Ovih 5 filmova stižu na Netfliks u martu

Mart će biti idealan za filmske maratone. Sudeći prema naslovima koji dolaze na striming platformu, dobrih filmova neće nedostajati.

Index je izdvojio pet najzanimljivijih filmova koji dolaze na Netfliks u martu.

„Spaceman“

U filmu „Spaceman“ glavnu ulogu ima Adam Sendler, koji glumi češkog astronauta Jakuba, na misiji na Veneri. Jakub je postao prvi astronaut u zemlji, a kada mu se pružila prilika da ode u svemir, to je i učinio. No, svojim ambicijama žrtvovao je odnos sa suprugom Lenkom (Keri Maligan), zbog čega počinje da žali što je otišao u svemir.

Jakub na svojoj misiji upoznaje neočekivanog suputnika, biće koje nazove Hanus (Pol Dejno), koje će mu pomoći da donese važne odluke i shvati kako da popravi svoju situaciju pre nego što bude prekasno.

„Damsel“

„Damsel“ je avantura koja se dešava u fantastičnom svetu srednjeg veka. U fokusu filma je mlada devjoka, koja se udaje za princa kraljevske porodice, misleći da će time ostvariti savršen život. Međutim, ne zna da je zapravo odabrana kako bi bila žrtvovana s ciljem da porodica vrati prastari dug. Nakon što se probudi u zmajevoj pećini, ona shvata da niko ne dolazi po nju, pa je potrebno da se sama spase. Glavnu junakinju filma igra Mili Bobi Braun.

„Top Gun: Maverick“

Kad se nađe u ulozi instruktora odreda mladih pilota Top Gana za specijalizovanu misiju, kakvu još ni jedan pilot nije video, Maverik (Tom Kruz) susreće Bredlija Bredošoa (Majls Teler), sina svog pokojnog prijatelja Nika Bredšoa. Suočavajući se s neizvesnom budućnošću i duhovima svoje prošlosti, Maverik se uvlači u sukob sa svojim najdubljim strahovima, koji će kulminirati misijom koja zahteva konačnu žrtvu od onih koji će biti izabrani da polete.

„The Matrix Resurrections“

U novom delu naučnofantastične sage, Neo (Kijanu Rivs) i Triniti (Keri En Mos) naizgled su živi i zdravi, ali su im umovi zaključani unutar „matriksa“, koji je postao opasniji. Oni se ne sećaju svoje prošlosti. No, Neo u snovima vidi momente onoga što se događalo u prethodnim filmovima. Kako bi otkrio što je zaista stvarno, moraće još jednom da uđe u „matriks“.

„Shirley“

Radnja filma prati političarku Širli Čizholm u utrci za predsednicu Sjedinjenih Američkih Država. Čizholm je 1972. godine postala prva tamnoputa kandidatkinja koja je tražila nominaciju velike stranke za predsednika, a pre toga, 1968. godine, postala je prva tamnoputa žena izabrana u američki Kongres. Glavnu ulogu u filmu tumači Redžina King.

Izvor: danas.rs

Ovo voće pozitivno utiče na mentalno zdravlje za samo četiri dana, a kod nas je skoro uvek na rasprodaji

Jedenje kivija može da vas izvuče iz lošeg raspoloženja za samo četiri dana, pokazalo je istraživanje.

Kivi ima visok sadržaj vitamina C, ali sada se ispostavilo da ovo voće pruža i mnogo više – pozitivno utiče na mentalno zdravlje.

Tim sa Univerziteta Otago na Novom Zelandu sproveo je osmonedeljnu dijetu kod 155 odraslih osoba sa niskim sadržajem vitamina C.

Učesnici su uzimali dodatak vitamina C, placebo ili dva ploda kivija dnevno, a zatim su prijavili svoju vitalnost, raspoloženje, kvalitet sna i fizičku aktivnost putem ankete.

Rezultati, objavljeni u British Journal of Nutrition, pokazali su da plodovi kivija poboljšavaju vitalnost i raspoloženje u roku od četiri dana, a efekat pojačanja dostiže vrhunac za oko 14-16 dana.

Suplementi vitamina C, s druge strane, neznatno su poboljšali raspoloženje do 12. dana, prenosi Daily Mail.

Glavni autor dr Ben Flečer je dodao: „Ovo nam pomaže da uvidimo da ono što jedemo može imati relativno brz uticaj na to kako se osećamo.“

Pa, setite se kad sledeći put naletite na sniženje korpice s kivijem.

Izvor: nova.rs

Prelazak na letnje računanje vremena: Evo kad se ove godine pomeraju kazaljke na satu

Prelazak na letnje računanje vremena dogodiće se krajem marta. U noći sa subote, 30. marta, na nedelju, 31. marta, kazaljka se pomera s 2 sata ujutro na 3 sata ujutro.

Dakle 31. marta u 2 sata ujutru, kazaljke se pomeraju za sat vremena unapred i počinje letnje računanje vremena.

Na zimsko se ponovo vraćamo 27. oktobra.

Zašto pomeramo kazaljke

Za pomeranje kazaljki sata zaslužan je novozelandski entomolog George Vernon Hudson.

Naime, on je na temelju svojih istraživanja o prilagođavanju životu u različitim uslovima došao do zaključka da čoveku više odgovara život danju nego noću i zbog toga je 1895. godine predložio da se kazaljke na satu pomere dva sata unapred kako bi se tokom leta iskoristilo više dnevnog svetla nego u popodnevnim satima, piše Fenix Magazin.

Praksu pomeranja sata uveli Nemci

Prvi put su praksu pomeranja sata uveli Nemci 1916. godine, a zatim su im se pridružile Velika Britanija i SAD. Trenutno većina zemalja u Evropi i gotovo cela Severna Amerika pomeraju kazaljke na satu dva puta godišnje.

Izvor: nova.rs

Ljudi koji rade ove tri stvari svako jutro imaju zdraviji mozak, prema stručnjacima

Zdravlje mozga uvek bi trebalo da bude prioritet, ali kako starimo, rizik od bolesti povezanih sa ovim prirodnim procesom postaje sve izraženiji.

Preduzimanje mera za podršku sposobnosti mozga da pravilno funkcioniše u godinama koje dolaze sve je važnije. Srećom, te mere ne moraju biti naročito komplikovane. Naime, postoji nekoliko jednostavnih navika koje možemo usvojiti svaki dan nakon buđenja kako bi naš mozak bio zdrav.

Nutricionistkinja Patriša Ils i psiholog Rod Mičel otkrili su o kojim se navikama radi.

Jedite doručak bogat proteinima

Proteini su bitni makronutrijenti za naše celokupno zdravlje, bilo da pokušavamo da smršamo, izgradimo mišiće ili samo održimo telo u formi. Ils kaže da su takođe ključni za zdravlje mozga.

„Naši mozgovi su izgrađeni od proteina, lipida i vode. Proteini pomažu neuronima u mozgu da komuniciraju jedni s drugima putem neurotransmitera koji su napravljeni od aminokiselina“, objasnila je ona, prenosi Index.

Takođe, Ils je upozorolia da nedovoljna količina proteina može dovesti do kognitivnog oštećenja i demencije. Osim što moramo osigurati da u svom doručku imamo najmanje 30 grama proteina, predlaže uključivanje zdravih masti poput kokosovog ulja, avokada ili maslinovog ulja.

Pijte dovoljno vode

Iako znamo koliko je primamljivo sipati sebi veliku šolju kafe odmah nakon buđenja, Ils preporučuje da se prvo odlučimo za vodu. „Prvo popijte čašu vode pre nego što posegnete za kofeinom. Koncentracija se poboljšava povećanim protokom kiseonika i krvi u mozgu, u čemu voda pomaže“, istakla je.

 Vežbajte mozak

Često praktikujemo rutine vežbanja koje nam pomažu da održimo telo u najboljoj mogućoj formi, stoga bismo i vežbe za mozak mogli da učinimo redovnim delom svoje jutarnje rutine.

To bi moglo da uključi stvari poput ukrštenih reči i drugih igara s rečima, a Mičel je preporučio jedan sjajan oblik vežbe za mozak koji se zove neurobik.

„Neurobik je oblik vežbi za mozak koje uključuju korišćenje čula na nove načine. Na primer, operite zube nedominantnom rukom ili se obucite zatvorenih očiju. Ove jednostavne aktivnosti stimulišu nerve i mogu poboljšati mentalnu agilnost i pamćenje“, objasnio je.

Takođe možemo da radimo stvari poput konzumiranja hrane s zatvorenim očima i brojanja uzdaha. Možda nekima zvuči ludo, ali zaista može učiniti čuda za naš mozak.

