i listeriji, a zaraženo meso se može prepoznati po tamnijim delovima. Ako je površina kobasice lepljiva umesto glatka i sjajna, ili je pak poprimila tamniju boju, najbolje je baciti ih. 

Jogurt 

Ovaj mlečni proizvod može se jesti dugo nakon što istekne rok upotrebe, ali samo ako nije bio otvoren. U procesu fermentacije mleko se stabilizuje tako da može dugo da traje, ali ipak ga treba baciti na prvu pojavu buđi, koje se na jogurtu mogu pojaviti u svim bojama. 

Jaja 

Jaja u ljusci stoje u frižideru od tri do pet nedelja, sirovi žumanac od dva do četiri dana, a tvrdo kuvana jaja nedelju dana. Lagano umućena jaja možete čuvati u zamrzivaču do godinu dana. Jaja smestite u najhladniji dio frižidera, ne u deo na vratima. Da biste testirali jaje, stavite ga u posudu s vodom. Ako pluta, tada ga bacite, a ako potone, smete ga jesti. 

Brašno i začini 

Začini poput čilija u prahu i paprike mogu trajati šest meseci duže od isteka roka trajanja ako je na njima označeno da su "pasterizirani parom" ili "zračeni", što znači da su tretirani tako da se u njima ubiju svi mikrobi i žišci. Ti mikroskopski insekti žive na suvim namirnicama poput brašna i začina. Oni se teško mogu videti golim okom, no mogu se primetiti sitne crne tačkice kod stavljanja brašna i začina u hranu. Vidite li ih, bacite namirnice. 

Piletina 

Za razliku od ribe, piletina propada vrlo brzo. Osetite li miris truleži ili kiseline, isperite meso pod vodom i ponovno pomirišite. Ako i dalje ima miris, bacite ga. Generalno, opasno je jesti piletinu već dva do tri dana nakon isteka roka zbog mogućnosti zaraze salmonelom i sličnim bakterijama. 

Izvor: Novi magazin

SO KAO LEK: Sedam neverovatnih upotreba najpoznatijeg začina!

Osim što obogaćuje ukus hrane so je sastavni deo našeg tela, ali i života.Ali, osim u kuhinji so možete koristiti i u zdravstvene svrhe. Upoznajte sve blagodati soli i brzo i lako se rešite manjih tegoba.

SO KAO LEK: Sedam neverovatnih upotreba najpoznatijeg začina!

BOL U GRLU: Napravite mešavinu od jedne kašičice soli i 2,5 decilitra vode i mešajte dok se so ne otopi. S ovom tečnošću ispirajte grlo nekoliko puta na dan.

OPEKOTINE U USTIMA: Ako ste pojeli nešto vruće ili ljuto i "ispekli" jezik napravite mešavinu od pola kašičice soli i dva decilitra mlake vode i ispirajte svakih sat vremena.

BOLNE I OSETLJIVE DESNI:  Napravite mešavinu od jedne kašičice soli i jednog decilitra mlake vode i ispirajte na svakih deset minuta. Imate li aftu, so će dezinfikovati ranicu u ustima.

ZUBOBOLJA: Privremeno rešenje pre odlaska kod zubara koje smanjuje bol - ispirajte usta mešavinom od jednog decilitra mlake vode, dve kašike sirćeta i jedne manje kašike soli.

ALERGIJE I UPALE SINUSA: So je spas za iritiranu sluznicu. Zakuvajte dva do tri decilitra vode te dodajte soli toliko da voda bude slana (ne preslana). Čekajte da se ohladi na sobnoj temperaturi, prebacite u bočicu od kapi za nos i dva puta dnevno nakapajte nos. S istom mešavinom možete isprati nos tako što ćete je pretočiti u čajnik, pa nagnite glavu nad umivaonik te ulivajte u jednu pa u drugu nozdrvu. Na kraju ispušite nos.

UBODI INSEKATA: So može da ublaži bol i smanji otok prilikom uboda pčele, ili nekog drugog insekta. Od soli i vode napravite gustu smesu. Nanesite je na mesto uboda, ostavite da tako stoji dok se so potpuno ne osuši. So će smiriti iritaciju na koži i smanjiti bol.

