Šta je kinoa i koliko je korisna po naše zdravlje?

Kinoa je pored crne čokolade, avokada, konoplje, badema jedna od najpoznatijih super namirnica na svetu.

Ona spada u grupu žitarica (pseudo žitarica) i obiluje proteinima, vlaknima, vitaminima i mineralima i smatra se nutritivno najvrednijom namernicom na planeti.

Ono što je bitno napomenuti jeste da je kinoa bez glutena, pa mogu da je koriste osobe koje pate od celijaklije.

Kinoa je vrlo hranljiva i odličan je izvor proteina, biljnog proteina koji je po naše telo zdraviji od životinjskog proteina i u ovoj žitarici ga ima u izobilju pa je postala odlična zamena za unos mesa osobama koje ga ne konzumiraju.

Ova žitarica takođe može biti odlična zamena za pirinač ili sočivo, i dati vašim jelima potpuno nov ukus.

Nutritivna vrednost kinoe na količinu od 100 g:

Energetska vrednost 368 kCal
Protein 14,2g
Ugljeni hidrati 64g
Vlakna 7g
Masti 6g

Jako bogata mineralima kao što su magnezijum, mangan, gvožđe, bakar, fosfor, cink, selen, kalijum i kalcijum, dok od vitamina sadrži vitamine B kompleksa kao i vitamin E.

Važno je znati da je kinoa odličan izvor omega 3 masnih kiselina koje su od izuzetnog značaja za naš organizam.

Priprema:

U zavisnosti od jela koje spremate, potrebno je da se prethodno skuva kinoa.

U šerpicu sipajte dve šolje vode, i jednu šolju kinoe (odnosa radi) i pustite da proključa, nakon toga ostavite još 10-15 minuta na smanjenoj vatri i dodajte jelu koje spremate.

Prednosti:

Reguliše krvni pritisak
Reguliše holesterol
Smanjuje rizik od nastanka dijabetesa
Poboljšava probavu.

izvor:danas.rs

Kako treba da se hrane osobe sa aritmijom?

Aritmije predstavljaju nepravilnosti u radu srca, tj. odstupanje od normalnog srčanog ritma – kada srce radi presporo ili prebrzo. Normalan rad srca predstavlja 60 do 100 otkucaja u minuti, ako je broj otkucaja ispod 60 radi se usporenom radu, a ako je preko 100 o ubrzanom radu srca.

Planiranje ishrane kod osoba sa aritmijama se odnosi na to da prvo treba odrediti uzrok i težinu oboljenja, zatim opšte stanje uhranjenosti kao i prisustvo drugih bolesti.

Ishrana osoba sa aritmijom u toku dana treba da sadrži više manjih obroka – tri glavna obroka i dve užine.

Dnevni unos kalorija će zavisiti od uhranjenosti, ali optimalno je 1.500 do 2.000 kcal dnevno kroz adekvatan unos ugljeni hidrata, masti i proteina.

Masti su zaslužne za povećanje holesterola u krvi ali to ne znači da ćemo ih isključiti iz ishrane već ćemo birati masti koje neće povećavati LDL holesterol odnosno hladno ceđeno maslinovo ulje, namirnice bogate omega 3 masnim kiselinama, orašasti plodovi bogati omega 6 masnim kiselinama ,susamovo ulje bogato vitaminom E koje snižava krvni pritisak.

Ugljene hidrate koji nam obezbeđuju energiju ćemo unositi kroz polisaharide što bi značilo da izbegavamo slatkiše i testa od belog brašna i zameniti ih proizvodima od punog zrna žitarice i voćem i povrćem.

Od mlečnih proizvoda biraćemo one sa nižim procentom masti i izbegavaćemo stare sireve.

Takođe ćemo minimalizovari unos soli.

Povećati unos vode i nezaslađenih biljnih čajeva jer adekvatan unos tečnosti snižava krvni pritisak, poboljsava varenje i iskoristljivost hranljivih materija, ali i smanjiti unos kafe na jednu šoljicu dnevno ili je zameniti zelenim čajem koji sadrži antioksidanse.

Povrće treba da se nađe svakodnevno u tanjiru i od rarznovrsnosti boja i vrsta zavisi i unos vitamina i antioksidanasa koji su su zasluzni za zdravo srce i njegov pravilan rad.

izvor:danas.rs

Jačanje imuniteta kao put ka zdravlju i vitalnosti organizma

Navike ljudi, brojne poslovne aktivnosti i privatne obaveze, često učine da se zanemari bavljenje svojim sveukupnim zdravstvenim stanjem. U situacijama izloženosti visokom nivou stresa tokom svakog dana u vremenu pandemije, često se zaboravlja koliko je značajno imati redovne obroke, pravilnu ishranu i snažan imuni odgovor.

Jačanje imuniteta imperativ je zdravog organizma, a sa njegovim slabljenjem dolazi do opadanja niza vitalnih funkcija. Malaksalost, anksioznost, učestala prehlada, grip i sve intenzivniji uticaji virusa i bakterija, samo su neki od simptoma koji pokazuju da je potrebno jačanje imuniteta u što kraćem vremenskom periodu. Postoji više načina da se to ostvari, samo je potrebna volja, odlučnosti i spremnost.

Zašto je važno imati snažan imunitet?

Zdravlje treba da bude svima prioritet, bez izgovora i argumenata. Jačanje imuniteta značajno je tokom čitave godine za zdrav organizam, ali posebno tokom sezona u kojima vladaju uporni virusi i bakterije, koji su izazivači brojnih infekcija. Prehlada i grip samo su neki od učestalih pojava tokom dugih i hladnih zimskih dana, kada je potreban viši nivo zaštite organizma.

Imunitet koji je snažan, istovremeno je otporniji na ove uticaje, pa je samim tim i izlaganje faktorima rizika je sa znatno manjim efektima od oslabljenog imunog odgovora. Jačanje imuniteta za rezultat ima zaštitu od patogenih uticaja, ali i razvoja težih vrsta oboljenja, čak i hroničnih bolesti. Uz to, kada imunitet oslabi, onda se jedan za drugim, mogu nizati problemi sa zdravljem, koje je teže otkloniti. Zbog toga je najvažnija preventiva i bavljenje sobom i zdravljem svakoga dana.

Kako ojačati imunitet i stvoriti otpornost na uticaje patogena?

Jačanje imuniteta put je ka eliminisanju ili umanjenju uticaja virusa, bakterija i gljivica. Veoma je značajno biti fizički aktivan – lagana svakodnevna šetnja, povremeno vežbanje kod kuće ili u teretani, kao i što manje sedenje u jednom mestu, način su da se usvoje zdrave životne navike. Pored toga, pravilna ishrana sa dosta hranljivih sastojaka, kao što je voće, povrće, meso, unos tečnosti i slično, još je jedan od faktora koji unapređuju imuni sistem ljudi. Svima su potrebni vitamini, minerali, aminokiseline i brojne druge hranljive materije, koje se mogu uneti u organizam putem ishrane, ili kvalitetnih suplemenata. Vitaminske klasične i šumeće tablete, praškaste teksture, sirupi i tečnosti, samo su neki od moćnih suplemenata za imunitet uz koje je jačanje istog sigurno i zagarantovano.

Za vitalan organizam podrazumeva se unos vitamina C i D, cinka, magnezijuma, ali i gvožđa i drugih korisnih sastojaka. Istovremeno, važno je uvek imati optimističan stav, aktivno raspoloženje i upravljati stresom kao izazovom, a ne patnjom i neprijatnom situacijom. Za jačanje imuniteta vrlo je bitno kako se osoba oseća, kakve su emocije prisutne, kao i na koji način doživljava stvari. Imperativ je gledati na svet sa zadovoljstvom, srećom i pozitivnom energijom. Takođe, izbegavanje loših navika svakoga dana, kao što su alkohol, cigarete, nedovoljno kretanje, nepravilna ishrana, jedna je od strategija uspešnog poboljšanja imunog odgovora.

Svakodnevnica ljudi u najvećoj meri utiče na to da li i kada će biti potrebno jačanje imuniteta. Kako je to put ka otpornosti organizma na brojne uticaje patogenih materija, stranih tela, bolesti i stresa, važno je posvetiti vreme i razvijati zdrave navike uz koje će sigurno imuni odgovor biti snažniji nego ranije, među kojima se ističu pravilna ishrana, fizička aktivnost, preporučeni suplementi i vedar duh.

izvor:danas.rs

Koje su namirnice bogate proteinima?

Proteini tj. belančevine su esencijalni gradivni elementi koji su neophodni ćelijama za rast, regeneraciju i dobro funkcionisanje i strukturu svih živih ćelija u organizmu.

Unos proteina povećava masu i daje snagu našem telu.

Najčešći izvor proteina u ljudskoj ishrani predstavlja meso (crveno). Pored mesa proteina ima i u drugim namirnicama, kao što su: (vrednosti iskazane na 100g)

Grčki jogurt – 23g
Sočivo – 25g
Pasulj – 9g
Sir –25g(u proseku, zavisi od vrste sira)
Konopljino seme – 40g
Čija seme – 16,5g
Edamame – 11g
Kinoa -14g
Lan – 18g
Bademi – 25g
Jaja – oko 6g
Dnevne potrebe proteina odrasle osobe izračunavaju se: 0.8 x BROJ KILOGRAMA TELESNE MASE – primer: 0.8 x 60kg – 48g proteina.

Potrebe unosa proteina takođe zavise od fizičkih aktivnosti osobe, pola i godina.

izvor:danas.rs

Kako JUTARNJE ODLAGANJE ALARMA može da vam pokvari ceo dan

Svi mi ponekad (a neki i stalno) odlažemo zvono na alarmu. Tih dodatnih deset minuta čine nam se spasonosnima kad treba izaći iz toplog kreveta, ali imaju loš uticaj na naše spavanje i početak dana.