Dakle, podržavanje zdravlja mozga svakog jutra može biti jednostavno. Kada u svoju rutinu uključimo proteine, vodu i vežbe za mozak, bićemo na dobrom putu prema zdravom mozgu u godinama koje dolaze.

Izvor: danas.rs

Devet znakova da osoba želi da vam naudi

"Skriveni neprijatelji" su osobe iz vaše blizine koje stvarno žele da vam naude, da vam se desi nešto loše.

Vaša dobrota neće vas spasiti od osoba koje žele da vam naude. I što ste vi bolji oni su sve odlučniji u svojoj želji da se vama desi nešto loše.

Zašto bi vam neko poželeo zlo? Razlozi su mnogi:

Zato što je u suštini ljut na život i ne može da prihvati tuđu sreću
Zato što u tebi vidi opasnost, takmičara
Provociraš ga, doduše nesvesno

Evo nekoliko znakova da osoba želi da vam se desi nešto loše:

1. Neopravdana radoznalost

Zanima ga svaki detalj tvog života, biografije i detalji nekih vaših razgovora. Iako ovo nema nikakve veze sa njim. Raspitujući se ova osoba želi da zna svaki detalj o vama, vašu slabost.

2. Često laskanje

Komplimenti su usiljeni, grimasa lica neprirodna, reči jednostavno ne dolaze iz srca - to osećate.

3. Opaske

Sitno podbadanje, šale koje se pretvaraju u uvrede, zajedljivi komentari.

4. Umanjenje vaših zasluga

Takva osoba će često pokušati da obezvredi bilo koju od vaših zasluga. Sve će pripisati srećnoj koincidenciji, pomoći nadređenih i tako dalje.

5. Uživa u vašim neuspesima

Kada vam se nešto loše desi, možda neće biti otvoreno srećan, ali ćete prepoznati neku iskru radosti, euforije u pogledu i skrivenom osmehu.

6. Osećaćete se neprijatno u okruženju te osobe

Nikad ne ignorišite osećaj u stomaku. Ako vam nešto govori da ta osoba nije neko s kim biste mogli da se družite, onda je to istina.

7. Čini vam sitne pakosti

Iako nešto izgleda sasvim bizarno ili dečije nevešto, ipak je pakost koja u toj osobi izaziva sreću jer je vama na trenutak bilo neprijatno.

8. Ta osoba vas pažljivo promatra

Proučava vas, prati vas. Najverovatnije, ta osoba vodi mentalni dijalog sam sa sobom, pokušavajući da razume zašto se osećate tako dobro, zašto vam nešto uspeva i tako dalje.

9. Ponekad se provlače čudne emocionalne reakcije

Čak i ako ume da „čuva obraz” i pristojno se ponaša u vašem društvu, ponekad može da izgubi živce zbog sitnica. Neočekivano uleće u svađu sa tobom zbog gluposti, grubo rukuje sa tvojim stvarima, zalupi ti vrata u lice - navodno u šali itd.

Izvor: direktno.rs

Dan zaljubljenih: Pagansko poreklo popularnog praznika otkriva da nije oduvek bio romantičan

Dan zaljubljenih se slavi svakog 14. februara. Praznik je stvorio papa Gelasije I 496. godine, ili možda papa Feliks III, ako je verovati tvrdnjama istoričara T.P. Vajzmena.

Među onima koji su pomogli da se to preoblikuje u dan romantike bili su Čoser i Šekspir, a nakon što je Holmark predstavio prve čestitke za Valentinovo 1913. godine, praznik je bio na putu da postane proslava srca i cveća kakvu danas poznajemo. Ali nije tako počelo.

Kada je Gelasije — ili Feliks — obeležio 14. februar kao praznik Svetog Valentina, on je praktično apsorbovao dugogodišnji rimski, a verovatno i predrimski, paganski praznik koji se ranije slavio 15. februara: Luperkalije.

On nije bio ni nalik na današnji Dan zaljubljenih. Naime, izvori ga opisuju kao „divlji festival“, piše Big Think.

 Da li je postojao Sveti Valentin?

Možda je i nije bilo Svetog Valentina. Čini se da čak ni Gelasije nije znao mnogo o njemu, nazivajući ga jednim od onih „čija su imena pravedno poštovana među ljudima, ali čija su dela poznata samo Bogu“.

Prema predanju, on je bio sveštenik iz 3. veka kome je rimski car Klaudije II odsekao glavu jer je pomogao hrišćanskim rimskim vojnicima da se venčaju. To može ili ne mora biti istina, ali se veruje da je Klaudije naredio da se odrube glave dvojice muškaraca po imenu Valentin u 3. veku, obojici 14. februara. U to vreme živeo je Valentin iz Interamne, koji je možda bio ili nije bio ista osoba kao obezglavljeni Sveti Valentin iz Rima. Postojao je i treći Valentin. Možda.

Luperkal

Slavljenje Luperkalije počelo je u pećini zvanoj Luperkal, za koju savremeni arheolozi veruju da su je pronašli 2007. godine na severnoj strani brda Palatin u Rimu. Navodno je to bilo sklonište u kojem su blizanci iz rimske mitologije Romul i Rem bili kada ih je hranila vučica. Servilije, koji je pisao komentare antičkih dela, tvrdio je da je pećina takođe bila lokacija na kojoj je bog Mars oplodio majku blizanaca, sveštenicu Reu Silviju.

Za taj par se pričalo da je osnovao Rim, a čini se da je tada počeo festival Luperkalije. Proslava, koja je počinjala sa žrtvovanjem dve koze i šteneta, vodili su sveštenici, poznati kao Luperci.

Plutarh je, spekulišući mnogo kasnije, sugerisao da je tradicija možda preneta od Grka, koji su očigledno veoma voleli da kolju štenad. Radili su to toliko često da su čak imali i reč za to, periskulakismoi, što navodno znači „pročišćenje štenetom“.

Rimljani su skinuli meso sa leševa koza i od kože napravili krznene trake. Takođe su iznutrice stavljale na štapiće kako bi ih jeli tokom festivala.

Nakon žrtvovanja životinja, Luperci su dodirivali glave dvojice mladih plemića krvavim noževima koje su koristili, nakon čega bi na ta mesta nanosili vunu umočenu u mleko. Pored svega što je curilo niz njihova lica, uši i vrat, od dečaka se očekivalo da se smeju.

Trake od kozje kože

Trake od kozje kože su se zvale „februare“. Po njima je drugi mesec u godini dobio svoje ime.

Ritual je nastavljen dalje tako što su Luperci, a možda i drugi muškarci iz više klase, goli ili polugoli, i namazani uljem trčali kroz Rim, bičujući žene svojim trakama. Naravno, i učesnici rituala i ostali prisutni su uživali u alkoholu tokom festivala.

Cilj bičevanja nije bila kazna, a žene su se samo pretvarale da beže od „bičeva“ za koje se verovalo da povećavaju njihovu plodnost.

Posle 276. pne, žene su zapravo bile podsticane da se i one skinu. Kasnije, međutim, muškarci su pokrivali svoje međunožje kratkom tkaninom.

Luperk

Festival je dobio ime po Luperku. Prema predanju, to je bio drevni bog na teritoriji današnje Italije, koji je štitio ovce od vukova, a bio je i bog plodnosti.

Luperkalije danas

Za današnje samoproglašene pagane, Dan zaljubljenih još uvek sadrži teme iz Luperkalije, bez obzira na stepen u kojem su divlji aspekti ukroćeni. Na paganskom blogu Paganhumanismcanada piše: „Sveta i religiozna proslava ljudske seksualnosti i strasti, mnogi elementi i teme su zadržani: čestitke za zaljubljene, crveni oblici srca, samci koji idu kući sa partnerima, udate žene koje žele decu, požuda, seks, plodnost.”

Iako se čini da ne postoji univerzalni način da se obeleži ovaj dan, neki su osmislili sopstvene simbolične rituale.

 Da se vratimo na Dan zaljubljenih

Naravno, u zavisnosti od toga koga pitate, Dan zaljubljenih može biti jednako neprijatan kao Luperkalije. To je doba godine kada smo prinuđeni da razmišljamo o svojim ljubavnim (ne)uspesima.

Samci i oni u nesrećnim vezama mogu umesto toga da slave Anti-dan zaljubljenih. Oni čija je dugoročna veza prerasla u brak, verovatno više ni ne obraćaju pažnju na ovaj praznik, ili su cveće/slatkiše zamenili nekim praktičnijim poklonima.