BOLNE I NATEČENE NOGE: Napravite kupku za noge koja će smanjiti otekle noge i zglobove, i odmoriti ih. U lavor ulijte toplu vodu i dodajte četiri kašike soli i nekoliko kapi eteričnog ulja lavande, nane ili eukaliptusa. Zadržite noge u ovoj mešavini oko pola sata.

Izvor: Zadovoljna.hr

Zbog čega pržena slanina tako dobro miriše?

Miris pržene slanine svakako otvara apetit, a naučnici su pokušali da pronađu odgovor na pitanje šta se krije iza tog opijajućeg mirisa.

Rastu li vam zazubice već pri samoj pomisli na pečenu slaninu? Upravo je to jedan od najzavodljivijih mirisa hrane kome retko ko može odoleti. To uopšte ne iznenađuje, kažu naučnici iz American Chemical Society koji su u novom istraživanju otkrili šta se krije iza tog divnog mirisa pečene slanine.

Tajna mirisa slanine krije se u mešavini šećera i aminokiselina, što se naziva Majlardova reakcija. Naime dok se slanina greje u tiganju, šećeri iz slanine reaguju s aminokiselinama, a to zajedno s  razgradnjom masti dovodi do proizvodnje čak 150 jedinjenja koji  uzrokuju nastanak poznatog i jedinstvenog mirisa pečene slanine.

U istraživanju su naučnici pokušali da otkriju koja to jedinjenja daju miris pečenoj slanini, upoređujući ih s aromama koje nastaju pečenjem svinjskoga buta, piše compoundchem.com. Tokom istraživanja meso se prvo pržilo, zatim mlelo, a potom je poprskano azotom kako bi se skupila organska jedinjenja koja su bila oslobođena. Prikupljena jedinjenja su nakon toga propuštani kroz plinsku kromatografiju i maseni spektrometar kako bi se identifikovali.

Skupljena jedinjenja potiču iz pomenute Maillardove reakcije u kojoj se šećeri razgrađuju s aminokiselinama usled zagrevanja. Druga jedinjenja u slanini nastaju zahvaljujući razgradnji masti. U slučaju dimljene slanine nitrit korišten u procesu sušenja može reagovati s masnim kiselinama i mastima prisutnima u slanini za vreme zagrevanja, što pak dovodi do većeg postotka jedinjenja koji sadrže azot nego u standardnom svinjskom mesu.

Tokom istraživanja naučnici su zaključili da su u slanini i u svežem svinjskom mesu u velikim količinama prisutni ugljenovodici, alkoholi, ketoni i aldehidi. Takođe su otkrili da se neka jedinjenjanalaze isključivo u slanini, a sve ukazuje na to da oni igraju važnu ulogu u kreiranju njenog mirisa.

Sva ta jedinjenja sadrže azot, a naučnici su otkrili da nijedan od njih sam po sebi nema prepoznatljiv miris slanine, već kombinacija jedinjenja kreira komu teško ko može odoleti.

Izvor: tportal

7 najopasnijih laži o dijetama u koje verovatno verujete

Trendovi u dijetama se stalno menjaju, ali neki mitovi nastavljaju da žive. Iako smo prethodnih godina od niskomasne ishrane prešli na onu koja izbacuje ugljene hidrate, a oni koji su zaobilazili mlečne proizvode sada beže od glutena, neistine i laži nastavljaju da žive iz dijete u dijetu. Pogledajte koje su to najopasnije laži, i zašto ne treba u njih da verujete.

 Svake godine imamo neku novu dijetu, ali ove neistine nastavljaju da žive

1) NE SMETE DA JEDETE POSLE SEDAM SATI UVEČE

Jednostavno ne postoji neko univerzalno vreme u koje bi svi trebalo da prestanu da jedu. To je sve individualno, jer ljudi ustaju i ležu u krevet u različito vreme. Na primer, Amerikanci generalno večeraju prilično rano u odnosu na druge nacije, a opet važe za jednu od najdebljih populacija. Osim ako osoba nema neki poremećaj, koji zahteva unošenje hrane u tačnim i preciznim intervalima, ne bi trebalo da se opterećuje satom već time kako se oseća. Naravno, to ne znači da treba da pojedete hamburger u krevetu, a zatim da se okrenete na stranu i zaspite. Vodite računa šta jedete i u kojoj meri, ali ne opterećujte se satom.