Terapeutkinja Claire Ermes preporučuje da za početak trebamo pratiti svoju rutinu spavanja. Podaci o tome kada ležemo, što radimo pre spavanja i ujutru, kao i prehrambene navike, mogu pomoći da shvatimo što je dobro za naš san.

Ipak, mnogi studenti žive i spavaju neuredno, pogotovo u vreme ispitnih rokova i izlazaka vikendom. Zbog toga je drugi savet terapeutkinje puno jednostavniji: stavite mobilni ili budilnik što dalje od sebe, tako da morate ustati da biste utišali alarm. Lakše je započeti jutro kad smo već na nogama, prenosi Hayat.ba.

Treći i najvažniji savet je složiti rutinu. Ujutru se neki prvo obuku, neki jedu doručak, neki piju kavu ili čaj. Kad tu naviku uvedete u automatizam, na nju nadovežite sledeću. Tako ćete složiti automatizam koji će vam pomoći da brzo i produktivno započnete dan, piše 24sata.

izvor:blic.rs

 

ŽELITE DA IMATE KVALITETAN SAN? Ove tehnike vam mogu pomoći u tome

Tehnike za poboljšanje kvaliteta sna, poput odlaska u krevet u isto vreme, vežbanja i nekorišćenja elektroničkih uređaja pre spavanja, dobro su poznate, a naučnici su sada utvrdili da na kvalitetan san može da utiče ishrana.

Studija nedavno objavljena u časopisu Journal of the Academy of Nutrition and Dietetics analizirala je 20 prethodnih studija objavljenih između 1975. i 2021. godine, piše Hayat ba.

Cilj je bio utvrditi koja vrsta ishrane najbolje pomaže poboljšanju kvalitete sna.

Istraživači su naglasili da je mediteranska ishrana bolja od ostalih te da vam može pomoći da lakše zaspete i bolje spavate.

Oni koji jedu više hrane bogate vlaknima, zdravim mastima, voćem i povrćem bogatim serotoninom i melatoninom i unose protivupalne hranjive stvari (kao što su antioksidansi ili omega-3 masne kiseline) bolje spavaju – rekla je Caterine Wilson za Eat This.

Dr. Michael Gradner, direktor Centra za spavanje na Univerzitetu Arizona, objašnjava da povezanost sna i ishrane ne zavisi toliko od specifične hrane, koliko od načina na koji jedemo.

izvor:blic.rs

Kako alkohol utiče na srčanu funkciju?

Alkohol polako ali sigurno slabi srčanu funkciju, a prvi znaci bolesti mogu se ispoljiti i posle više od 10 godina upotrebe alkoholnih pića. Zamaranje, lupanje i preskakanje srca, gušenje i noćno gušenje tipična su slika alkoholne kardiomiopatije.

U uznapredovaloj fazi bolesti kod pacijenata su nabrekle vratne vene, uočavaju se otoci na potkolenicama i slobodna tečnost u trbušnoj duplji (ascites), upozoravaju stručnjaci.

Alkohol se ne koristi iz zdravstvenih razloga
Ni jedno rođenje, slava ili svadba u Srbiji se ne može zamisliti bez velikih količina različitih vrsta alkoholnih pića. Postoji uverenje da skroman unos alkohola štiti srce i smanjuje rizik od bolesti koronarnih arterija. Pivo se nekada daje i deci, a lekari kažu da je u nauci dobro poznat odnos između upotrebe alkoholnih pića i kardiovaskularnih bolesti.

– Ukoliko ne koristite alkohol nemojte ni počinjati iz zdravstvenih razloga, ako već pijete koristite umerene količine alkohola. Bez obzira na podatke o uticaju male količine alkoholnih pića na smanjenju smrtnosti usled kardiovaskularnih bolesti, uživanje alkohola ne može se preporučiti kao deo prevencije ili lečenja pacijenta. Iako se umerena količina alkohola smatra kardioprotektivnom, ovaj efekat se ne odnosi na srčane aritmije, pre svega na apsolutnu aritmiju, atrijalnu fibrilaciju. Alkohol, preko svojih metabolita, na primer, acetaldehida, koji se proizvodi u jetri (razgradnjom alkohola), ima toksični efekat na srčani mišić – kaže za portal eKlinika kardiolog prim. dr sci. med Dušan Bastać, potpredsednik Podružnice Srpskog lekarskog društva u Zaječaru, specijalista za hipertenziju, glavni i odgovorni urednik „Timočkog medicinskog glasnika“i predsednik Naučnog odbora Timočkih medicinskih dana.

Postoje li bezbedne količine alkohola?
Savet je da osobe koje već koriste alkohol ne unose više od dve jedinice alkohola za muškarce, i ne više od jedne jedinice alkohola za žene tokom dana. Dr Bastać kaže da je jedna jedinica alkohola oko 10 do 15 grama etil-alkohola, koji se nalazi u čaši vina ili 0,3 litra piva ili jednom žestokom alkoholnom piću.

– Za neke grupe ljudi, ipak, ne možemo govoriti čak ni o bezbednoj količini konzumiranog alkohola, jer alkohol ne uzrokuje samo bolest, već i zavisnost sa svim psihosocijalnim posledicama. Nikako ne bi trebalo da koriste alkohol trudnice, bivši alkoholičari, osobe sa porodičnom sklonošću ka alkoholizmu. Alkohol je zabranjen i pacijentima sa aritmijama, osobama koje su imale moždani udar, onima sa oboljenjem jetre ili pankreasa – podseća dr Bastać i precizira da je zabranjen unos i malih količina alkohola osobama koje koriste lekove za razređivanje krvi. Alkohol se nikako ne preporučuje ni ljudima sa neregulisanom hipertenzijom i dijabetes mellitusom, gihtom, teškom hiperlipidemijom i kod srčane insuficijencije, iz bilo kog uzroka, a posebno kod alkoholne kardiomiopatije.

Kako alkohol slabi srce?
Kardiomiopatije su bolesti miokarda gde je primarno oštećen srčani mišić i gde dolazi do uvećanja srca, proširenja leve komore i smanjenja snage kontrakcije (grčenja mišića koji dovodi do izbacivanja krvi u krvotok), objašnjava dr Bastać. Do alkoholne kardiomiopatije dolazi posle dugotrajne upotrebe velikih količina alkohola. Moguće je, da kod onih osoba, koje dugo godina unose velike količine alkoholnih pića, ali i lošu hranu, dođe do asimptomatske alkoholne kardiomiopatije , bez kliničkih znakova srčanog popuštanja i bez elektrokardiografskih- EKG i ehokardiografskih promena.

– Klinički izražene alkoholne kardiomiopatije, koje ukazuju na slabost srca, popuštanje srca i poremećaje ritma ili provođenja impulsa, nisu jasno definisani, i ne zavise od vrste alkoholnog pića. Većina pacijenata kojima je dijagnostikovana alkoholna kardiomiopatija koristila je na dnevnom nivou, jedan litar vina ili odgovarajuću količinu drugog alkohola, najmanje 5 godina. Srčana insuficijencija se klinički ispolji obično posle više od 10 godina zloupotrebe alkohola. Najčešća je kod muškaraca od 30 do 55 godina – navodi za eKlinika portal dr Dušan Bastać.

Žene osetljivije i na male količine alkohola
Doktor Bastać objašnjava da je i kod žena primećena povećana osetljivost miokarda na toksično dejstvo alkohola, pošto se kod žena alkoholna kardiomiopatija, zapaža i pri manjoj konzumaciji alkohola. Alkoholnu kardiomiopatiju razvila je i polovina pacijenata sa cirozom jetre, dok je ciroza jetre prisutna kod 43 odsto pacijenata sa alkoholnom kardiomiopatijom. Klinička slika alkoholne kardiomiopatije ispoljava se zamaranjem, osećanjem pojačanog lupanja i preskakanja srca. Povremeno su prisutne promene u ritmu srca, omaglice ili vrtoglavice.

Ehokardiografijom se uočava proširenje srčanih šupljina
Dr Bastać napominje da se bol u grudima javlja ukoliko postoji i suženje krvnih sudova srca. Postavljanje dijagnoze se zasniva na podatku o dugotrajnom, redovnom i prekomernom korišćenju alkohola, kliničkom nalazu srčane insuficijencije, elektrokardiogramu (EKG), radiografiji pluća i srca i ehokardiografiji (ultrazvuku srca).

Kako alkohol utiče na srčanu funkciju? 2
Foto: Pixabay/Bokskapet
– Ehokardiografijom se uočava proširenje srčanih šupljina, dilatacija srca uz istanjene zidove leve komore sa oslabljenom kontraktilnosti srca, čije je merilo ejekciona frakcija manja od 50 odsto. Nekada je neophodna dodatna potvrda dijagnoze magnetnom rezonancom srca i radioizotopskim metodama. Budući da alkoholna kardiomiopatija liči na virusom izazavanu postinfalmatornu dilatacionu kardiomiopatiju, nekad se mora uraditi i endomiokardijalna biopsija koja je definitivna potvrda dijagnoze, ali se na to odlučujemo u retkim slučajevima – precizira dr Bastać.

Dijagnoza se, kako kaže, potvrđuje i laboratorijskim pokazateljima, koji ukazuju na upotrebu alkohola, kao što su povećana zapremina eritrocita, smanjene broja eritrocita i leukocita, povišen enzim gama-GT i inverzija odnosa albumina/globulina. Enzimi jetre -transaminaze (ALT, AST) često su povišeni kod alkoholne kardiomiopatije.

Kuhinjska so i alkohol
– Oštećenje miokarda kod zloupotrebe alkohola objašnjeno je sa tri mehanizma. To su direktna toksičnost alkohola, loša ishrana osoba koje prekomerno piju i dodaci alkoholnim pićima. Poznato je da i akutni i hronični unos alkohola, deluje toksično na miokard. Konzumacija dva žestoka alkoholna pića, dovodi do smanjenja kontraktilnosti srčanog mišića kod zdravih ispitanika. Akutna toksičnost alkohola bila je još izraženija kod alkoholičara sa alkoholnom kardiomiopatijom. Alkohol uzrokuje, akutno i hronično, smanjenje količine proteina u srčanom mišiću – istie u razgovoru za eKlinika portal dr Dušan Bastać i naglašava da unos većih količina kuhinjske soli ne pojačava toksično dejstvo alkohola, ali pogoršava srčanu insuficijenciju kod alkoholne kardiomiopatije uz poznate efekte na već postojeću arterijsku hipertenziju.