S druge strane, ako želite da malo osvežite vašu vezu i vratite joj malo romantike, zašto ne biste iskoristili Dan zaljubljenih kao povod da iznenadite svoju dragu poklonom ili izlaskom. Sumnjamo da će joj smetati što ste izabrali isti dan i radite iste stvari kao i milioni drugih na Dan zaljubljenih.

Izvor: danas.rs

Ova marka automobila je svima omiljena, a glavna je meta lopovima: Najveće probleme stvara vlasnicima i prva je na listi sa oštećenjima

Većina ukradenih vozila proizvedena je između 2016. i 2019. godine. Automobili stari između pet i sedam godina vrlo su poželjni na tržištu polovnjaka.

Prema istraživanju carVerticala, kompanije za obradu podataka o automobilima, gotovo polovina marke BMW na ovoj platformi bila je oštećena. Takođe, popularni su i među lopovima, s udelom od 17,7 odsto.

U 2023. godini, 7,5 odsto svih vozila proverenih na ovoj platformi imalo je vraćenu kilometražu od ukupno 7,7 milijardi kilometara. Titulu najpopularnijeg automobila u 2023. odneo je Volkswagen Golf, pobedivši tako BMW serije 3.

Automobili koji su najčešće učestvovali u nesrećama
U 2023. godini, na carVerticalu otkriveno je 1,78 miliona saobraćajnih nesreća, što je 1,4 miliona više nego prethodne godine. Najveća vrednost štete zabeležena je kod automobila Lamborghini Huracan, koji je pretrpeo štetu vrednu 250.000 evra.

Ukupna vrednost štete koju su pretrpela vozila u istraživanju iznosi više od 4,4 milijarde evra. U 2022. godini, ta brojka je bila 5,1 milijardi evra.

BMW je marka s najviše oštećenja na platformi, čak 48,4 odsto svih automobila imalo je zapise o oštećenjima. Ne zaostaju ni Audi (43,9 odsto), Škoda (43,7 odsto), Dacia (43,5 odsto) i Lexus (42,4 odsto).

U proseku je oštećeno 39,3 odsto svih polovnih vozila proverenih na platformi, što ukazuje da su šanse za kupovinu automobila s upitnom istorijom prilično velike.

Automobili koji su najviše privlačili lopove

Prošle godine je, uz pomoć carVerticala, uočeno mnogo ukradenih vozila. Međutim, stvaran broj krađi može biti čak i stotinu puta veći u Evropi, jer se ukradeni automobili retko pojavljuju na tržištu polovnjaka. Većinom se takva vozila rastavljaju i prodaju za delove na crnom tržištu.

Automobili marke BMW najpoželjniji su među lopovima, jer 17,7 odsto svih ukradenih vozila proverenih na platformi pripada ovom nemačkom proizvođaču.

Modeli Mercedes-Benza (15,3 odsto) i Audija (12 odsto), takođe, privlače prevarante, što ukazuje da bi vlasnici luksuznih vozila trebalo da budu oprezni.

Isto tako, Ford (6,1 odsto) i Volkswagen (5,4 odsto) takođe su ušli u top 5.

Većina ukradenih automobila proizvedena je 2016. godine – 12,4 odsto. Ali, to ne znači da vozači starijih automobila ne moraju da budu na oprezu, jer lopovi ciljaju i na njih.

U istraživanju su analizirane informacije iz 26 različitih država: UK, SAD, Nemačke, Francuske, Španije, Italije, Belgije, Mađarske, Rumunije, Litve, Latvije, Estonije, Slovačke, Slovenije, Hrvatske, Ukrajine, Češke, Poljske, Bugarske, Srbije, Švedske, Švajcarske, Danske, Finske, Australije i Meksika.

Sve informacije zasnovane su na prikupljenim podacima kompanije.

Izvor: Poslovni dnevnik

Entoni Bordejn je ovu hranu proglasio najgorom na svetu

Kuvarski virtuoz poznat po oštrom jeziku često je dobijao pitanje o najgorem gastronomskom iskustvu u njegovom životu. Iako je rektum namibijske bradavičaste svinje više puta spominjao kao neugodan gastronomski doživljaj, Entoni Bordejn je priznao da je probao i daleko gore stvari.

Slični stav je imao o avionskoj hrani. “Niko se nikada nije osećao bolje nakon što je pojeo avionsku hranu. Mislim da je ljudi jedu samo zato što im je dosadno. Ne jedem u avionu. Volim da sletim gladan”, rekao je jednom prilikom, prenosi N1 Hrvatska.

Govorio je kako bi avionsku hranu odbio čak i kad bi iz svog rodnog Njujorka putovao na duge staze do Japana ili Novog Zelanda, prenosi Far Out Magazine.

Umesto uobičajene avionske hrane, Bordejn je često naručivao jednu interesantnu kombinaciju: “Za dugi let, naručio bih sir i porto. Pojeo bih malo sira, a zatim bih se razvalio od alkohola.”

On je jednom prilikom ipak izabrao najgore jelo koje je probao. Bila je to fermentirana ajkula, koju je okusio 2004. godine tokom prve sezone emisije „No Reservations“ na Islandu.

“Ovo je verovatno najgora stvar koju sam ikada stavio u usta”, rekao je.

Posle ovih reči, ne žurimo se baš da probamo ovaj islandski „specijalitet“.

Izvor: danas.rs

Sanjate erotske snove? Evo šta to znači

Prema doktorki Filis R. Koč-Šeras, kliničkoj psihološkinji i autorki knjige "The Dream Sourcebook", važno je razmisliti o tome kako se osećate zbog samog sna pre nego što prebrzo donesete zaključke na javi.

"Budite oprezni kada preuzimate tuđu interpretaciju značenja vašeg sna. Razmislite o svonjim osećajima i asocijacijama na događaje i likove, a zatim vidite kakvu poruku oni mogu imati za vas", kaže ona.

Snovi o varanju partnera

Snovi o varanju partnera mogu značiti dve stvari. Suočavate se s određenom krivicom (ali ne nužno zbog varanja) ili doživljavate neku ponovnu potvrdu strasti koju imate s partnerom. Ako ti snovi o varanju iskoče pre vašeg venčanja (što je uobičajeno), to predstavlja novost vaše seksualne strasti. Dakle, ne morate da se brinete kada snovi o seksu uključuju vašu neveru.

Snovi o partneru koji vas vara

Postoji velika verovatnoća da snovi o vašem partneru koji vas vara znače da ste u bunilu, da se osećate zapostavljeno ili da vam na neki način treba pažnja. San o partnerovoj prevari takođe može odražavati probleme unutrašnjeg samopoštovanja i poverenja. Razmotrite kontekst situacije i osećanja koja imate u snu. Ovo su tragovi značenja seksualnog iskustva za vas.

Snovi o seksu sa slavnom osobom

Ko nije sanjao san u kojem vodi ljubav s nekom slavnom osobom? Iako je potpuno bezopasno sanjati seks s nekim koga verovatno nikada nećete ni upoznati, ako sanjate da imate seks s poznatom osobom, to može značiti da imate intenzivnu želju da budete uspešni i prepoznati po tom uspehu. Uglavnom, i vi želite biti zvezda!

Snovi o orgazmu

Sanjati da doživljavate orgazam nije previše loše jer simbolizuje "elektrizirajući završetak nečega". Snovi o orgazmima takođe mogu značiti da vam jednostavno treba da vodite jubav u stvarnom životu ili da prebrodite sve nedostatke s kojima se možda suočavate u svom seksualnom životu. Ako je to slučaj, razmislite o tome da se posavetujete sa seksualnim terapeutom u stvarnom svetu.

Snovi o seksu s osobom istog pola

Ako ste heteroseksualni i sanjate seks s osobom istog pola, postoje dva moguća značenja za to: ili to znači da istinski volite sebe i imate snažan osećaj samoprihvatanja ili potpuno suprotno, da imate nesigurnosti u svoju muškost ili ženstvenost. Razmotrite osobine osobnosti vašeg seksualnog partnera u snu. Da li biste mogli više da koristite ovu osobinu u svom životu?

Snovi o seksu sa šefom

Iako možda mislite da je to neka vrsta potisnute seksualne želje za šefom, ovaj san predstavlja želju za kontrolom, autoritetom i snažnim osećajem moći. Želite da budete šef u svom stvarnom, budnom životu.

Izvor: b92.net

PRAVI HANIBAL LEKTOR: Već 44 godine živi u staklenom kavezu

 NAJOPASNIJI serijski ubica svih vremena je još uvek živ i nalazi se u strogo čuvanom zatvoru u kojem će ostati do svoje smrti.