2) OD UGLJENIH HIDRATA SE GOJITE I NISU VAM POTREBNI

Ovo je zausta opasan mit u koji, nažalost, mnogo žena veruje. Sa izuzetkom specifičnih dijeta, koje se daju iz medicinskih razloga, izbacivanje ugljenih hidrata iz ishrane može da bude jako opasno. Naime, kada ih ne jedemo, naše telo ne može da funkcioniše optimalno. Samo mozak koristi oko 130 grama ugljenih hidrata dnevno, a ovo gorivo nam je potrebno i za proizvodnju serotonina. A ovi molekuli su nam posebno potrebni ako se bavino nekom vrstom fizičke aktivnosti, jer predstavljaju glavni izvor energije. Dakle, žitarice od celog zrna i voće bi trebalo da se nađu svakodnevno na vašem meniju, a proste šećere možete slobodno u potpunosti da izbacite.

3) PALEO DIJETA JE IDEALNA JER ZAHTEVA DA SE HRANIMO KAO NAŠI PRECI

Ova dijeta podrazumeva da se jede samo hrana koju su jeli i naši preci

Paleo dijeta podrazumeva da jedemo kao pećinske žene. To podrazumeva da se jede samo hrana koja može da se ulovi, upeca, uhvati ili skupi, kao što su meso, riba, školjke, jaja, povrće, korenje i voće. Ne jedu se namirnice kao što su zrna, mleko, mahunarke, so i šećer. I dok biste bez soli i šećera mogli slobodno da provedete ostatak života, izbegavanje žitarica od celog zrna, mahunarki i mlečnih proizvodanije dobra ideja. Ako ih eliminišete, mogli biste svoje telo da ostavite bez vitalnih hranljivih materija, koje su bitne jer se bore protiv raznih bolesti.

4) MOŽETE DA SE HRANITE PO KRVOJ GRUPI

Ovakve dijete su ranije bile prilično popularne, a zasnivale su se na tome koje su krvne grupe starije i kako su se hranili naši preci. Tako se predpostavlja da su oni koji imaju nultu krvnu grupu potekli od ljudi koji su lovili, i da im zato najbolje leži meso. Objašnjenje je veoma jednostavno - iako u teriju zvuči lepo, ne postoji ni jedan jedini naučni dokaz da je ovo ispravno.

5) SOKOVI SU ZDRAVI A DETOKSIKACIJA JE NEOPHODNA

Iako vam povremena detoksikacija organizma neće škoditi, jako je bitno da sa time ne preterujete. Naime, jetra i bubrezi predstavljaju naš sistem za detoksijkaciju, koji kod zdravih ljudi savršeno obavlja svoj posao. Oni fantastično otklanjaju toksine iz našeg organizma i bez pomoći sokića. S druge strane, postoje i neki očigledni nedostaci voćnih i povrćnih sokova - nemaju dovoljno masti, proteina, esencijalnih masnih kieslina kao ni vlakana. Ovi hranljivi sastojci su veoma bitni za sveobuhvatno zdravlje i bez njih ne možemo imati izbalansiran obrok. To ne znači da treba da izbegavate zdrave sokove, samo nemojte bazirati ishranu na njima.

6) OD MASTI SE GOJITE

Masti uopšte nisu toliko opasne koliko se veruje, ako nate da razlikujete dobre od loših

Masti, proteini i ugljeni hidrati su podjednako bitni u našoj ishrani, i izbegavanje bilo koje od ovih komponenti može da bude opasno. Organizmu su potrebna sva tri sastojka, pa ako neki ne unostite, može da vam se desi da imate napade gladi, da jedete i kada ste siti i da jedete na nervnoj bazi. Ako unosmo sve što nam je potrebno, ovakvih problema nećete imati. Jedan od najboljih dokaza da su masta zapravo zdrave jeste mediteranska ishrana, u kojoj dominiraju masti (maslinovo ulje, mahunarke, koštunjavo voće i zemenke). Ne samo da je ovakva ishrana dobra za kilažu, već i Grci ređe oboljevaju od srčanih bolesti u odnosu na druge nacije.