Alkohol tokom vikenda i praznika
U svetu se, naročito tokom vikenda, nekada konzumiraju neumerene količine pića. Ovaj sindrom zove se „postpraznični sindrom srca“ . Doktor Bastać priča da su 1978. Philip Ettinger i koautori skovali termin, posle analizirnle 32. odvojene epizode nepravilnog rada srca, kod 24 hospitalizovana pacijenta.

izvor:danas.rs

Svakodnevno vežbanje od NEKOLIKO MINUTA može da spreči na HILJADE SMRTNIH SLUČAJEVA širom sveta

Američko istraživanje je pokazalo da bi svakodnevno vežbanje od svega nekoliko minuta sprečilo stotine hiljada smrtnih slučajeva širom sveta.

Prema podacima istraživanja, samo u SAD-u bi bilo sprečeno više od 110.000 smrtnih slučajeva svake godine ukoliko bi odrasle osobe starije od 40 godina svakodnevno vežbale bar 10 minuta, odnosno to vreme odvojile za umerenu do jaču fizičku aktivnost pored uobičajene rutine. Podaci su to istraživanja koje je objalvjeno u časopisu JAMA Internal Medicine.

Ukoliko bi se dodatna aktivnost povećala na 20 ili 30 minuta, broj sprečenih smrtnih slučajeva bi bio još veći na godišnjem nivou, prenosi Hayat.ba.

Svi znamo da je vežba dobra za nas, a istraživanje predstavlja dodatni dokaz toga na nivou cele populacije. Ako bi odrasli stariji od 40 godina vežbali malo više svakog dana, veliki broj smrtnih slučajeva bi mogao biti sprečen svake godin – kazao je Pedro Saint-Maurice, autor istraživanja i epidemiolog na Nacionalnom institutu za rak.

Šetnja na otvorenom ili na traci je jedan od najboljih i najjednostavnijih načina za održavanje fizičke aktivnosti. Također, naučnici izdvajaju jogu jer oslobađa od stresa, a preporučuju se i kućne vežbe zasnovane na težini vlastitog tela, odnosno bez upotrebe tegova i sprava za vežbanje. Ključ je u tome da se rade vežbe koje će aktivirati celo telo. Jedan od primera je 10 do 25 skelekova, 20 do 40 čučnjeva i minuta džogiranja u mestu.

Za motivaciju se može iskoristiti omiljena muzika, kao i društvo ukućana.

Naučnici naglašavaju da vežbe ne moraju biti iscrpljujuće kako bi bile efikasne, a mala promena rutine može donijeti veliku korist zdravlju organizma.

izvor:blic.rs

Zašto je dobro jesti kivi?

Možda nam je mrsko ljuštiti kivi i seckati ga, ali kao voćka odnosno namirnica veoma je koristan za naše telo i imunitet.

Prednosti konzumacije kivija:

– Unos vitamina C koji je antioksidans

– Unos vitamina E i folata

– Poboljšava apsorpciju gvožđa u crevima (značajan kod anemije)

– Umiruje stres

– Pomaže kod zatvora

– Poboljšava varenje

– Pomaže protiv zadržavanja tečnosti u organizmu

– Poboljšava cirkulaciju krvi

– Štiti od UV zraka

Nutritivna vrednost kivija na 100g:

– Energetska vrednost 61 kCal

– Proteini 1.1g

– Ugljeni hidrati 15g

– Šećeri 9g

– Vlakna 3g

Zanimljiva činjenica

Dva kivija obezbeđuju ti čak 230 odsto dnevnih potreba za unosom vitamina C i 70 odsto potreba za unosom vitamina K.

I GOJI I LOŠE JE PO ZDRAVLJE Ovo su načini kako da sprečite noćno prejedanje

Nije slučajno što su mnoge svetske dijete propagirale jednu jednostavnu istinu: ne jesti posle 18 sati.

Ovo pravilo nije univerzalno, ali naučnici su zaista dokazali da prejedanje noću dovodi do značajnog debljanja. Otkrili smo šta se događa s telom kada jedete noću, piše Hayat.ba.

Zašto smo noću posebno jako gladni?
Većina varanja dijete događa se naveče. Tri su razloga za to:

Fiziološki – jednostavnije, nedostatak hrane tokom dana

Skrivena glad – neuravnotežena prehrana tokom dana dovodi do nedostatka hranjivih sastojaka u telu

Psihološki – kada stres pokušavamo lečiti prejedanjem

Noću, po pravilu, osoba spava, telo se odmara i odjednom vam u želudac padne goveđi odrezak s pomfritom i salata prelivena crvenim umakom. Creva koja gotovo spavaju pokušavaju najbolje što mogu, ali, nažalost, nisu u stanju nositi se s takvom količinom hrane.

Hrana se ne probavlja pravilno, ne apsorbira se u tanko crevo, a u debelom crevu je izložena patogenoj mikroflori, što dovodi do stvaranja toksina.

Telo pati, opšte zdravlje se pogoršava. Štaviše, višak ugljikohidrata noću dovodi do velikog oslobađanja insulina, poremećena je preraspodela šećera u jetri i masnom tkivu, a masnoća se taloži u telu.

Kako sprečiti noćno prejedanje?
Jedite uravnotežene obroke tokom dana, otprilike 5 puta.

Pratite raznolikost prehrane i količinu proteina, masti i ugljikohidrata, makro i mikroelemenata koje unosite.

izvor:blic.rs

Alkoholizam - Bolest zavisnosti koju možete pobediti

Alkoholizam - Bolest zavisnosti koju možete pobediti

 

Zavisnost od alkohola ili alkoholizam spada u bolesti zavisnosti. U svetu godišnje preko tri miliona ljudi izgubi život usled prekomerne konzumacije alkohola. Statistika u Srbiji takođe je nepovoljna - preko 200.000 ljudi ima dijagnostikovan alkoholizam, od čega je samo 2% prihvatilo lečenje. Ova bolest može pogoditi podjednako muškarce i žene, svih starosnih grupa, a koji su simptomi, kako je prepoznati i lečiti, govorimo u nastavku.

Šta je alkoholizam?

Alkoholizam je najteži oblik zloupotrebe alkohola i uključuje nemogućnost odupiranja navici konzumacije alkoholnih pića.

Alkoholičarima se smatraju muškarci koji konzumiraju više od 4 pića svakog dana ili više od 14 pića nedeljno. Za žene, konzumiranje više od 3 pića svakog dana ili više od 7 pića nedeljno znak je alkoholizma.

Bolest zavisnosti od alkohola, alkoholizam, može se podeliti u tri kategorije po stepenu težine zavisnosti: blagu, umerenu i tešku. Svaka kategorija ima različite simptome i može izazvati štetne neželjene efekte. Ako se ne leči, bilo koja vrsta zloupotrebe alkohola može izmaći kontroli i izazvati posledice opasne po život.

Ljudi koji se bore sa alkoholizmom često se osećaju kao da ne mogu normalno da funkcionišu bez alkohola. Ovo može dovesti do širokog spektra problema i uticati na profesionalne ciljeve, lične odnose i opšte zdravlje. Vremenom se ozbiljni neželjeni efekti stalne zloupotrebe alkohola mogu pogoršati i izazvati štetne komplikacije.

Koji su simptomi alkoholizma?

Uobičajeni znaci alkoholizma uključuju:

  • Nemogućnost kontrolisanja konzumacije alkohola
  • Žudnja za alkoholom u momentima kada osoba ne pije
  • Konzumacija alkohola se postavlja kao prioritet, iznad ličnih obaveza
  • Javlja se potreba za sve većim količinama alkohola
  • Osoba troši znatnu količinu novca na alkohol
  • Nakon konzumacije alkohola ponašanje osobe se menja

Simtomi se vremenom pogoršavaju. Osoba usled štetnog dejstva alkohola može postati agresivna, pa čak i suicidalna, zbog čega je lečenje zavisnosti u njenim prvim fazama najbolja odluka.

Zašto ljudi piju?

Mnogi faktori mogu povećati rizik od zloupotrebe alkohola. Ljudi se mogu okrenuti alkoholu iz jednog razloga i postepeno razviti bolest zavisnosti. Na primer, prekomerna konzumacija alkohola u teškim vremenima – smrt u porodici ili gubitak posla – može potencijalno izazvati dugotrajnu zloupotrebu alkohola.

Iako postoje različiti razlozi zašto ljudi počinju da piju, neki od najčešćih su sledeći:

  • Oslobađanje od stresa. Oslanjanje na alkohol za smanjenje stresa u svakodnevnom životu može uticati na verovatnoću razvoja alkoholizma. Pošto je alkohol depresiv i sedativ, izaziva osećaj zadovoljstva. Međutim, česta konzumacija gradi toleranciju, zahtevajući da osoba unosi sve više alkohola da bi postigla iste efekte.
  • Beg od stvarnosti. Konzumiranje alkohola nekim ljudima može pružiti beg od stvarnosti. Alkohol nudi osećaj olakšanja od problema od kojih um pokušava da pobegne. Međutim, kontinuirana upotreba alkohola tokom dana ili nedelje može se pretvoriti u ozbiljan problem sa pićem.
  • Način da se nosite sa gubitkom. Gubitak člana porodice ili prijatelja može izazvati emocionalne, fizičke i mentalne reakcije. Alkohol može ublažiti tugu koju osećate, zato ga ljudi koriste kako bi prebrodili teška vremena. Čak i privremena zavisnost od alkohola može prerasti u alkoholizam.
  • Smirivanje anksioznosti. Neki ljudi su prirodno uznemireni, zbog čega su stalno zabrinuti. Piće smanjuje inhibicije i čini da vam bude prijatnije u društvenim situacijama. Međutim, vremenom dovodi do zavisnosti.
  • Nedostatak društvenog života. Mnogi ljudi piju jer se ne osećaju adekvatno povezanim sa drugima. Veruju da će alkohol ublažiti prazninu ili možda olakšati stvaranje novih veza. Međutim, obično se dešava suprotno.
  • Postoje mnogi oblici traume, ali svima je zajedničko da su to bolni događaji u kojima žrtva nije dobila željenu empatiju. Za mnoge, lečenje traume je ključ oporavka.