Robert Modsli ima 70 godina i od 1979. godine se nalazi u samici koju čini stakleni kavez. On je naveo "da će ponovo ubiti, ako bude pušten", a u samici je završio nakon što je ubio tri osobe dok je služio doživotnu kaznu za ubistvo DŽona Farela 1974. godine.

Ovaj čovek se smatra najopsnijim čovekom u Velikoj Britaniji, a prozvan je i "pravi Hanibal Lektor".

Robert živi već 44 godine u zatvoru Vejkfild u izolovanom i neprobojnom staklenom kavezu, dimenzija 5,5x4,5 metara.

Jedino prirodno svetlo koje dobija je za vreme dok mora da izađe napolje zbog obaveznih vežbi, ali ne održava kontakt ni s jednim zatvorenikom, već samo sa šest stražara koji ga čuvaju.

Jedini nameštaj u njegovoj ćeliji su sto i stolica, oba od komprimiranog kartona, a wc i umivaonik čvrsto su pričvršćeni za pod. Modslijev krevet je betonski kamen, a vrata su narpavljena od čvrstog čelika, otvaraju se unutar kaveza unutar ćelije. Kavez je okružen debelim prozirnim akrilnim pločama i ima mali otvor na dnu kroz koji čuvari prenose njegove obroke.

Rođen je u Tokstetu (Liverpul) u junu 1953. godine i svoje rane godine proveo je u katoličkom sirotištu s trojicom svoje braće. NJegova majka bila je zavisna od kokaina, a otac je imao problema s alkoholom. Godinama ih je otac izlagao fizičkom zlostavljanju. Modsli je prošao najgore jer je često stajao u odbranu njegove braće, što bi razljutilo njegovog oca pa bi ga strože kažnjavao.

Znao je da bude zatvoren u sobi na šest meseci, a jedina poseta bila je kada bi otac ulazio u sobu da ga premlati.

- Gotovo svaki dan smo bili izloženi zlostavljanju. Gotovo uvek su nas tukli i slali u našu sobu - objasnio je jednom prilikom, rekavši da je "ono čega se najviše sećam su batine.

- Jednom sam bio zaključan u svojoj sobi na šest meseci. Moj otac je samo otvorio vrata da me udari. Mislim da je to radio između četiri i šest puta dnevno. Jednom mi je slomio vazdušnu pušku na leđima.
Sa 16 godina prebačen je kod staratelja u London, što je bio period u kojem je počeo da koketira s kokainom i marihuanom. Kako bi platio drogu, počeo je da se prostituiše. Nakon nekoliko pokušaja samoubistva, bio je prisiljen da potraži psihološku pomoć. Lekarima je rekao da je čuo glasove koji su mu govorili da ubije svoje roditelje. Takođe je priznao da je tokom detinjstva bio seksualno zlostavljan.

Kasnije je otišao toliko daleko da je rekao da, "da sam ubio svoje roditelje 1970. godine", nijedna druga osoba ne bi umrla. NJegove žrtve bile su ubice i pedofili. Ubijao je samo kriminalce, hladnokrvno i brutalno, do tada neviđeno.

NJegov prvi zločin i jedini zločin koji je počinio izvan zatvora bio je u dobi od 21 godine. Pedofil po imenu DŽon Farel kontaktirao ga je radi seksa. Farel mu je pokazao neke fotografije dece koju je zlostavljao i tako oslobodio Modslijev bes koji ga je vrlo nasilno zadavio. Osuđen je na doživotnu robiju, a stručnjaci su, zbog strašnih psihičkih problema, preporučili da nikada ne bude pušten na slobodu.

To je bio zločin koji bi ga doveo psihijatrijsku bolnicu Broadmur. Tu je počinio svoj drugi monstruozni zločin. Godine 1977. dogovorio se s drugim zatvorenikom i uspeli su zatvoriti Dejvida Česmana, osuđenog za pedofiliju, u njegovu ćeliju. Mučili su ga do smrti devet sati.

Ovaj zločin je bio razlog zbog kojeg je prebačen u Vejkfild gde su bili smešteni najopasniji zatvorenici u zemlji. Ali to ga nije sprečilo te je 1978. počinio još dva ubistva. Prvi od njih bio je Salni Darvud, osuđen za mučenje svoje žene. Pozvao ga je u ćeliju i nasmrt izbo nožem.

Kasnije je pozvao još nekoliko zatvorenika, ali niko nije prihvatio. Zato je krenuo u lov na drugu žrtvu i uspeo da satera u ćošak Bila Robertsa, zatvorenog zbog silovanja sedmogodišnje devojčice. Modsli ga je ubio tako što mu je zabio oštru viljušku u uho i mozak. Službenici su svedočili da je pojeo mozak svoje žrtve.

To nikada nije dokazano, ali od tada će Moldsli biti poznat kao "Hanibal, kanibal". Kada je Modsli bio siguran da je Roberts mrtav, mirno je prišao zatvorskom čuvaru i rekao mu da će večeras biti dvoje manje za večeru i da na sledeća ubistva neće dugo čekati.

Nakon ovih zločina pronašli su način da ga spreče da više ikome naudi i izgradili izolacionu ćeliju od neprobojnog stakla u podrumu zatvora. Ćelija je nazvana "staklenim kavezom" jer je bila vrlo slična zatvoru u kojem je držan filmski Hanibal Lekter.

Godine 2000. zatražio je skraćenje roka u kojem treba biti u izolaciji, ali je odbijen. Kako bi bolje podneo samoću, zatražio je dopuštenje da igra društvene igre sa čuvarima ili da mu daju papagaja. Takođe je rekao da će mu, ako ga uskrate, dati kapsulu cijanida da mu okonča život. Svoj 64. rođendan proveo je uživajući u igrici "Call of Duty".

U jednom intervjuu je rekao:

- Ne nadam se više ničemu. Nijedan službenik me ne zanima i brinu se samo da se, kad otvore vrata, što pre vratim u ćeliju. Mislim da bi policajac mogao da zastane i da malo popriča, ali to nikad ne uradi. Ovo je kao da se vraćam u detinjstvo, u sobu u kojoj sam bio zaključan šest meseci i to me proganja.

Izvor: Stil

Josif Pančić i omorika: Neverovatno kako je to izveo!

Osam puta je Pančić zapregom i na brdskim konjima prejahao Taru, a deset puta Kopaonik dok nije našao, njegovu kako ju je zvao, "ledenu lepoticu" - omoriku.

Ispostavilo se da je ova jedinstvena vrsta na zemlji nastala kada su izumrli - neki dinosaurusi.

Pančić ju je pronašao između Bajine Bašte i Višegrada.

Ekolog pre ekologije i osnivač prirodnjačke biologije u Srbiji rođen je 17. aprila 1814, a umro je na današnji dan - 25. februar 1888. godine.

Želja mladog Josifa za učenjem i obrazovanjem navela je njegovog strica da ga iz Rijeke pošalje u Visoku školu u Zagrebu da uči filozofiju.

Ipak, Pančić je bio naklonjeniji prirodnim naukama, pa je posle Zagreba otišao u Budimpeštu i tamo završio studije medicine.

Jedna poseta Beču, glavnom gradu tadašnje Austro-ugarske, promeniće botaniku Srbije.

Pančić je još u Budimpešti doktorirao botaniku, a interesovanja je proširio dolaskom u Licej, što je preteča Velike škole i Univerziteta u Beogradu.

Prvo što je uradio po dolasku u Licej - osnovao je prirodnjačku zbirku čija baza je bio njegov herbarijum.

Svi koji su završili osnovno školovanje u Srbiji znaju za Pančićevu omoriku.

Ipak, malo ko zna detalje vezane za ovu vrstu.

Utvrđeno je da je postojala još pre oko 65 miliona godina, kada su izumrle neke grupe dinosaurusa.

Po priznanju svetskih naučnika ona je najlepši četinar Evrope.

Pančić je omoriku zvao i "ledena lepotica" jer je utvrđeno da je postojala još pre ledenog doba na području između Bajine bašte i Višegrada.

Važna je i zato što je potpuna zagonetka za naučnike jer uspeva u zagađenim urbanim uslovima.

A kako ju je otkrio?

Pančićev glavni cilj je bio da obiđe što više terena, a oni koji su se pokazali kao interesantni obilazio je nekoliko puta.

Tako je Kopaonik, planinu koju je posebno voleo obilazio čak 10 puta, Taru i Đerdap po osam, Rtanj pet puta.

O teškoćama u terenskim istraživanjima u Srbiji, neupitno je i govoriti, seoska zaprega, brdski konji i naveći deo putovanja peške po brdima i klisurama.

Naučnici pokušali da rekonstruišu Pančićeva putovanja po Srbiji, Crnoj Gori i Bugarskoj na osnovu njegovih dnevnika i "neverovatno je bilo zamisliti kako je sve to izveo".