7) GLUTEN JE LOŠ ZA SVE LJUDE

Gluten je loš samo za one lude koji su preosetljivi na njega. Za sve ostale, gluten nije ni najmanje opasan niti štetan. Dobra strana ovaklve ishrane jestu u tome što se onda ljudi često hrane zdravije, jedu više voća a površa, ali neprotrebno je izbegavati zdrave žitarice samo zbog glutena. Iako je ovo jedna od najpopularnijih dijeta trenutno, jednostavno nećete imati nikakve koristi od nje, ukoliko niste preosetljivi na gluten.

Izvor: Blic žena

Evo šta uvek bacate dok pripremate obroke, a veoma je zdravo!

Kora, stabljike i listovi brojnih namirnica, koje uglavnom bacamo, nikako ne spadaju u otpatke jer sadrže zdravije sastojke i od samog ploda.

1. Kora limuna: Kora domaćeg neprskanog limuna izvor je antioksidansa, tačnije bela opna koja okružuje plod. Ona obiluje falvonoidima koji normaliziraju nivo holesterola, a vrlo su delotvorni i kao prirodni čistači organizma. Koru limuna izrendajte i prelijte vodom, ostavite da odstoji par minuta i potom iscedite malo limunovog soka. Za čišćenje organizma preporučuje se piti svako jutro na prazan stomak nedelju dana.

2. Kora luka i belog luka: Većina domaćica priznaće da najčešće korišćeno povrće u gotovo svim jelima čiste od kore ne znajući za blagodati iste. Naime tanka ljuska koja štiti plod belog i crnog luka obiluje kvercetinom, biljnim flavonoidom koji ima snažno antioksidativno i protivupalno dejstvo na organizam. Najbolji način da se iskoriste sve blagodati kore je da je kuvate u supama i varivima, a pre serviranja jednostavno koru uklonite iz jela. 

3. Listići celera: Ovo povrće u svojim listovima krije pravu riznica zdravlja, naime listovi celera sadrže obilje vitamina C i do pet puta veću količinu kalcijuma i magnezijuma nego sama stabljika. Listove možete kuvati u supama, varivima, ili ih dodati u salate i umake.

4. Kora kivija: Nimalo primamljiva ali zdravija čak i od samog sočnog sadržaja, kora kivija je preporučljiva za konzumiranje. Ona naime sadrži do tri puta više antioksidansa od pulpe, te antialergijska svojstva. S obzirom da dlakava površina nimalo ne mami na konzumaciju najbolje je dodati u guste sokove od voća i povrća.

5. Stabljika brokolija: Tvrda stabljika brokolija obično završi odbačena što je velika greška jer obiluje vlaknima. Stoga kod pripreme brokolija u vodu prvo stavite narezanu stabljiku, pustite da prokuva i dodajte ostatak povrća. Stabljiku izrendajte ili narežite na tanke kolutiće i ubacite u sendvič ili salatu, a malo limuna i maslinovog ulja popraviće ukus.

Izvor: Zadovoljna.hr

Ovo su tamne strane šećera

Slatkoća šećera svima je dobro poznata, a mnogima i potpuno neodoljiva. Ali, šećer ima i svoju tamnu stranu.

Stručnjaci tvrde kako nas šećer truje, a da nismo ni svesni u kojoj količini ga konzumiramo, prenosi RTRS.

Ovu je spisak negativnih aspekata šećera na organizam:

1. Rafinisani šećer vezan je za pojavu niza bolesti, kao što su nesanica, vrtoglavica, alergije, manična depresija, kardiovaskularne bolesti, hipoglikemija, gubitak kose, iritacija kože, kvarenje zuba, gojaznost, dijabetes tipa 2, karcinom debelog creva i gušterače.

Šećer može negativno uticati na promene raspoloženja, promene ličnosti, pojavu razdražljivosti, astmu, artritis, bolesti srca, povišeni holesterol i endokrine probleme.