Zdravstvene komplikacije usled zloupotrebe alkohola

Prekomerna konzumacija alkohola - bilo da je privremena ili trajna - može ozbiljno uticati na zdravlje. Neki efekti alkohola mogu ostaviti manje posledice, dok drugi mogu biti ozbiljni ili opasni po život.

Kratkoročni efekti zloupotrebe alkohola mogu biti jednako opasni kao i dugoročni efekti. Na primer, piće može uticati na vreme vaše reakcije, uzrokujući spore reflekse i koordinaciju. Zato je kombinacija alkohola i vožnje izuzetno opasna. Sedenje za volanom automobila u alkoholisanom stanju može da promeni vašu percepciju brzine i udaljenosti, što dovodi sve učesnike u saobraćaju u opasnost.

Kratkoročni efekti zloupotrebe alkohola su sledeći:

  • Sporo vreme reakcije
  • Loši refleksi
  • Smanjenje aktivnosti mozga
  • Smanjene inhibicije
  • Zamagljen vid
  • Otežano disanje
  • Nemir

Pored toga, konzumiranje previše alkohola može uticati na vaše dugoročno zdravlje. Neki neželjeni efekti mogu da miruju godinama pre nego što isplivaju na površinu. Zbog toga je neophodna profesionalna medicinska nega za pravilnu dijagnozu i lečenje.

Evo nekih od dugoročnih zdravstvenih problema izazvanih alkoholom:

  • Defekti mozga
  • Korsakovljev sindrom (neurobiološka bolest)
  • Oboljenja pankreasa i jetre
  • Komplikacije dijabetesa
  • Problemi sa srcem i krvnim sudovima
  • Povećan rizik od raka
  • Oštećenje vida
  • Gubitak koštane mase

Kako se alkoholizam leči?

Kao i sve ostale bolesti zavisnosti, alkoholizam je moguće izlečiti. Izlečenje počinje donetom odlukom od strane obolele osobe, kao i podrškom najbližeg kruga porodice i prijatelja. Odluka da se otpočne lečenje zavisnosti od alkoholizma je jedna od najtežih odluka sa kojima će se oboleli suočiti.

Dostupni su različiti oblici lečenja, a koji će oblik biti odabran zavisi od učestalosti konzumiranja alkohola i težine zloupotrebe alkohola, Oporavak od zavisnosti od alkohola je proces koji se nastavlja dugo nakon rehabilitacije. Potrebna je posvećenost vežbanju i primeni tehnika koje naučite na rehabilitaciji, savetovanju, grupama podrške i drugim vrstama terapije.

Iako su planovi lečenja obično individualizovani za svakog pacijenta, lečenje generalno sledi strukturu. Lečenje alkoholizma se može se podeliti u 3 dela, a to su detoksikacija, rehabilitacija i održavanje.

Detoksikacija

Prva faza u oporavku od zavisnosti od alkohola je detoksikacija. Ovu fazu treba završiti uz pomoć medicinskih stručnjaka zbog potencijala za ozbiljne, neprijatne simptome apstinencije. Često se pojedincima daju lekovi koji pomažu u ublažavanju bolnih neželjenih efekata.

Rehabilitacija

Postoje dve vrste rehabilitacije koje pomažu u lečenju alkoholizma: bolnička rehabilitacija koju sprovodi klinika za odvikavanje od alkohola i ambulantna rehabilitacija. Stacionarne rehabilitacije su intenzivni programi lečenja koji zahtevaju da se obolela osoba prijavi u ustanovu na određeni vremenski period, obično 30, 60 ili 90 dana. Ambulantna rehabilitacija omogućava pojedincima da učestvuju u programu oporavka dok nastavljaju sa svakodnevnim životom.

Održavanje

Proces oporavka se ne završava završetkom rehabilitacije. Dugotrajna trezvenost zahteva stalnu terapiju i može podrazumevati grupe za podršku, savetovanje i druge resurse za oporavak. Svi ovi koraci će se pobrinuti da održite prisebnost i da nastavite srećnim, zdravim putem u narednim mesecima i godinama.

Alkoholizam je moguće pobediti!

Ako ste vi ili voljena osoba spremni da prevaziđete zavisnost od alkohola, vreme je da potražite pomoć. Preduzmite prvi korak ka oporavku tako što ćete danas kontaktirati centar za pomoć u kojem ćete dobiti više informacije.

Ako se osećate kao da konzumiranje alkohola utiče na vaš život, važno je da pronađete opcije lečenja koje će vam pomoći da se oslobodite zavisnosti od alkohola. Traženje pomoći za lečenje alkoholizma vraća vas na pravi put da živite zdrav, srećan i ispunjen život.

Osteoporoza - bolest koja pogađa milione ljudi širom sveta

Poznato je da ljudi koji su fizički neaktivni imaju veći rizik da obole od osteoporoze. Kako da u zimskom periodu, kada ređe boravimo napolju i manje se krećemo, sačuvamo kosti i zglobove pojašnjava ass dr. sci med. Tatjana Radnić Živanović, specijalista interne medicine reumatolog, Institut za reumatologiju Beograd.

Prvobitna ispitivanja uloge vitamina D započeta su još početkom 20. veka i ukazivala su na značaj ovog vitamina u mineralizaciji i razvoju koštano-zglobnog sistema, tj. sprečavanju gubitka koštane mase i posledičnog nastanka patoloških preloma kostiju.

Osobina vitamina D da se može stvarati unutar organizma čini ga jedinstvenim u grupi vitamina. Postoje tri osnovna izvora vitamina D, a to su unos kroz hranu koja sadrži vitamin D, izlaganje kože sunčevim zracima i suplementi vitamina D.

Čak 80% ukupnog vitamina D stvara se unutar organizma. Kako je sunce jedan od esencijalnih faktora u sintezi vitamina D, ne tako retko u literaturi se može sresti još jedan sinonim za ovaj vitamin a to je "vitamin Sunca". Međutim moderan način života, doprinosi nedovoljnom stvaranju vitamina D u organizmu. Upravo zbog toga veoma važno mesto ima korišćenje suplemenata vitamina D.

Koji su efekti vitamina D na koštano-zglobni sistem?
Osnovna uloga vitamina D u ljudskom organizmu jeste održavanje mineralne ravnoteže. Usled neadekvatnog statusa vitamina D u organizmu, apsorpcija kalcijuma i fosfora unetog putem hrane je oskudna, svega 10-15%, dok je pri adekvatnoj koncentraciji vitamina D iskoristljivost znatno efikasnija. Tokom određenih perioda, kada postoji povećana potreba organizma za kalcijumom, kao što je razvoj, trudnoća i dojenje, može se apsorbovati čak 60-80% količine kalcijuma unete hranom ako je status vitamina D optimalan.

Šta je zapravo osteoporoza?
Patofioziološki se karakteriše gubitkom koštane mase i narušavanjem koštane mikroarhitekture. Na osnovu sprovedenih epidemioloških istraživanja smatra se da trenutno osteoporozu ima oko 200 miliona ljudi širom sveta, pri čemu je učestalost osteoporoze kod žena starosti od 60 do 70 godina 33% , a kod starijih od 80 godina čak 66%. Nekoliko studija je pokazalo da nizak nivo vitamina D u krvi povezan sa povećanim rizikom od preloma kod starijih osoba. Pokazano je da suplementacija vitaminom D3 može sprečiti takve prelome, ali mora se uzimati u dovoljno visokoj dozi. Vitamin D3 takođe može pomoći u povećanju mišićne snage, što zauzvrat pomaže u sprečavanju padova i uobičajenog problema koji dovodi do značajnog invaliditeta i smrti kod starijih ljudi.

Uloga vitamina D u autoimunim oboljenjima - Veza između nedostatka vitamina D i rasprostranjenosti nekih autoimunih bolesti kao što su dijabetes, multipla skleroza, reumatoidni artritis, sistemski eritemski lupus i inflamatorne bolesti creva je potvrđena. Takođe smatra se da vitamin D i njegovi analozi ne samo sprečavaju nastanak autoimunih bolesti, već se takođe mogu koristiti i u njihovom lečenju.

Preporučene doze unosa vitamina D3 - Unosom hrane i/ili nadoknadom suplementima može se obezbediti odgovarajući nivo vitamina D3. Pa ipak, veliki deo stanovništva ne poseduje optimalnu količinu vitamina D. Preporučen dnevni unos vitamina D je od 1000-2000 IJ/dnevno. Neki podaci sugerišu da veće doze mogu biti potrebne kod starijih i hronično obolelih.

Vitamin K2 i D3 – zašto je bitno da ih uzimamo zajedno?
Brojne kliničke studije potvrdile su da vitamini K2 i D3 najbolje rezultate postižu ukoliko se uzimaju zajedno, te da mnogo bolje deluju u kombinaciji nego ukoliko se uzimaju zasebno.

Klinička istraživanja potvrđuju da je vitamin K2 takođe veoma važan kod osteoporoze i to zbog toga što suplementacija vitaminom K smanjuje rizik za nastanak preloma čitavog skeleta. Pored toga on aktivira važan protein koji doprinosi sprečavanju kalcifikacije u krvnim sudovima, bubrezima, zglobovima.

Herbiko® K2D3 je preparat koji je komforan za primenu koji u dnevnoj dozi sadrži preporučene doze vitamina D3 i K2. Namenjen je odrasloj populaciji jer pomаže u sprečavanju deficita vitamina D3, kod osoba sa osteoporozom i osteopenijom.