Feliks Kanic, austrijski putopisac i arheolog napisao je u putopisima da su Pančićevu omoriku za drvnu građu koristili još Rimljani za podupiranje rudničkih jama u Bosni.

Upravo u sanduku od drveta vrste koja je dobila naziv po njemu, Pančić je i sahranjen na najvišem vrhu Kopaonika.

I taj vrh je po njemu dobio naziv.

Pančić je bio sahranjen u Beogradu do 1951. godine, kada su planinari Srbije preneli Pančićeve kosti na Kopaonik, na njegov najviši vrh, Suvo Rudište na koji se on peo 18 puta.

To je bila njegova poslednja želja.

Učionica pod otvorenim nebom

Samo mesec dana posle Pančićeve smrti, Dunav se izlio i poplavio prvu Beogradsku botaničku baštu.

Ako su među kolekcionarima knjiga najvažnija prva ili retka izdanja nekih dela, tako biolozi najviše cene herbarijume svojih najpoznatijih kolega.

Pančićev herbarijum potiče iz 1860. godine, a on ga je poklonio Velikoj školi u Beogradu.

Sastoji se od 80 svežnjeva osušenih biljaka koje je sakupio na području Srema i Banata. Danas može da se vidi u Botaničkoj bašti ili preko virtuelnog pretraživača.

U jednom pismu Ministarstva prosvete, Pančić piše da je njegov herbarijum vredeo tadašnjih 5.000 franaka.

Ipak, biolog kaže da to nikako nije u srazmeri sa njegovim trudom i da dopunjavanje te zbirke smatra "glavnim zadatkom svog života".

Baš zato, od herbarijuma se nije odvojio do kraja tog života.

Izvor: direktno.rs

Ne bi nam palo na pamet! Uz pomoć samo jedne namirnice, lako može ukloniti ružnu rđu sa radijatora

Vremenom, svaki kućni predmet zahteva neki vid renoviranja, odnosno dašak svežine koji će ponovo učiniti da izgleda kao da smo ga upravo doneli iz prodavnice. Jedan od takvih predmeta su radijatori, koje često zanemarujemo u svakodnevnom čišćenju, iako direktno utiču na naše zdravlje. Pored prašine, koju možda nećemo odmah primetiti, trn u oku će svakako biti i rđa, pogotovo ako imate beli radijator. Vremenom će to početi da utiče na kvalitet samog uređaja, odnosno koliko dobro zagreva prostoriju i kako stoji pričvršćen za zid. Ako ste pokušali da uklonite rđu samo vodom čak i u naletu želje za čistoćom, verovatno ste bili razočarani. Međutim, korisnici društvene mreže Pinterest pronašli su odličan trik, koji se sastoji u dodavanju aluminijumske folije.

Zašto nastaje rđa?

Rđa se javlja kada metal radijatora prirodno reaguje sa kiseonikom i vodom. Obično se pojavljuje kao crvena ili narandžasta tačka. Iako je redovno čišćenje važno, ono ne sprečava uvek stvaranje rđe tokom vremena. Prateći korake korisnika Pinterest-a, svom radijatoru možete dati novi izgled uklanjanjem svih mrlja od rđe koje su se nakupile tokom godina.

Voda, aluminijumska folija i krpa

Napunite posudu vodom, uzmite rolnu aluminijumske folije i krpu. Da biste uklonili zarđale mrlje sa radijatora, prvo se uverite da je isključen i hladan na dodir kako bi čišćenje bilo ugodnije.
Zatim izdrobite aluminijumsku foliju na nekoliko komada u obliku lopte. Potopite ih u vodu, ali ih nemojte potapati. U suprotnom, voda će kapati na pod ispod radijatora.
Čvrsto izribajte zarđala područja folijom dok trag ne nestane. Ne zaboravite da temeljno osušite radijator pre nego što ga ponovo uključite.

Može biti i kečap

Folija i voda stvaraju supstancu zvanu aluminijum oksid, koja efikasno deluje protiv rđe i uklanja je. Ako samo folija i voda nisu dovoljni, možda ćete imati više sreće dodajući kečap u mešavinu. Dodavanje male količine kečapa ima iznenađujuće prednosti čišćenja. Nanesite ga na zarđalo područje i utrljajte ga koristeći foliju kao sredstvo za ribanje. Nakon toga, obrišite radijator vodom i krpom da biste uklonili ostatak mirisa, a zatim ga osušite kao i obično. Kečap bi mogao da deluje tako što razlaže ugljenik koji se nalazi u zarđalom metalu. U kombinaciji sa folijom efikasno uklanja rđu - piše index.hr.

Sezonski poslovi u Evropi: Šta je sve u ponudi za ovu godinu i koliko se plaća

Ako razmišljate o sezonskom poslu u nekoj evropskoj zemlji, proverili smo kakva je ponuda i kakve su plate, kao i uslovi rada.

Nekada poznat kao pečalba, sezonski rad u inostranstvu decenijama je glavni ili dodatni izvor prihoda mnogima sa ovih prostora. I dok su ranije uglavnom bili traženi građevinski radnici, sada je ponuda meštovita. A kakvi su uslovi rada i kakve su plate ako razmišljate da zaradite tamo preko?

Na internetu je mnoštvo sajtova i grupa na društvenim mrežama sa ponudama koje iskaču iz časa u čas, naročito sada, u ovo doba godine, kad se poslovi i rezervišu jer sezona je pred nama.

I kako to konkretno izgleda?

Prevoz prtljaga na aerodromu 4.000 evra

Za posao vozača električnog vozila paketa i prtljaga na aerodromu u Beču možete da dobijete 4.000 evra mesečno. Radi se u dve i tri smene, a za treću smenu se možete dodatno odlučiti.

Obezbeđeni su smeštaj u blizini radnog mesta, prevoz na posao, besplatna odeća i obuća, plaćen ručak, kao i besplatni parking na aerodromu.

Takođe, agencije koje organizuju zaposlenje u inostranstvu obično uređuju sve papire za rad i boravak, uz posao i stan.

S druge strane, za 3.000 evra, takođe na aerodromu u Beču, nudi se posao za održavanje aerodroma, a smena je dnevna.

Isto se plaća i spoljašnje pranje aviona.

Beč je vrlo popularan kad je u pitanju sezonski rad u inostranstvu i samim tim je i ponuda šarena. Recimo, zavarivači tamo mogu da zarade oko 3.500 evra. Zadaci su postavljanje, zavarivanje i naknadna obrada u mašinstvu i konstrukciji kontejnera. Neophodno je završeno školovanje za zavarivača ili metalotehničko zanimanje s daljim iskustvom zavarivanja, a u idealnom slučaju, svi potrebni sertifikati za zavarivanje. Takođe bi u tom slučaju bili obezbeđeni smeštaj, prevoz na posao, besplatna odeća i obuća…

Cvećari u Austriji se plaćaju od 3.000 do 4.500 evra

U inostranstvu su traženi i poljoprivrednici. Na austrijskim farmama krupne stoke (krava) plata je od 3.000 do 5.000 evra, a na farmama sitne stoke (ovaca, koza, pilića, kokoški, zečeva, prepelica), plata je od 2.500 do 5.000 evra.

Ratari koji vrše obradu zemlje traktorom mogu da zarade od 3.500 do 5.500 evra + dnevnice.

Što se tiče voćara i vinogradara, sezonski i stalni poslovi se plaćaju 3.000 evra mesečno.

A cvećari? Oni se plaćaju od 3.000 do 4.500 evra.

Plata za radnike u stakleniku (sadnja i branje) ide od 3.500 do 4.500 evra.

Pomoćni radnik u Nemačkoj u fabrici kolača – do 3.000 evra

S druge strane, u Štutgartu u Nemačkoj pomoćni radnik u fabrici kolača platu ima od 2.700 do 3.000 evra mesečno. U pitanju je fabrika smrznutih torti i kolača masovne proizvodnje za Evropsku uniju. Posao podrazumeva rad na linijskoj proizvodnji, stavljanje dodataka na torte i kolače, kontrolu procesa proizvodnje, pakovanje gotovih proizvoda za hladnjače. Radi se u tri smene.

U Švajcarskoj u Cirihu radnik na izgradnji puteva ima 5.500 franaka mesečno, što je oko 5.700 evra, ili godišnju platu od 76.000 do 85.000 franaka.

U opisu posla stoji: izgradnja puteva, opremanje gradilišta, popločavanje staza, ugradnja kanalizacija.