2. Šećer izaziva zavisnost. Šećer otpušta supstancu nalik opijatu koja aktivira deo mozga zadužen za oseećaj nagrađivanja i uživanja.

3. Jedna limenka soka prosečno sadrži 40 grama šećera, a najveći izvori rafinisanog šećera nisu slatkiši već gazirani sokovi.

4. Konzumacija šećera raste prosečno za jedan odsto godišnje, što je veća brzina nego povećanje svetske populacije ljudi. Proizvodnja šećera raste brže od njegove potrošnje, što ga čini sve jeftinijim proizvodom. U poslednjoj deceniji potrošnja šećera povećala se za 23 odsto.

5. Konzumacija rafinisanog šećera organizmu oduzima vitamin B. Manjak vitamina B uzrokuje simptome kao što su jako lupanje srca, hroničan umor, paranoja, anksioznost, nesanica, problem s koncentracijom, problemi s varenjem, osipi i ponovna želja za slatkim.

6. Brojna hrana u sastavu ima skriven šećer. Kečap, hot-dog, hamburger, peciva za hamburgere, maslac od kikirikija, pomfrit, umaci za testeninu, majonez, razni umaci za salate i brojna obrađena hrana sadrži šećer, čak i ako ukus te hrane nije sladak. Hrana sa niskim udelom masnoća često sadrži šećer radi boljeg ukusa.

7. Rafinisani šećer nema hranljivih vrednosti, ali zato ima mnogo kalorija. Ne sadrži ni vitamine, minerale, enzime, masti i vlakna, jer se sve to izgubi tokom procesa obrade. Šećer troši i kalijum i magnezijum, koji su ključni za zdravlje srca.

8. Uprkos dodatnim kalorijama, istraživanja pokazuju da životinje žive duže konzumacijom obične vode nego konzumacijom vode i šećera. Zbog toga naučnici kažu da je i ništa bolje od šećera.

9. Kako rafinisani šećer utiče na telo? Šećer stvara kiselu sredinu u sistemu za varenje, otapa vitamine i minerale u telu, posebno kalcijum neophodan za kosti i zube. Šećer slabi imuni sistem i uzrokuje preteranu proizvodnju enzima za varenje, što vrlo loše utiče na gušteraču.

Šećer slabi i funkciju jetre, što može dovesti do povećanog krvnog pritiska, problema s kožom i pojave akni. Rafinisani šećer otežava i protok krvi, ubrzava starenje, donosi dentalne probleme, jača bore i ističe suvu kožu.

Međutim, iznenadno i naglo uklanjanje rafinisanog šećera iz ishrane može dovesti do simptoma kao što su umor, depresija, glavobolje i bolovi u udovima, pa je najbolje izbaciti ga iz ishrane postepeno.

izvor: zenskikutak.rs

Ove četiri voćke će vam savršeno izbeleti zube!

One su ukusne, one su zdrave, one donose neodoljiv osmeh!

Banana

Možda ne jezgro banane, ali kora sigurno može da vam zube učini beljim. Unutrašnjim delom kore banane izmasirajte zube i desni. Neka to masiranje traje bar dva minuta, a potom zube operite pastom. Nakon što nekoliko dana budete ponavljali primetićete da su vam zubi već blistaviji.

Jagoda

Za jagode i njihovu moć izbeljivanja zuba ste sigurno čuli, a već godinama slovi i za namirnicu koja je pravi prijatelj zdravlju zuba. Naime, u jagodama se nalaze voćne kiseline koje sprečavaju da se na zubima stvore mrlje od hrane i pića.

Jabuka

Sigurno su vam bake i dede pričale kako je jabuka prirodna četkica za zube. I upravu su! Kada žvaćete jabuku njeni komadići se zavlače među zube i desni, a u ustima se stvara nova vrsta pljuvačke koja čisti zube od bakterija i neutrališe kiselinu, pa tako čuva zube od nastajanja karijesa.