 

 

izvor:telegraf.rs
pxhere.com/ru/photo/659702

Proizvodnja i pakovanje organske pšenice

 

Pšenica je jedna od najrasprostranjenijih žitarica na svetu. U ljudskoj ishrani je druga po zastupljenosti, dok se na prvom mestu nalazi pirinač. Preradom pšenice se proizvodi brašno i brojni drugi proizvodi, koje u svojoj ishrani koristi preko 70% svetske populacije.

Srbija je bogata plodnim zemljištem, te i ne čudi činjenica da se veliki deo Vojvodine, zapadne i centralne Srbije bavi poljoprivredom. Pšenica je jedna od najčešćih biljnih kultura na njivama širom ovih regiona, a površina pod zasadima pšenice se iz godine u godinu povećava.

Prošle godine pod usevima pšenice bilo je oko 550.000 hektara obradivog zemljišta. Većinski deo useva odnosio se na standardnu proizvodnju, dok je pod organskim usevima bilo samo 5% od ukupne cifre - 234 hektra.

Organska pšenica je tražena i postiže bolju otkupnu cenu nego pšenica dobijena klasičnom metodom setve. Međutim, kako bi poljoprivredno domaćinstvo ušlo u proces organske proizvodnje neophodno je ispuniti brojne zahteve koje nalaže Zakon o organskoj proizvodnji.

U nastavku teksta donosimo vam informacije o uključenju i zahtevima neophodnim za organsku proizvodnju pšenice:

Kako se priprema zemljište za organsku proizvodnju pšenice?

Organska proizvodnja iziskuje poštovanje brojnih normi i pravila. Obzirom da se usevi seju na njivama, a ne u kontrolisanim uslovima, često je neophodno napraviti neku vrstu “barijere” između zemljišta. Organski i usevi koji se obrađuju na klasičan način ne bi smeli biti u dodiru, a mineralna đubriva i pesticidi ne smeju dospeti na tlo na kojem će biti organski usev.

Takođe, ako je na zemljištu prethodno bio usev koji se obrađivao klasičnim metodama i pomoćnim sredstvima, biće neophodno pričekati da prođe period konverzije (čišćenja) zemlje.

Zemljište koje se priprema za usev organske pšenice treba da bude plodno, očišćeno od korova, usitnjeno i sa visokim sadržajem organskih materija. Za đubrenje zemljišta koriste se isključivo organska i đubriva koja odobrava Pravilnik o organskoj proizvodnji. Isti je slučaj i sa sredstvima za zaštitu od korova - klasični pesticidi su strogo zabranjeni.

Pšenica najbolje uspeva na crnici, krečnim i aluvijalnim zemljištima, pH vrednosti 6 do 7. Zemljišta koja joj ne pogoduju su vlažna, natopljena, sa nedovoljno dobrom drenažom ili velikim sadržajem peska. Širom Srbije površina pod plodnim zemljištem ima u izobilju, stoga se pšenica može gajiti na svim površinama.

Setva organske pšenice

Kako biste uzgajili organsku pšenicu potrebno vam je organsko, netretirano, seme. Nabavka organskog semena je u regionu često problematična, jer je potražnja veća od ponude.

Odabir sorte organske pšenice mora da bude pažljiv - mora se gledati da donese dobar prinos, kvalitet zrna, njegovu sposobnost da apsorbuje azot iz zemljišta i otpornost. Sadržaj proteina u organskom zrnu treba da bude preko 12%, a sadržaj glutena preko 30%.

Setva se vrši sejačicama, a količina semena potrebna za jedan kvadratni metar je od 500 do 550 zrna, odnosno 240 do 270 kg semena. Ukoliko su sejačice korištene prethodno za semena koja nisu organska, moraju biti očišćene pre polaganja organskog semena.

Pšenica se seje tokom jeseni, idealno od 1. do 25. oktobra. Seme se polaže na dubinu od 4 do 5 cm, a ako je godina sušna dubina se može povećati za 1cm.

Čime se đubri organski usev pšenice?

Tokom organske proizvodnje đubrenje je dozvoljeno, ali tek nakon što se izmeri plodnost zemljišta i vidi koja količina hranljivih materija je potrebna. Dozvoljena je upotreba organskih đubriva i prirodnih mineralnih đubriva, dok se sintetička đubriva ne smeju koristiti. Za povećanje plodnosti obično se upotrebljavaju stajnjak, kompost, treset, glistenjak, drveni pepeo i slične otpadne organske materije.

Organska pšenica, kao i druga organska hrana i pića, veoma je tražena, ali put do njenog prispeća obeležen je brojnim pravilima.

Kada je vreme žetve organske pšenice?

Pšenica je sjajan predusev za većinu biljnih kultura, a obzirom da brzo prispeva i kratko se zadržava na njivama, moguće je godišnje postići do dve žetve. Zemljište se nakon žetve pšenice lako obrađuje, nije zakorovljeno, a ostaci pšenice na zemljištu se oru i predstavljaju prirodno đubrivo koje doprinosi kvalitetu zemljišta.

Vreme žetve se određuje prema sadržaju vlage u zrnu. Optimalan sadržaj vlage treba da bude oko 18%. Žetva se vrši žetvenim kombajnima, koji takođe moraju biti očišćeni od drugih žitarica, dobijenih standardnim metodama uzgoja. Nakon toga se organska pšenica transportuje, skladišti i pakuje, u skladu sa Zakonom o organskoj proizvodnji.

Prijem, pakovanje i skladištenje organske pšenice

Nakon što se organska pšenica doveze sa njive, vrši se dorada. Dorada podrazumeva čišćenje, ujednačavanje, sušenje, pakovanje i skladištenje.

Seme se propušta kroz selektore i grube aspiratore, koji otklanjaju nečistoće (plevu i delove slame). Zrno se zatim suši u sušarama, kako bi bilo optimalne vlažnosti. Na taj način se može čuvati duži vremenski period, bez gubitaka na kvalitetu.

Sva sredstva i aparatura koja se koriste tokom proizvodnje, dorade, pakovanja i skladištenja, moraju biti u skladu sa propisima Pravilnika o organskoj proizvodnji i sertifikaciji.

Pakovanje pšenice vrši se uz pomoć mašina za pakovanje, čiju proizvodnju, popravke i održavanje vrši Mirić servis. Organska pšenica se najčešće pakuje u džakove od 50kg.

Mašine za pakovanje u vreće koje pogoduju pakovanju organske pšenice idealne su za sve zrnaste materijale, a neki od odgovarajućih modela su pakerice Bruto, Mono Neto i Duplex Neto. Ove mašine pakovanje vrše automatski, na liniji za pakovanje, a napunjene vreće se zatvaraju uz pomoć mašine za prošivanje džakova.

Zatvorene vreće se skladište u prostore koje predviđa pravilnik o organskoj proizvodnji - bez mešanja sa klasičnim usevima. Proizvodni proces organske pšenice se ovde završava, nakon čega je spremna za prodaju u zemlji ili izvoz.

 

 

9 neprijatnih simptoma kovida-19: Neki od njih mogu da potraju mesecima

Infekcija novim korona virusom obično izaziva kašalj, curenje iz nosa i glavobolju, ali ima i onih simptoma koji su neugodniji i koji mogu da budu prisutni i posle izlečenja
stomak, bol, gasovi, nadutost

Simptomi infekcije korona virusom razlikuju se u zavisnosti od soja koji ih je izazvao i uglavnom nestaju kad se telo izbori protiv zaraze.

Međutim, kod manjeg broja ljudi neki od neugodnih simptoma kovida-19 mogu da potraju i da naruše samopouzdanje.

Ukoliko primetite da se neki od dolenavedenih simptoma javlja za vreme infekcije korona virusom ili posle izlečenja, trebalo bi da se konsultujete sa lekarom.

1. Podrigivanje
Manekenka Olivija Moli Rodžers, bivša takmičarka za Mis univerzum iz Australije, izjavila je kako nije mogla da prestane da podriguje kada je u januaru bila zaražena korona virusom.

Kod nekih ljudi podrigivanje može da potraje nekoliko nedelja kao simptom dugog kovida, piše The Sun.

Studija objavljena u časopisu Lancet pokazala je da je 44 odsto bolničkih pacijenata iz Kine imalo stomačne probleme tri meseca po izlasku iz bolnice. Od 117 ispitanih pacijenata svaki deseti se žalio na podrigivanje koje je bilo češće nego pre zaraze novim korona virusom.

2. Dijareja
Studija ZOE Covid Symptom otkrila je da se verovatnoća dobijanja dijareje sa kovidom-19 povećava što su pacijenti stariji.

Pogađa 10 odsto dece, ali i 30 odsto odraslih starijih od 35 godina.

Dijareja je rani znak infekcije novim korona virusom – počinje prvog dana infekcije i povećava intenzitet u prvoj nedelji bolesti.

3. Problemi sa intimnim odnosima
Osobe koje su preležale kovid-19 prijavljuju probleme sa intimnim odnosima mesecima posle zaraze.
Studija Kraljevskog univerziteta u kojoj je učestvovalo 3.400 ljudi, a koji su imali kovid-19 ili sumnjali da su se rzaboleli, osvetlila je ozbiljnost ovog problema.

Utvrđeno je da je 14,6 odsto muškaraca i osam odsto žena imalo disfunkciju u intimnom životu kao deo dugog kovida. Istraživanja su pokazala da kovid-19 može da izazove erektilnu disfunkciju kod muškaraca.

4. Smanjenje polnog organa
Studija koju je sproveo Kraljevski koledž pokazala je da je 3,2 odsto muškaraca koji su preležali kovid-19 primetilo smanjenje dužine polnog organa.

Stručnjaci pretpostavljaju da je to verovatno rezultat erektilne disfunkcije koja može da se javi usledi infekcije virusom.