Jedna ponuda u Nemačkoj za dostavljače kaže ovako – za platu od 3.000 do 4.000 evra treba da utovarite pakete u kombi, vršite dostavu na zadatu adresu, a na raspolaganju imate službeni kombi i telefon. Radi se od 6.30 do 14.30 sati, a subote su slobodne.

U Bazelu u Švajcarskoj u ponudi je radno mesto za pakovanje u fabrici slatkiša. Plata je 4.000 franaka + razni dodaci.

U Bonu u Nemačkoj radnik za montažu nameštaja imao bi platu od 3.000 do 4.000 evra mesečno. U pitanju je postavljanje nameštaja u privatne kuće, trgovinske centre, poslovne zgrade, a neophodno je da znate sa alatima i da imate dozvolu za B kategoriju i iskustvo u vožnji kombija. Radi se u smenama 6.30-14.45 h i 14.45–23.00 h. Pošto se radi po terenu po celoj Nemačkoj, imali biste smeštaj gde radite.

A kad je pitanju region, kakva je tu ponuda?

Radnik u marketu u Crnoj Gori 1.000 evra

U Podgorici u Crnoj Gori traži se recepcioner u akva parku. To je sezonski ugovor o radu sa mogućnošću stalnog zaposlenja. Sezonski smeštaj i prevoz po potrebi su obezbeđeni. Neto zarada je do 900 evra, a početak rada je april 2024. godine.

Posao konobarice u Kotoru u kafiću je 1.000 evra.

Isto bi u sezoni bili plaćeni i radnici u marketu u Radanovićima.

Pica majstor u Hrvatskoj 3.000 evra

Što se Hrvatske tiče, roštilj majstor u Istri bi imao platu od 2.100 do 2.500 evra. U pitanju je puno radno vreme, sezonski posao.

Na ostrvu Šolta traži se pica majstor. Smeštaj je obezbeđen, ali nema slobodnog dana. Radno vreme je od pet do 11 sati. Plata je 3.000 evra.

Gril majstor bi imao platu 2.500 evra, a radi se od 1. jula do 1. septembra.

Tu su i druge popularne ponude, s tim što za mnoge treba kontaktirati poslodavca za detalje, pre svega, za platu. Jedan od zanimljivijih primera je posao fotografa za sezonski rad na Kipru

Traži se iskustvo 2+ godine, a prvenstveno se traže fotografi sa radnim iskustvom na kruzerima i svadbama. Obavezno je znanje engleskog jezika.

I kao što se može videti, ponuda je vrlo šarena i svako ko iz bilo kog razloga razmišlja o sezonskom poslu u inostranstvu može da nađe nešto za sebe.

Izvor: nova.rs

Evrovizija 2024: Kako se Srbija kotira na kladionicama?

Muzičko takmičenje Pesma Evrovizije održava se od 7. do 11. maja u Malmu. Naš predstavnik će nastupati prve polufinalne večeri, u utorak 7. maja.

Iako mnoge zemlje još uvek nisu izabrale svog predstavnika za Evroviziju, uključujući i našu, već je moguće videti kako se svaka od njih kotira na kladionicama.

Srbiji za sada kladioničari predviđaju 26. mesto. Favorit za prvo mesto je Ukrajina, koju će predstavljati alyona alyona & Jerry Heil s pesmom „Teresa & Maria“. Slede Italija, Velika Britanija, Island, Izrael i Švedska, dok Hrvatskoj kladionice predviđaju 7. mesto.

Podsećamo, srpski predstavnik na prošloj Evroviziji, Luke Black, zauzeto je 24. mesto sa pesmom „Samo mi se spava“. Godinu dana ranije, Konstrakta je sa pesmom „In corpore sano“ dogurala do visokog 5. mesta.

Najbolji plasman na Evroviziji Srbija je ostvarila 2007, kada je Marija Šerifović sa pesmom „Molitva“ trijumfovala na ovom takmičenju.

Manifestacija Pesma za Evroviziju, na kojoj će se birati naš predstavnik za Evroviziju, održava se od 27. februara do 2. marta.

Izvor: danas.rs

Koristio mehanizam srpskog genija Milutina Milankovića i izračunao: Evo kada će nas zadesiti NOVO LEDENO DOBA!

Sada smo na vrhuncu ciklusa.

Novo ledeno doba nastaće na Zemlji za 100.000 godina, smatra profesor Odeljenja za planetarna istraživanja i proučavanja Zemlje Fakulteta prirodnih nauka na Univerzitetu u Tokiju Masajuki Ikeda.

Zajedno sa svojim kolegama, ovaj naučnik bio je autor istraživanja uticaja monsuna na klimu i razvoj dinosaurusa pre deset miliona godina.

Naučnici su, između ostalog, koristili teoriju srpskog inženjera Milutina Milankovića o oscilacijama količine sunčeve svetlosti i zračenja na Zemlji tokom dužeg perioda zbog periodičnih promena ugla nagiba Zemljine ose u odnosu na površinu njene orbite.

- Na osnovu Milankovićeve teorije, novo ledeno doba nastupiće za 100.000 godina, ali to zavisi od ljudskog faktora emisije ugljen-dioksida - izjavio je japanski profesor za Sputnjik.

Prema njegovim rečima, važno je shvatiti da smo "sada na vrhuncu ciklusa od 10 miliona godina, sa prohladnom, intenzivno-monsunskom klimom i niskim koncentracijama ugljen-dioksida u atmosferi".

- Sada i u narednih 10 miliona godina moglo bi doći vreme povoljno za biološke organizme koji su navikli na vlažnu i hladnu klimu - objasnio je naučnik. On smatra da će se trend hlađenja nastaviti tokom trenutne kenozoičke ere.

U nedavno objavljenom istraživanju japanskog naučnika i drugih njegovih kolega navodi se da je smanjenje koncentracije ugljen-dioksida i hlađenje Zemljine klime jakim monsunima dovelo do povećanja veličine dinosaurusa.

Takođe, imali su i više staništa zahvaljujući povećanju izvora hrane i vode pre oko 212 miliona godina u periodu trijasa mezozoičke ere.

- Budući da Milankovićev mehanizam nastavlja da deluje u istoriji Zemlje, pokušaćemo da nađemo vezu između ovog mehanizma i evolucije klime i ekosistema - naveo je Ikeda.

On i njegove kolege uspeli su da objasne kako je to izgledalo tokom 10 miliona godina u eri rane evolucije dinosaurusa, a sada će istraživanje biti usredsređeno na to kakav je uticaj ciklus od 10 miliona godina imao na razvoj ne samo dinosaurusa, već i sisara, životinja i biljaka.

Milutin Milanković - matematičar, astronom, klimatolog, fizičar, građevinski inženjer...

(Dalj, 28. maj 1879 - Beograd, 12. decembar 1958) bio je srpski matematičar, astronom, klimatolog, geofizičar, građevinski inženjer, doktor tehničkih nauka, kao i popularizator nauke i fizičar.

· Vanredni profesor primenjene matematike bio je od 1909. do 1920. godine (osim 1914 - 1918), dok je kao redovni profesor nebeske mehanike radio od 1920. do 1955. (osim 1941 - 1945) na Univerzitetu u Beogradu

· Bio je dekan Filozofskog fakulteta školske 1926/27, pionir u raketnom inženjerstvu, potpredsednik SANU u tri mandata počev od 1948, direktor Astronomske opservatorije u Beogradu od 1948. do 1951, član i reosnivač Komisije 7 za nebesku mehaniku Međunarodne astronomske unije od 1948. do 1953.

· Milanković je dao dva fundamentalna doprinosa nauci. Prvi doprinos je „Kanon osunčavanja Zemlje” koji karakteriše sve planete Sunčevog sistema. Drugi doprinos je teorijsko objašnjenje Zemljinih dugotrajnih klimatskih promena uzrokovanih astronomskim promenama njenog položaja u odnosu na Sunce; danas poznato kao Milankovićevi ciklusi. Ovo objašnjava pojavu ledenih doba tokom geološke prošlosti Zemlje, kao i klimatske promene na Zemlji koje se mogu očekivati u budućnosti

· Milutin Milanković je osnovao planetarnu klimatologiju izračunavanjem temperaturskih uslova u gornjim slojevima Zemljine atmosfere, kao i temperaturske uslove na planetama unutrašnjeg Sunčevog sistema (Merkuru, Veneri i Marsu), te Zemljinom prirodnom satelitu - Mesecu

· Milanković se u geofizici smatra koautorom teorije tektonskih ploča, i to sa svojim radom „Pomeranje Zemljinih obrtnih polova“

· Tokom profesorske karijere ostao je veran svom prvom životnom pozivu - građevinarstvu, pa je radio kao konstruktor, statičar i supervizor na celom nizu građevinskih objekata od armiranog betona širom Jugoslavije.