Limun

Kiselina iz citrusa, posebno limuna i limete u sebi ima enzime koji ubijaju bakterije među kojima su one koje su krive za loš dah. Takođe limun sadrži kiselinu koja nagriza mrlje koje se od hrane i pića stvore na zubima. Citrusi, takođe, povećavaju izlučivanje pljuvačke koja ispira ostatke hrane i pića koji se nakupe između zuba.

Izvor: prva.rs

Ova pravila u ishrani slobodno prekršite jer nisu tačna

Kada je u pitanju zdrava ishrana važe pravila koja se godinama prepričavaju. Ipak, neka od njih i nisu baš opravdana. Pročitajte koja pravila tokom dijete slobodno možete prekršiti jer se njihova istinitost dovodi u pitanje.

Kupovanje isključivo nemasnih proizvoda 

Da li ste se ikada zapitali zašto su niskokalorični biskviti tako ukusni? Odgovor leži u soli i šećeru. Verovali ili ne, ali mnogi „dijetalni“ proizvodi imaju više kalorija nego originalne verzije, zbog većih količina šećera u njima. Obavezno čitajte na poleđini proizvoda tabelu nutritivnih vrednosti. 

Ako nema šećera nema ni rizika 

Samo zato što je određen proizvod bez šećera ne znači da ste bezbedni i da nema puno kalorija. Obično proizvodi koji su „sugar-free“ imaju i više kalorija. 

Ne jedete posle 20h jer nećete moći da sagorite kalorije 

Vaše telo troši kalorije u bilo koje doba dana. Stvar je u tome što ako jedete čips uz televiziju pre spavanja vi zapravo unosite nepotrebne kalorije. Štaviše, nutricionisti kažu da je bolje pojesti zdravu večeru pred spavanje nego otići u krevet praznog stomaka. 

Suzdržavate se da ne jedete između obroka 

Užina je jako važan deo zdrave ishrane. Nekoliko manjih užina između obroka pomoći će vam da održite potreban nivo energije u toku dana. Takođe, užina vam pomaže da se tokom obroka ne prejedete. 

Perete zube odmah nakon obroka 

Voće, posebno pomorandže ili limun, kao i mnoge vrsta pića omekšavaju gleđ. Ako odmah pojurite da operete zube vi ćete zapravo oštetiti zube. Najbolje je sa sačekate minimun pola sata između obroka i pranja zuba. 

Pijete osam čaša vode na dan 

Kada je voda u pitanju univerzalno pravilo ne postoji. Koliko je potrebno piti vode zavisi i od okruženja, vašeg zdravlja, režima ishrane i nivoa fizičke aktivnosti. Optimalna količina vode koju bi trebalo da pijete iznosi minimum dve litre dnevno, savetuju stručnjaci. 

Jedete celer jer ima „negativne kalorije“ 

Povrće bije glas da sadrži „negativne kalorije“, što znači da sagorevate više kalorija nego što ih dobijate konzumiranjem određene namirnice. Nutricionisti kažu da je ovo tačno, ali da celer i slično povrće ne daje dovoljno energije da izgurate dan. Uostalom, koliko celera možete da pojedete na dnevnom nivou? Shvatate da ne možete jesti samo celer. 

Izvor: Super žena

5 namirnica koje imaju bolji ukus kada su zamrznute

Bez obzira na to koliko je toplo napolju, neke stvari su mnogo ukusnije kad su zamrznute. Ovih pet namirnica spada u tu grupu.

1) BANANE

Oljuštite ih, zamrznite i pojedite. Uživajte u savršeno kremastoj, uskusnoj i mirisnoj poslastici.

2) GUMENE MEDE

Ne znate koliko su dobre zamrznute dok ne probate. Ali trebalo bi da izbegavate verziju bez šećera.

3) GROŽĐE

Smrznuto grožđe je jedna od najukusnijih i najzdravijih poslastica, a pored toga, dugo vas održava i sitim.

4) ČOKOLADNI PUDING

Iako fenomenalno miriše dok je topao, mnogo je boljeg ukusa kada je zamrznut.

5) MANGO

Isecite mango na kockice, stavite ga u plastičnu kesu, pa u zamrzivač da se zamrzne preko noći, a ujutru uživajte u ukusu.

Izvor: Blic žena

Da li je sok od pomorandže štetniji od gaziranih pića?