5. Znojenje
Jedan od karakterističnih simptoma zaraze omikron varijantom korona virusa je obilno noćno znojenje. Ono može da bude veoma neugodno, posebno ukoliko je jedan od partnera bolestan i deli postelju sa partnerom koji nema kovid-19.

6. Promena raspoloženja
Studija Kraljevskog koledža otkrila je niz simptoma dugog kovida, a jedan od njih odnosi se na promenu raspoloženja.

Četvrtina ispitanika prijavila je da češće oseća bes posle preležane infekcije novim korona virusom, a 7,4 odsto prijavilo je agresiju. Više od polovine ispitanika prijavilo je razdražljivost posle infekcije.

Istraživačima je teško da razlikuju da li su ovi simptomi direktna posledica infekcije korona virusom ili odnosa prema pandemiji i stresu koji je izazvala.

7. Hrkanje
Apneja u snu pogađa 7,1 odsto pacijenata sa dugim kovidom, pokazala je studija Kraljevskog koledža.

Glavni simptom ovog stanja je hrkanje i može da bude prilično ozbiljno, jer osoba koja hrče tokom dana može da se oseća umorno.

8. Crvenilo očiju
Kod nekih osoba koje imaju kovid-19 može doći do iritacije očiju. Svetska zdravstvena organizacija ovo navodi kao manje uobičajen simptom infekcije novim korona virusom.

Istraživanje Kraljevskog koledža o simptomima dugog kovida pokazalo je da je oko 15 odsto ljudi prijavilo konjuktivitis.

oko oci bol u oku, ranjeno oko, infekcija ociju zena glavobolja, suzenje oka, peckanje, suvo oko
9. Inkontinencija
Poslednja stvar koju bi osobe posle preležanog kovida-19 želele da im se dogodi je nemogućnost kontrolisanja bešike.

Naučnici sa Medicinskog fakulteta Univerziteta Bomont u Mičigenu izneli su teoriju da zapaljenje izazvano kovidom može da izvrši veći pritisak na bešiku. Otkrili su da je 46 od 65 pacijenata otpuštenih iz bolnice, koji su uglavnom bili u šezdesetim godinama, imali nove ili pogoršane simptome u vezi sa bešikom, uključujući potrebu da češće odlaze u toalet noću.

U međuvremenu, studija Kraljevskog koledža otkrila je da 14,1 odsto ljudi ima problem sa kontrolom bešike kao simptom dugog kovida.

Ipak, ne bi trebalo zanemariti činjenicu da su urinarna inkontinencija i slični problemi veoma česti i da mogu da budu rezultat stresa, gojaznosti ili starije životne dobi. Ovo bi mogli da budu pravi razlozi zbog kojih su ispitanici razvili inkontinenciju, bez uticaja infekcije novim korona virusom.

izvor:telegraf.rs

rawpixel.com/image/1226559/pretty-businesswoman-holding-glasses

Kako izgledati besprekorno u zrelim godinama i zračiti samopouzdanjem

 

Starenje je prirodan proces i etapa koju ne možemo izbeći, a način na koji starimo odražava naš stil života, navike, genetsku predispoziciju, kao i sveopšte zadovoljstvo i kvalitet života. Ulazak u zrele godine, sa jedne strane, predstavlja period kada zbog sopstvenog životnog iskustva postajemo sigurniji u sebe, a sa druge strane, javlja se sumnja u fizički izgled i nezadovoljstvo zbog promena koje se dešavaju na našem licu i telu. Činjenica je da neke procese ne možemo zaustaviti, ali zahvaljujući naprednoj tehnologiji koja se danas koristi u industriji lepote, možemo uticati na njih i učiniti da se osećamo sigurnije povodom sopstvenog odraza u ogledalu.

U narednim pasusima podelićemo sa vama savete koji vam zasigurno mogu pomoći da prihvatite sebe i radujete se godinama koje dolaze.

Fizička aktivnost kao recept za dugovečnost

Benefiti sporta i fizičke aktivnosti na čovekovo telo i sveopšte zdravlje su nesagledivi, a redovna rekreacija u zrelim godinama nesumnjivo će se odraziti na naš izgled. Vežbanjem održavamo mišićnu masu, koža tela je zategnutija, a fleksibilnost i čvršće kosti karakteristični su za ljude koji fizičku akitvnost imaju u svojoj rutini. Naučno je dokazano da bavljenje sportom pozitivno utiče na mentalno zdravlje i jača samopouzdanje, stoga će ono biti glavno oružje u borbi protiv svih nesigurnosti koje dolaze sa zrelim godinama. Ukoliko niste dovoljno motivisani da samostalno vežbate, grupni treninzi su odlična opcija, a ujedno i prilika da ostvarite nova poznanstva.

Nega lica i inovativni tretmani

Danas je kozmetička industrija toliko uznapredovala i nudi nam rešenje za svaku “tačkicu” na koži, uključujući i njeno adekvatno održavanje u zrelim godinama. U dogovoru sa vašim dermatologom ili na osnovu dosadašnjeg iskustva, svakodnevno upotrebljavajte odgovarajuće preparate i trudite se da koža uvek bude čista i hidrirana. Elastična i dobro hidrirana koža umanjuje nastanak bora i izgleda sjajnije i zdravije. Osim klasičnih krema i losiona za negu lica, rasprostranjeni su i različiti tretmani poput mezoterapije i lasera, a posebno je popularno i efikasno podmlađivanje lica hijaluronskim filerima, koji će napraviti pozitivnu promenu na licu, a samim tim učiniti da se osećate zadovoljno svojim izgledom.

Originalni stil odevanja

Često se može uočiti da žene u zrelijim godinama neguju svedeniji stil odevanja i klone se upadljivih modnih kombinacija. Pridržavanje nametnutog stila odevanja može da bude pogubno i rezultira jednoličnim i neinspirativnim kombinacijama, što će na kraju dovesti do nezadovoljstva sopstvenim izgledom i stvoriti pritisak prilikom kupovine garderobe. Šoping treba da bude opuštajući ritual u kome uživamo, a komade garderobe biramo po našem nahođenju, ne osvrćući se toliko na godine. Držite se sopstvenog stila i ne menjajte ga samo zato što će neko pomisliti da odabrana košulja nije primerena vašim godinama – nastavite da budete originalni i verujte svojoj intuiciji.

Zdrava i balansirana ishrana

Proces starenja organizma možemo, između ostalog, usporiti i pravilnim i izbalansiranim unosom namirnica. Način ishrane u velikoj meri ostavlja traga na naše lice i telo, stoga je organizmu neophodno obezbediti sve potrebne nutrijente, što podrazumeva adekvatno planiranje i pripremanje obroka. Dovoljna količina svežih namirnica poput sezonskog voća i povrća trebalo bi da bude svakodnevno na meniju, a suplementima možemo nadomestiti eventualni nedostatak vitamina i minerala i osigurati da telu pružamo dovoljno energije. Potrudite se da obrok priremite ranije kod kuće, kako biste izbegli kupovinu doručka u pekari ili nekom kiosku brze hrane. Iziskuje više vremena, ali vaše telo će vam biti zahvalno.

Ne postoji magični štapić koji će učiniti da bore nestanu sa lica, a kosa prestane da sedi. Međutim, postoje sitne zdrave navike koje će doprineti da se osećamo bolje i lepše. Usvajajući nove promene i prihvatajući ih kao deo sebe, okružićemo se pozitivnom energijom i odisati samopouzdanjem, što će se nesumnjivo odraziti i na naš izgled, i učiniti nas srećnima i zadovoljnima.

Naučnici otkrivaju: "Jedinjenja kanabisa mogu da spreče da koronavirus prodre u neke zdrave ćelije"

Naučnici su testirali efekat jedinjenja na alfa i beta varijante virusa u laboratoriji
Nova laboratorijska studija otkrila je da dva hemijska jedinjenja koja sadrži kanabis, sprečavaju da virus kovida 19 prodre u zdrave ćelije, objavljeno je u "Journal of Nature Products".

Kanabigerolna kiselina (CBGA) i i kanabidiolna kiselina (CBDA) identifikovane su u toku hemijskog skrininga, a istraživači sa Univerziteta Oregon smatraju da su ove dve kiseline potencijalno dobre za borbu protiv korona virusa.

U toku studije su se usresredili na spajk, odnosno, šiljasti protein i pomoću ove dve kiseline blokirali korak koji patogen koristi da inficira ljude.

Naučnici su testirali efekat jedinjenja na alfa i beta varijante virusa u laboratoriji. Studija nije uključivala davanje suplemenata ljudima ili poređenje stope infekcije kod onih koji koriste jedinjenja sa onima koji ne koriste.

Konoplja je veoma bogata vlaknima, a njeni ekstrati se obično dodaju u kozmetiku, losine za telo, dijetetske suplemente i hranu.

- Ova jedinjenja se mogu uzimati oralno i imaju dugu istoriju bezbedne upotrebe kod ljudi - rekao je Ričard Van Brimen, straživač Globalnog centra za inovacije konoplje u državi Oregon.

- Oni imaju potencijal da spreče i leče infekciju SARS-CoV-2 - dodao je Ričard u saopštenju.

izvor:telegraf.rs

Kako alkohol utiče na srčanu funkciju?

Alkohol polako ali sigurno slabi srčanu funkciju, a prvi znaci bolesti mogu se ispoljiti i posle više od 10 godina upotrebe alkoholnih pića. Zamaranje, lupanje i preskakanje srca, gušenje i noćno gušenje tipična su slika alkoholne kardiomiopatije.

U uznapredovaloj fazi bolesti kod pacijenata su nabrekle vratne vene, uočavaju se otoci na potkolenicama i slobodna tečnost u trbušnoj duplji (ascites), upozoravaju stručnjaci.

Alkohol se ne koristi iz zdravstvenih razloga
Ni jedno rođenje, slava ili svadba u Srbiji se ne može zamisliti bez velikih količina različitih vrsta alkoholnih pića. Postoji uverenje da skroman unos alkohola štiti srce i smanjuje rizik od bolesti koronarnih arterija. Pivo se nekada daje i deci, a lekari kažu da je u nauci dobro poznat odnos između upotrebe alkoholnih pića i kardiovaskularnih bolesti.