Izvor: sd.rs

Top pet muških parfema

U svetu gde prvi utisak može reći mnogo, pravi muški parfemi nisu samo dodatak – oni su izjava. Odvažan, sofisticiran ili osvežavajući, svaki miris nosi svoju priču i karakter. Predstavljamo vam top 5 muških parfema koji su osvojili svet svojom jedinstvenošću i kvalitetom, odlični za muškarca koji želi da ostavi utisak.

1. Dior Sauvage

Dior Sauvage je miris koji odražava slobodu i nepredvidivu prirodu divljine. Sa svojom svežom, ali dubokom aromom, Sauvage je postao sinonim za muškarce koji vole klasičan, ali istovremeno i moderan miris.

Mirisne note:

Gornje note: Bergamot, biber
Srednje note: Geranijum, lavanda, Sichuan biber, elemi
Donje note: Ambroksan, cedar, labdanum

Prilike za nošenje: Sauvage je savršen za svaku priliku, od poslovnih sastanaka do večernjih izlazaka.

2. Mancera Cedrat Boise

Mancera Cedrat Boise je parfem koji kombinuje citrusnu svežinu sa dubokim, drvenastim notama, stvarajući miris pun kontrasta. Idealno za ljubitelje avanture, Cedrat Boise odražava dinamičan duh modernog istraživača.

Mirisne note:

Gornje note: Sicilijanski limun, crni ribiz
Srednje note: Listovi jasmina, pačuli
Donje note: Drvene note, vanilija, beli mošus

Prilike za nošenje: Ovaj parfem je idealan za dnevno nošenje, posebno u proleće i leto, kada njegove osvežavajuće note dolaze do punog izražaja.

3. Armaf Club de Nuit Intense Man

Armaf Club de Nuit Intense Man je parfem koji se ističe svojom privlačnom, začinjenom aromom. Poznat kao jedan od najboljih "klonova" aventusa na tržištu, ovaj parfem pruža luksuzno iskustvo po pristupačnoj ceni.

Mirisne note:

Gornje note: Limun, crni ribiz, jabuka, bergamot
Srednje note: Ruža, jasmin, breza
Donje note: Vanilija, ambergris, mošus, pačuli

Prilike za nošenje: Club de Nuit Intense je savršen za večernje izlaske i posebne prilike.

4. Versace Eros

Versace Eros inspirisan je grčkom mitologijom, posebno figurom boga ljubavi, Erosa. Ovaj parfem je sinonim za strast, ljubav i želju, sa svojom moćnom i senzualnom kompozicijom.

Mirisne note:

Gornje note: Zelena jabuka, limun, metvica
Srednje note: Ambroksan, geranijum, tonka zrno
Donje note: Madagaskarska vanilija, vetiver, mahovina, kedrovina

Prilike za nošenje: Eros je idealan za noćne izlaske i romantične prilike, gde njegova strastvena aroma dolazi do izražaja.

5. Viktor & Rolf Spicebomb

Viktor & Rolf Spicebomb nudi eksploziju začina u svakoj kapljici, predstavljajući pravu olujnu senzaciju za čula. Sa svojom začinjenom i drvenastom aromom, Spicebomb je za muškarce koji žele da ostave snažan i nezaboravan utisak.

Mirisne note:

Gornje note: Bergamot, grejpfrut, roza biber, elemi
Srednje note: Cimet, paprika, šafran
Donje note: Vetiver, duvan, koža

Prilike za nošenje: Spicebomb je savršen za hladnije dane, dodajući toplinu i dubinu svakom trenutku, idealan za večernje događaje.

Bilo da su vaš izbor sveži citrusni parfemi ili ozbiljniji miris za posebne prilike, ova lista parfema nudi nešto za svakoga. Odabir pravog parfema je lična odluka koja govori mnogo o vama, stoga birajte onaj koji najbolje odražava vaš karakter.

Izvor: direktno.rs

5 prevara za koje nikada niste čuli, a mogli biste da se "upecate" u 2024. godini

Prevaranti nastavljaju da se ponašaju neodgovorno pred zakonom, "merkajući" ljude telefonskim pozivima, tekstualnim porukama, imejlovima, zahtevima na društvenim mrežama, pa čak i pismima.

Neke je lako uočiti na kilometar, jer je mnoge od nas kontaktirao nigerijski princ kome je potrebna pomoć da povrati izgubljeno nasledstvo ili smo dobili loše sročen imejl sa upozorenjem da je najmanje 574 virusa otkriveno na našim računarima.

Međutim, ogromnu većinu nije baš tako lako uočiti, a prevaranti stalno smišljaju nove, piše Dejli mejl.

Prema istraživanju kompanije "Which?", postoji pet novih prevara na koje ljudi treba da obrate pažnju ove godine.

Stručnjak za potrošačko pravo Liza Veb rekla je: "Odgovornost ne bi trebalo da padne samo na ramena potrošača. Tehnološke platforme i Vlade treba da unaprede svoju igru i spreče prevarante da dođu do potencijalnih žrtava"

"Spear phishing"

Možda ste čuli za fišing prevare, u kojima prevaranti šalju masovne poruke e-pošte navodno od renomiranih preduzeća, uključujući banke i vladina tela, sa nadom da će šačica ljudi nasesti.

Ali prevaranti sada koriste ciljaniji pristup poznat Spear phishing. Oni naime kompromituju podatke žrtava i koriste te lične podatke za ciljane napade, ubeđujući ih da su oni prava organizacija.

Ovi napadi koriste podatke koje su ranije prikupili prevaranti iz masovnih krađa podataka, profila društvenih medija ili prethodnih prevara.

Ideja iza ovih prevara je da će količina istraživanja iza njih navesti žrtve da poveruju da e-pošta, tekstualna poruka ili telefonski poziv moraju biti legitimni.

Ali prave organizacije retko koriste hladne pozive da traže osetljive informacije od svojih kupaca, pa ako niste sigurni, spustite slušalicu i pozovite kompaniju na njen zvanični broj.

Tapjacking

Prevaranti sada mogu da otmu ekran vašeg pametnog telefona, primoravajući vas da obavljate radnje na telefonu a da toga niste ni svesni.

Tapjacking funkcioniše tako što se na ekranu telefona prikazuje preklapanje na koje se može kliknuti.

Ali u stvarnosti to je samo slika, koja vas sprečava da vidite šta zapravo tapkate.

U mobilnoj igri, na primer, može izgledati da se bavite elementima igre, ali u stvari vaši klikovi vrše kupovinu u aplikaciji ili vas prijavljuju na pretplatu preko nevidljivog ekrana ispod preklapanja.

Preporučuje se da se držite aplikacija preuzetih preko izvora kao što su Apple App Store ili Google Play Store i da pročitate recenzije pre nego što počnete da instalirate.

Quishing

Još jedan fišing vidi prevarante koji koriste tehnologiju QR kodova koju smo svi počeli da uzimamo zdravo za gotovo nakon njene masovne rasprostranjenosti u restoranima i barovima tokom pandemije Covida.

Prevaranti koriste QR kodove da dovedu žrtve do lažnih stranica za prijavljivanje, gde mogu da uzmu vaše podatke ili da vas nateraju da se prijavite na skupe pretplate, a da toga nisu svesni.

U nekim slučajevima, ovi QR kodovi se šalju putem e-pošte, prerušeni u legitimnu komunikaciju, često preko prethodno ugroženih adresa e-pošte.

Ali bilo je i izveštaja o lažnim QR kodovima koji su zalepljeni na parking meračima, koji žrtve odvode do lažnih aplikacija koje će ih zatim prijaviti na skupe pretplate

AI i deepfake prevare

Uspon veštačke inteligencije u poslednjih nekoliko godina promenio je pejzaž za prevarante, omogućavajući im da imitiraju stvarne glasove, pa čak i lica.

Kako se AI kontinuirano poboljšava, tako se i alati koje prevaranti imaju na raspolaganju.

Ove prevare se sve više koriste za širenje dezinformacija, pri čemu prevaranti koriste AI ili deepfake video zapise kako bi se lažno predstavljali za ugledne izvore.

Gardijan je u januaru pronašao više od 100 lažnih video snimaka Rišija Sunaka, koji su bili povezani sa imitiranom stranicom BBC koja je promovisala lažnu investiciju.

Prema vlasniku Fejsbuka i Instagrama Meta, oni će instalirati nalepnice kako bi obavestio korisnike ako je video otkriven kao veštačka inteligencija.

Online oglasi

Prošle godine je usvojeni su širom sveta mnogi zakoni o bezbednosti na internetu, ali još nisu u potpunosti stupili na snagu.