Poznato je da sok od pomorandže ima mnogo šećera – 21 gram u jednoj maloj šoljici, međutim, da li je štetniji od gaziranih pića?

1. Mračna tajna u vašoj čaši sunca 

Kada voće oslobodimo kože, pulpe, „mesa“ i drugih delova bogatih vlaknima, ono se svodi na slatku esenciju. To znači da sok od pomorandže ima otprilike istu količinu šećera kao i gazirana pića – oko 5 do 8 kašičica po šoljici. 

Šećeri u čistom, prirodnom soku i šećeri u zaslađenim napicima poseduju mnogo kalorija, tvrdi Navid Satar, profesor metaboličke medicine sa Univerziteta u Glazgovu. 

U svom najnovijem radu objavljenom u žurnalu „Endokrinologija“, Satar ističe da je konzumiranje celog voća povezano sa smanjenim, ili neutralnim, rizikom za dobijanje dijabetesa, dok pijenje voćnog soka povećava taj rizik. 

2. Surova istina 

Vitamin C u soku od pomorandže je dobar za imuni sistem i u pitanju je antioksidans koji štiti ćelije od slobodnih radikala. 

Međutim, neke od njegovih prednosti su preuveličane. Ne postoji studija koja je uspela da zaključi da vitamin C može da izleči prehladu. Pritom, informacije koje se nalaze na soku kupljenom u prodavnici se odnose na količinu vitamina C koja je bila prisutna prilikom pakovanja proizvoda, objašnjava Alisa Hamilton sa Instituta sa poljoprivredu. 

Svaki sok gubi nutrijente tokom vremena, a moderna tehnologija skladištenja drastično je produžila trajanje masovno proizvođenih sokova. Sok sada može da ostane u posebnim rezervoarima i do godinu dana, nakon čega se sipa u kartonsku ambalažu i šalje u prodavnicu, odakle ide u frižider – sve vreme gubeći vitamine. 

3. Zaključak 

S obzirom na povezanost sa dijabetesom i bolestima srca, zbog krajnjeg nedostatka nutrijenata, gazirani sokovi su svakako gori od soka od pomorandže. 

Pojedine osobe preteruju sa unosom soka od pomorandže zbog čega, usled velikih količina šećera u njemu, dobijaju kilograme, izazivaju probleme sa jetrom i povećavaju rizik od dobijanja dijabetesa, tako da je, kao i sa svime ostalim, umerenost ključna, piše Hafington post. 

Izvor: b92

Nećete verovati koliko je kikiriki zdrav

Pogledajte šest dobrih razloga da češće uživate u ukusnom kikirikiju.

Odlično se uklapa u poslastice, savršen je uz omiljeni film i nezaobilazan je uz sportska dešavanja, ali kikiriki je i više od toga. Pogledajte koja su i lekovita svojstva ove ukusne namirnice. 

Snižava holesterol. Iako spada u namirnice sa viskoim sadržajem masti i kalorija, brojne studije su pokazale da kikiriki zapravo može delovati preventivno na srčana oboljenja i sniziti holesterol i trigliceride, i to bez povećanja telesne težine. 

Reguliše nivo šećera u krvi. Istraživanje objavljeno u stručnom časopisu British Journal of Nutrition, pokazalo je da puter od kikirikija ili kikiriki može održati stabilan nivo šećera u krvi tokom dana, ako ste ove namirnice uzeli za doručak. Ovaj pozitivan efekat neće izostati ni ako kasnije u toku dana pojedete ručak bogat ugljenim hidratima. 

Smanjuje apetit. Spomenuto istraživanje je pokazalo da kikiriki takođe i smanjuje apetit, ali i utiče na povećano lučenje hormona PYY koji izaziva osećaj sitosti. 

Sadrži "dobre" masti. Pored toga što pozitivno utiče na gubitak suvišnih kilograma, kikiriki je namirnica bogata takozvanim "dobrim" mastima, koje pozitivno utiču na zdravlje srca, ali i celokupno zdravlje. 