– Ukoliko ne koristite alkohol nemojte ni počinjati iz zdravstvenih razloga, ako već pijete koristite umerene količine alkohola. Bez obzira na podatke o uticaju male količine alkoholnih pića na smanjenju smrtnosti usled kardiovaskularnih bolesti, uživanje alkohola ne može se preporučiti kao deo prevencije ili lečenja pacijenta. Iako se umerena količina alkohola smatra kardioprotektivnom, ovaj efekat se ne odnosi na srčane aritmije, pre svega na apsolutnu aritmiju, atrijalnu fibrilaciju. Alkohol, preko svojih metabolita, na primer, acetaldehida, koji se proizvodi u jetri (razgradnjom alkohola), ima toksični efekat na srčani mišić – kaže za portal eKlinika kardiolog prim. dr sci. med Dušan Bastać, potpredsednik Podružnice Srpskog lekarskog društva u Zaječaru, specijalista za hipertenziju, glavni i odgovorni urednik „Timočkog medicinskog glasnika“i predsednik Naučnog odbora Timočkih medicinskih dana.

Postoje li bezbedne količine alkohola?
Savet je da osobe koje već koriste alkohol ne unose više od dve jedinice alkohola za muškarce, i ne više od jedne jedinice alkohola za žene tokom dana. Dr Bastać kaže da je jedna jedinica alkohola oko 10 do 15 grama etil-alkohola, koji se nalazi u čaši vina ili 0,3 litra piva ili jednom žestokom alkoholnom piću.

– Za neke grupe ljudi, ipak, ne možemo govoriti čak ni o bezbednoj količini konzumiranog alkohola, jer alkohol ne uzrokuje samo bolest, već i zavisnost sa svim psihosocijalnim posledicama. Nikako ne bi trebalo da koriste alkohol trudnice, bivši alkoholičari, osobe sa porodičnom sklonošću ka alkoholizmu. Alkohol je zabranjen i pacijentima sa aritmijama, osobama koje su imale moždani udar, onima sa oboljenjem jetre ili pankreasa – podseća dr Bastać i precizira da je zabranjen unos i malih količina alkohola osobama koje koriste lekove za razređivanje krvi. Alkohol se nikako ne preporučuje ni ljudima sa neregulisanom hipertenzijom i dijabetes mellitusom, gihtom, teškom hiperlipidemijom i kod srčane insuficijencije, iz bilo kog uzroka, a posebno kod alkoholne kardiomiopatije.

Kako alkohol slabi srce?
Kardiomiopatije su bolesti miokarda gde je primarno oštećen srčani mišić i gde dolazi do uvećanja srca, proširenja leve komore i smanjenja snage kontrakcije (grčenja mišića koji dovodi do izbacivanja krvi u krvotok), objašnjava dr Bastać. Do alkoholne kardiomiopatije dolazi posle dugotrajne upotrebe velikih količina alkohola. Moguće je, da kod onih osoba, koje dugo godina unose velike količine alkoholnih pića, ali i lošu hranu, dođe do asimptomatske alkoholne kardiomiopatije , bez kliničkih znakova srčanog popuštanja i bez elektrokardiografskih- EKG i ehokardiografskih promena.

– Klinički izražene alkoholne kardiomiopatije, koje ukazuju na slabost srca, popuštanje srca i poremećaje ritma ili provođenja impulsa, nisu jasno definisani, i ne zavise od vrste alkoholnog pića. Većina pacijenata kojima je dijagnostikovana alkoholna kardiomiopatija koristila je na dnevnom nivou, jedan litar vina ili odgovarajuću količinu drugog alkohola, najmanje 5 godina. Srčana insuficijencija se klinički ispolji obično posle više od 10 godina zloupotrebe alkohola. Najčešća je kod muškaraca od 30 do 55 godina – navodi za eKlinika portal dr Dušan Bastać.

Žene osetljivije i na male količine alkohola
Doktor Bastać objašnjava da je i kod žena primećena povećana osetljivost miokarda na toksično dejstvo alkohola, pošto se kod žena alkoholna kardiomiopatija, zapaža i pri manjoj konzumaciji alkohola. Alkoholnu kardiomiopatiju razvila je i polovina pacijenata sa cirozom jetre, dok je ciroza jetre prisutna kod 43 odsto pacijenata sa alkoholnom kardiomiopatijom. Klinička slika alkoholne kardiomiopatije ispoljava se zamaranjem, osećanjem pojačanog lupanja i preskakanja srca. Povremeno su prisutne promene u ritmu srca, omaglice ili vrtoglavice.

Ehokardiografijom se uočava proširenje srčanih šupljina
Dr Bastać napominje da se bol u grudima javlja ukoliko postoji i suženje krvnih sudova srca. Postavljanje dijagnoze se zasniva na podatku o dugotrajnom, redovnom i prekomernom korišćenju alkohola, kliničkom nalazu srčane insuficijencije, elektrokardiogramu (EKG), radiografiji pluća i srca i ehokardiografiji (ultrazvuku srca).

Kako alkohol utiče na srčanu funkciju? 2
Foto: Pixabay/Bokskapet
– Ehokardiografijom se uočava proširenje srčanih šupljina, dilatacija srca uz istanjene zidove leve komore sa oslabljenom kontraktilnosti srca, čije je merilo ejekciona frakcija manja od 50 odsto. Nekada je neophodna dodatna potvrda dijagnoze magnetnom rezonancom srca i radioizotopskim metodama. Budući da alkoholna kardiomiopatija liči na virusom izazavanu postinfalmatornu dilatacionu kardiomiopatiju, nekad se mora uraditi i endomiokardijalna biopsija koja je definitivna potvrda dijagnoze, ali se na to odlučujemo u retkim slučajevima – precizira dr Bastać.

Dijagnoza se, kako kaže, potvrđuje i laboratorijskim pokazateljima, koji ukazuju na upotrebu alkohola, kao što su povećana zapremina eritrocita, smanjene broja eritrocita i leukocita, povišen enzim gama-GT i inverzija odnosa albumina/globulina. Enzimi jetre -transaminaze (ALT, AST) često su povišeni kod alkoholne kardiomiopatije.

Kuhinjska so i alkohol
– Oštećenje miokarda kod zloupotrebe alkohola objašnjeno je sa tri mehanizma. To su direktna toksičnost alkohola, loša ishrana osoba koje prekomerno piju i dodaci alkoholnim pićima. Poznato je da i akutni i hronični unos alkohola, deluje toksično na miokard. Konzumacija dva žestoka alkoholna pića, dovodi do smanjenja kontraktilnosti srčanog mišića kod zdravih ispitanika. Akutna toksičnost alkohola bila je još izraženija kod alkoholičara sa alkoholnom kardiomiopatijom. Alkohol uzrokuje, akutno i hronično, smanjenje količine proteina u srčanom mišiću – istie u razgovoru za eKlinika portal dr Dušan Bastać i naglašava da unos većih količina kuhinjske soli ne pojačava toksično dejstvo alkohola, ali pogoršava srčanu insuficijenciju kod alkoholne kardiomiopatije uz poznate efekte na već postojeću arterijsku hipertenziju.

Alkohol tokom vikenda i praznika
U svetu se, naročito tokom vikenda, nekada konzumiraju neumerene količine pića. Ovaj sindrom zove se „postpraznični sindrom srca“ . Doktor Bastać priča da su 1978. Philip Ettinger i koautori skovali termin, posle analizirnle 32. odvojene epizode nepravilnog rada srca, kod 24 hospitalizovana pacijenta.

SADA JE PRAVO VREME DA PROMENITE DOSADAŠNJE NAVIKE Ovo su namirnice koje bi trebalo da uvrstite u svakodnevnu ishranu

Prema mišljenju nutricionista namirnice koje su prepune hranljivih materija i koje pomažu vašem telu da pravilno funkcioniše i održavaju vas u ostvarivanju svojih ciljeva tokom dana svakako bi trebalo da budu deo vaše ishrane.

Ovo su osnovne namirnice koje bi trebalo da budu sastavni deo vaše ishrane prema mišljenju nutricionista:

Jaja
Jaja su prepuna proteina i mogu da se jedu u bilo koje doba dana. Bilo da se jedu za doručak, ručak i večeru, mogu da se pripremaju na stotinu načina, prenosi Hayat.ba.

Tokom godina bilo je mnogo rasprava o zdravstvenim prednostima jaja, ali stručnjaci su na kraju zaključili da su jaja veoma korisna jer obezbeđuju mikronutrijente, korisne antioksidanse i pomažu u smanjenju hipertenzije, kaže nutricionista Kim Rouz.

Pasulj
Pasulj se smatra jednom od najzdravijih namirnica. Bogat je vlaknima i pomaže u snižavanju holesterol, održava nivo šećera u krvi i podstiče zdravlje probavnog sistema, piše Eat This Not That.

Semenke lana smatraju se superhranom jer su pune omega-3 masnih kiselina.

One deluju na snižavanje holesterola i odlične su za dobro funkcionisanje mozga i srca.

Grašak
Ako želite da unesete više biljnih proteina, grašak je prava namirnica. Sadrži imalo masti i malo vlakana.

Kvinoja
Ova žitarica je puna vitamina, nutrijenata i proteina i predstavlja jednu od najzdravijih namirnica.

Prema pisanju časopisa “Journal of Cereal Science”, konzumiranje kvinoje može da pomogne vašem srcu, crevima, kao i metaboličkom zdravlju.

Kelj
I na kraju, na spisku zdravih namirnica je neizostavno lisnato zeleno povrće, a kelj je među najzdravijima.

izvor:blic.rs

Šta je i kako se leči slabost srca?

Šta je i kako se leči slabost srca?

Slabost srca, odnosno srčana insuficijencija, podrazumeva poremećaj funkcije srca od koje u svetu boluje preko 60 miliona ljudi. Slabost srca nastaje kada srčani mišić nije dovoljno jak kako bi pumpao krv kroz organizam.