Povećava koncentraciju i sposobnost pamćenja. Kikiriki sadrži dosta vitamina B3, niacina, koji je, pored brojnih lekovitih svojstava, poznat i po tome što pomaže normalno funkcionisanje mozga i povećava sposobnost pamćenja, odnosno memorije. 

Sadrže lekovite nutritijente. U svakom zrnu kikirikija se nalazi mnogo hranljivih sastojaka, koji deluju pozitivno na vaš imunitet i opšte zdravlje. Kikiriki sadrži jedinstvene bioaktivne sastojke koji deluju kao antioksidanti i deluju preventivno na mnoge bolesti. Bogat je vitaminima B1 i B3, E, magnezijumom, cinkom, gvožđem, kalcijumom, manganom... 

izvor i foto: stvar ukusa

Evo zašto morate da prestanete da jedete viršle

Da li volite da jedete hot dog sa puno kečapa i senfa? Iako to možda vama prija, vašem telu svakako ne prija. Zašto? Pogledajte kako viršle negativno utiču na vaš organizam i na celokupno zdravlje.

1) UTIČU NA STVARANJE SALA

Viršle svakako nisu nešto što bi vam preporučio nutricionista jer imaju puno kalorija. U kombinaciji sa belom kiflom, dodajete još 100 kalorija koje se direktno pretvaraju u salo na vašem stomaku.

2) PUNE SU SOLI

Sve vrste viršli su pune natrijuma i masnoća. Ne postoji nešto što se može smatrati zdravim hot dogom, ne samo zbog toga što jako goji, već zato što njima unosite velike količine natrijuma u organizam što uopšte nije zdravo.

3) PILEĆE VIRŠLE NISU ZDRAVIJE

Ako se opredelite za pileće ili ćureće viršle jer mislite da imaju manje masnoća, možda ste u pravu, ali svakako morate biti oprezni, jer proizvođači obično umesto masnoće u viršle dodaju so. Recimo, ćureće viršle imaju 2 grama zasićenih masnoća i 99 kalorija, ali imaju 500 mg soli, dok pileće imaju čak 600 mg soli, što je  gotovo trećina preporučenog dnevnog unosa. Još ako dodate kečap, senf i majonez, količina unete soli se još uvećava.

4) PUNE SU NITRATA

U viršle se najčešće dodaju nitriti i nitrati, aditivi koji produžavaju rok trajanja ovih namirnica. Povećan unos natrijum nitrata se povezuje sa većim rizikom od dobijanja kancera.

5) NISU ORGANSKOG POREKLA

Vrlo je teško naći viršle koje su napravljene od mesa organski uzgajanih životinja koje nisu primale antibiotike ni hormone. 

6) LOŠE SU ZA TRUDNICE

U viršlama se često razvija bakterija listerija koja prouzrokuje stvaranje bolesti listerioze. Ovo oboljenje može da dovede do pobačaja, rađanja mrtvih beba, kao i mnogih drugih ozbiljnih zdravstvenih problema.

Izvor: Žena blic

Magične semenke koje bi trebalo što češće da jedete

Ovo su četiri vrste semenki koje bi trebalo da konzumirate što češće...

Semenke lana

Semenke lana bogate su proteinima, vlaknima, alfa linolenskom kiselinom (ALA), omega 3 masnim kiselinama. Bore se protiv slobodnih radikala, poboljšavaju probavu i kardiovaskularno zdravlje. 

Semenke bundeve

Odličan izvor vitamina E, cinka i mangana. Semenke bundeve sadrže i retke antioksidanse. Jedna kašika semenki budeve sadrži 4,7 mg mononezasićenih masti koje smanjuju loš i povećavaju dobar holesterol. Semenke budeve jačaju imunutet i regulišu nivo insulina. 

Semenke susama 

Bogate su kalcijumom, magnezijumom i bakrom. Povećavaju nivo vitamina E u telu, poboljšavaju zdravlje srca i jačaju imunitet. Studije su pokazale da mogu da smanje rizik od multiple skleroze. 

Semenke suncokreta 

Sadrže dobre masti, odnosno mononezasićene i polinezasićene masti. Bogate su vitaminom E, te su dobre za kosti jer su dobar izvor kalcijuma.

Izvor: Super žena