To ugrožava funkcionisanje organizma, zbog toga što do određenih delova organizma ne dospeva dovoljna količina kiseonika, a telo ne može ni da otpusti produkte metabolizma. Stoga dolazi do zadržavanja tečnosti u određenim delovima organizma, a posebno u plućima.   

Smatra se da od slabosti srca pati oko 200 hiljada ljudi u Srbiji, dok svega 3% ljudi na vreme, odnosno u ranoj fazi, otkrije ovo oboljenje. Neadekvatno tumačenje prvih simptoma, ili njihovo potpuno odsustvo, odgovorno je za zakasnelu reakciju pacijenata. Stoga slabost srca predstavlja najučestaliji primarni uzrok hospitalizacije među pacijentima starijim od 65 godina. Međutim, primena savremene terapije unapređuje izglede za duži životni vek pacijenata sa slabošću srca, kao i smanjenje tegoba.

Kako nastaje slabost srca?

Do slabljenja srca može doći usled oboljenja srčanog mišića, izmenjenih uslova opterećenja srca kao i aritmija. Time dolazi i do poremećaja u rastegljivosti srčanog mišića. Usled krutosti srčanog mišića komore nepotpuno ispumpavaju krv između otkucaja. Slabost srca može biti uzrokovana kardiomiopatijom, miokarditisom, koronarnom bolešću i hipertenzijom. Ovakva oboljenja narušavaju normalan rad srca i vremenom dovode do slabljenja njegove sposobnosti da obezbedi protok kiseonika i hranljivih materija ka organima i tkivima.

Kako bi prevazišlo ove nedostatke u funkcionisanju organizma, srce se uvećava i počinje da vrši jače kontrakcije. Povećanjem njegovih ćelija, uvećava se snaga srca. Usled potrebe za obezbeđivanjem dovoljne količine krvi, povećava se i broj otkucaja srca. Povećanje krvnog pritiska predstavlja još jedan od kompezatornih mehanizama, kojim se zbog suženja krvnih sudova postiže optimalno snabdevanje krvi.

Koji su simptomi slabosti srca?

Jedan od najčešćih simptoma slabosti srca je osećaj nedostatka vazduha praćen otežanim disanjem, odnosno dispnea. Ostali uobičajeni simptomi uključuju umor, slabost i pospanost. Kašalj i "zviždanje" u grudima pacijenti osećaju u toku noćne dispneje, dok akutni edem pluća može nastati u slučaju teške dispneje. Tada pacijent ima osećaj da će doći do gušenja, a kašalj je ponekad praćen sukrvicom i penušavim ispljuvkom.

Simptom slabosti srca može biti oticanje stopala, skočnih zglobova i potkolenica, koje je najizraženije u večernjim satima. Oticanje trbuha, praćen je i nadimanjem, mučninom kao i gubitkom apetita. Pacijenti se suočavaju sa nepravilnim i brzim radom srca, odnosno lupanjem srca, bolovima u grudima, kao i pojačanom potrebom za mokrenjem koja je naročito izražena noću.   

Kako se prevenira i leči slabost srca?

Za prevenciju slabosti srca, pacijenti treba da smanje faktore rizika. Povišen krvni pritisak, dijabetes, gojaznost, alkoholizam i pušenje mogu izazvati slabost srca. Koronarne bolesti srca, aritmija i infarkt takođe predstavljaju neke od najčešćih uzročnika slabosti srca. Zbog toga je neophodno redovno kontrolisati zdravlje kardiovasularnog sistema i pridržavati se propisane terapije.

Adekvatnom upotrebom farmakoterapije, pacijenti mogu uticati na razvoj ove bolesti i  smanjiti potrebu za hospitalizacijom. Kod težih oblika bolesti neophodne su kompleksnije intervencije, poput ugradnje ventrikularnih uređaja, ali i transplantacija srca kod najtežih bolesnika.

U kardiološkom centru Puls proverite koliko je jako vaše srce

Sve potrebne preglede i dijagnostičke procedure koje mogu ukazati na pojavu slabosti srca možete obaviti u kardiološkom centru Puls u A bloku na Novom Beogradu.  Otkrivanje ovog oboljenja u ranoj fazi učiniće proces lečenja jednostavnijim i efikasnijim. Stoga ne oklevajte i zakažite pregled u Puls-u, a vrhunski stručnjaci iz oblasti kardiologije dočekaće vas u prijatnom ambijentu i dati jasna uputstva o vrsti terapije, ali i promeni životnih navika koje su neophodne kako biste prevenirali ili usporili razvoj ove bolesti.     

Najveća zdravstvena otkrića 2021. godine

Godina za nama bila je još jedna velika godina za istraživanje koronavirusa, jer su odobrene vakcine i razvijeni novi tretmani. Međutim, opseg naučnih otkrića proširio se izvan pandemije na druga područja zdravlja.

Ove godine bili smo svedoci napretka u lečenju drugih velikih i malih bolesti, a neka otkrića su revolucionarna.

Krvni test koji otkriva 50 vrsta karcinoma
Nova tehnologija mogla bi da otkrije rane znakove više od 50 vrsta karcinoma na osnovu jednog vađenja krvi.

Galleri test traži fragmente DNK u krvi koji bi mogli da signaliziraju prisutnost karcinoma. Ti fragmenti takođe mogu da ukažu ​​na mesto tumora sa "visokom tačnošću", dajući pacijentima prednost u dijagnostici i lečenju.

U kliničkim ispitivanjima u kojima su učestvovale osobe kojima je već dijagnostikovan karcinom, Galleri test je identifikovao 51,9 odsto karcinoma u bilo kojoj fazi razvoja. Međutim, test bi mogao da bude od koristi i za otkrivanje karcinoma koji se ne dijagnostikuju na redovnim pregledima.

Prvi tretman za progeriju
Progerija je genetska bolest koja prouzrokuje neke karakteristike preranog starenja kod otprilike 400 dece širom sveta. Donedavno nije postojao tretman koji bi usporio napredovanje bolesti. Obično je fatalan nakon otprilike 13 godina.

Novi lek, koji je razvijen ove godine, može da produži taj životni vek za oko 2,5 godina. Radi se o prvom i jedinom leku za Hatčinson-Gilfordov sindrom progerije koji je odobrila FDA, a deluje tako da sprečava nakupljanje detektivskih proteina.

Ti neispravni proteini, zvani progerin, obično prouzrokuju umiranje ćelija i oštećuju srce i kosti. Deca sa progerijom obično umiru od srčanog zastoja ili moždanog udara, prema podacima klininike Mejo.

Implantat za zaceljivanje ACL-a
ACL je najčešći je izvor povrede kolena, prema izveštaju iz 2016. u "Journal of Clinical Orthopaedics and Trauma".

Povreda je razorna koliko je i uobičajena. Popravka rupture ACL-a može da uključi ​​više operacija ili čak potpunu rekonstrukciju, što zahteva uklanjanje zdrave tetive za presađivanje i samim tim znači i duži oporavak.

Novi implantat kolena koji je nedavno odobrila FDA može "u osnovi da stimuliše ACL da se sam izleči", rekla je dr Marta Marej, glavni ortopedski hirurg u dečjoj bolnici u Bostonu, u saopštenju za javnost.

Revolucionarni uređaj, napravljen od goveđeg kolagena i kapi pacijentove krvi, premošćuje jaz između rupturiranih delova ACL-a. Nakon minimalno invazivnog zahvata za umetanje implantata, on može da zaceli ACL brže i uz veće zadovoljstvo pacijenta od rekonstrukcije.

Nova pilula protiv gljivične infekcije
Naučnici su nedavno razvili prvi novi antifungalni lek za više od 20 godina koji blokira rast candide, gljivice koja uzrokuje vaginalne gljivične infekcije.

Lečenje gljivičnih infekcija bez recepta deluje u većini slučajeva, ali neki slučajevi ponekad potraju.

Formula za mleko za odojčad slična majčinom mleku
Dvije nnaučnice napravile su prvu laboratorijski uzgojenu seriju majčinog mleka ove godine, a to bi na kraju moglo da bude rešenje za majke koje ne mogu ili odluče da ne doje.

Radi se o prvom mleku uzgojenom sa ćelijama nutritivnim komponentama i složenošću majčinog mleka, izvestio je Insider u junu.

Napravljen je od ćelija dojke uzgojenih u laboratoriji, kako bi se napravilo nešto slično pravoj supstanci.

Iako je možda nutritivno složenije od do sada poznate mlečne formule, osnivači ne tvrde da je savršena zamena za majčino mleko. Ne može da prenositi važnu imunološku zaštitu sa majke na dete. Međutim, ponudiće alternativu formuli kada stigne na tržište.

Osnivači su ranije rekli za Insider da očekuju da će ovaj proizvod biti dostupan potrošačima za otprilike tri godine. Nakon više istraživanja i odobrenja regulatornih tela također se nadaju da će smanjiti troškove kako bi proizvod od majčinog mleka bio finansijski dostupan, prenosi index.hr.

izvor:rs.n1info.com

Marketing

Disclaimer I

Sve informacije na ovoj veb stranici objavljuju se u dobroj nameri i samo u opšte informativne svrhe. Veb stranica sombor.info ne daje nikakve garancije o potpunosti, pouzdanosti ili tačnosti objavljenih informacija. Svaka radnja koju preduzmete u vezi sa informacijama koje pronađete na ovoj veb stranici je na vaš sopstveni rizik i vlasnik sajta neće biti odgovoran za bilo kakve nastale gubitke i/ili štetu.

Disclaimer II

Materijal preuzet sa interneta smatra se javno dostupnim osim ako nije drugačije navedeno. U slučaju da postoji problem ili greška u vezi sa autorskim pravima na određenom materijalu, kršenje autorskih prava je učinjeno nenamerno.

Nakon predstavljanja dokaza o autorskim pravima, sporni materijal će odmah biti uklonjen sa sajta.