Zakoni, između ostalog, podrazumevaju, da će velike onlajn platforme postati odgovorne za ilegalni sadržaj koji se nalazi na njihovom sajtu, uključujući oglase za prevare.

Izvor: blic.rs

Stručnjaci za bonton tvrde da je ovo NAJGORA I NAJNEPRISTOJNIJA STVAR koju ljudi rade U GOSTIMA: Evo 6 poteza koje treba izbegavati kada idete u tuđu kuću!

Šta je red kada idemo kod nekog u goste? Postoje li neka pravila ponašanja ili obrazac koji treba da sledimo? Ovo umnogome zavisi od toga da li je domaćin neko vama blizak ili ne, te da li je reč o opuštenoj kafi ili svečanoj večeri, ali stručnjaci za bonton tvrde da u svakom slučaju treba izbegavati neke nepristojne poteze prilikom posete tuđem domu. A evo i koje!

1. Dodirivanje i pomeranje stvari

"Kada vam neko kaže 'Osećajte se kao kod kuće' uglavnom to ne misli bukvalno. Ne bi trebalo da dižete noge na sto ili na trosed, osim ako nije reč o veoma bliskom prijatelju, i ne bi trebalo da otvarate frižider osim ukoliko vam domaćin to ne zatraži. Uvek sačekajte da vam domaćin da zeleno svetlo pre nego što pomerite ili uzmete neki predmet. Ili mu bar zatražite dozvolu pre nego što to uradite", savetuje za "HuffPost" Džodi R. R. Smit, stručnjak za bonton i direktor kompanije "Mannersmith Etiquette Consulting" koja se bavi seminarima i predavanjima iz oblasti bontona.

2. Iskorišćavanje dobrodošlice

"Najčešća primedba na koju nam se ljudi žale odnosi se na goste koji ostaju predugo i iskorišćavaju time dobrodošlicu. Morate znati kada je vreme za odlazak. Obratite pažnju na govor tela domaćina i da li je umoran ili mu je naporno, čak i ako imate osećaj da se svi dobro provode", ističe Nik Lejton, ekspert u oblasti bontona i koautor podkasta o manirima "Were You Raised by Wolves?".

3. Dolazak sa nenajavljenim društvom

"Nikada se nemojte pojavljivati sa neočekivanim i nenajavljenim društvom, odnosno nemojte dovoditi neočekivanog plus jednog gosta. Uvek pitajte pre nego što nekog povedete u tuđi dom", rekla je Dajan Gotsman, autor knjiga o bontonu i osnivač škole protokola u Teksasu.

4. Neinformisanje domaćina o hrani koju ne smete da jedete

"Ako ste pozvani na ručak ili večeru, sva ograničenja u ishrani treba da budu izrečena unapred, a ne kada sednete za sto. Ne možete očekivati da će obrok biti prilagođen veganima ili bez neke specifične namirnice koja vam smeta ili na koju ste alergični. Recite domaćinu što pre o potencijalnim stvarima koje ne smete da jedete (i držite se stvarnih ograničenja, a ne ličnih preferencija", kaže Smit.

5. Nepoštovanje želje domaćina kada je reč o (ne)izuvanju

"Nema pravila u bontonu o tome da li je potrebno izuvati se ili ne - sve je vrlo individualno. Pratite šta vaš domaćin preferira", akcentuje Smit. Ona, međutim, dodaje da domaćini koji insistiraju na izuvanju moraju da imaju spremne papuče za goste, te da pokažu razumevanje ukoliko gost odbije da se izuje.

6. Dolazak praznih ruku

"Kao gost, trebalo bi da dođete sa malim znakom pažnje za domaćina", ističe Smit. Međutim, nema pravila o tome kakav taj poklon treba da bude. To može da bude buket cveća, čokolada ili flaša pića - važna je pažnja.

Izvor: blic.rs

Ovo je remek-delo!: Kritičari podelili utiske o filmu „Dina : Drugi deo“, kažu „spektakl kakav još nisu videli“

Tri godine nakon prvog dela filmskog spektakla „Dina“, fanovi su dočekali drugi deo filma reditelja Deni Vilneva. U Londonu je održana svetska premijera, kojoj su prisustvovale glavne zvezde Timoti Šalame i Zendeja, piše BBC.

Epski naučno – fantastični film, koji se temelji na romanu „Dina“ autora Frenka Herberta, okuplja impozantan glumački ansambl. Osim Šalamea i Zendaje, u filmu se ponovo pojavljuju slavna holivudska imena poput Džoša Brolina, Rebeke Ferguson, Stelana, Šarlote Rempling, Havijera Bardema, a zvezdana su i ona novih likova koje igraju Ostin Batler, Florens Pju, Kristofer Volkin i Lea Sedu.

Prve utiske kritičari su podelili na društvenim mrežama, a preneo ih je filmski portal Rottentomatoes, prenosi Jutarnji list.
„‘Dina: Drugi deo‘ je zadivljujuć i silno uzbudljiv film koji ostavlja bez daha. To je navala adrenalina u glavu i srce, film koji se uzdiže kroz spektakularne akciione sekvence te peva u prefinjenom, evokativnom miru“, kaže Kortni Hauard (Fresh Fiction), dok Dorijan Parks (Geeks of Color) poručuje : „Apsolutno me je oduševila „Dina: drugi deo“, od početka do kraja! Oborio me svaki aspekt, od priče preko glume, vizuelno do muzike. Sve mi je delovalo epski“.

Prema mišljenju Šina O‘Konela (CinemaBlend) „‘Dina: drugi deo je majstorski snimljeni film epskih razmera.

Denis Vilnev ujedinjuje uzbudljivi razvoj lika s brojnim filmskim vizualima“.

„Nadišao je moja očekivanja. Remek-delo!“, oduševljena je Vendi Li Szani (The Movie Couple).

Da či će se film dopasti fanovima prvog dela?

„Ako vam se svidio prvi deo, ne mogu ni da zamislim da vam se ovaj ne bi svideo“, uveren je Dejvid Erlih (IndieWire). S njim se slaže i Majk Rajan (Uproxx) koji priznaje da je „u vezi prvog dela imao podeljeno mišljenje“, ali „‘Dina: drugi deo‘ je fenomenalna. Jedna od najvećih naučno – fantastičnih filmova koje sam ikada video“.

„Mene, koji sam u ovo ušao kao novi fan koji je pogledao prvi deo, ali nije zašao suviše duboko u znanje te knjige, film je apsolutno pridobio. Sada želim sve što ima veze s ‘Dinom‘“, otkrio je Dorijan Parks (Geeks of Color)

Dok Hoai – Tran Bui (Inverse) smatra da je „‘Dina: drugi deo‘ trijumfalna. Još neverovatnija nego prvi deo, ali i intimnija“, Šin O‘Konel (CinemaBlend) „blagu prednost daje jednostavnijoj ‘Dini‘, a ne ovom složenijem poglavlju. Ipak, ona je izvanredno ostvarenje“.

„Akcione sekvence su epske i glasne“, kaže Vendi Li Zani (The Movie Couple), pa se film „obavezno mora iskusiti u bioskpu“.

Brendona Dejvisa (ComicBook.com) oduševili su pak vizuali:

„Neki od vizuala iz drugog dela ‘Dine‘ toliko su me zapanjili da sam imao osećaj da razumem kako su se ljudi osećali nakon što su 1977. godine prvi put pogledali ‘Ratove zvezda‘. Na momente su jednostavno neverovatni“.

“Timoti Šalame talentovan“, divi se glumcu Vendi Li (The Movie Couple“, dok Hoai – Tran Bui (Inverse) smatra da je „Zendeja zvezda“.
Mnoge je osvojila i interpretacija glumca Ostina Batlera, kome je „Elvis“ doneo nominaciju za Oskara.

“ Glumačka igra Ostina Batlera je istinski transformativna“, kaže Gregori Elvud (The Playlist).

Glumčevu interpretaciju dramatično je doživeo i Majk Rajan (Uproxx): „Ostin Batler kao Fejd u ovom je filmu poput demona. On doslovno kanališe demona iz pakla“.

Nekim kritičarima nije smetala niti dužina filma jer je, kaže Dorijan Parks (Geeks of Color) „vreme proletelo“.

„Moja jedina zamerka je da bi film mogao biti i duži. Ne šalim se. Film traje dva sata i četrdeset minuta, a ja bih ga rado gledao i sat više“, zaključuje Stiv Vejntraub (Collider).

Premijera filma “Dina 2” u Srbiji, kako su neki domaći mediji već o tome pisali, trebalo bi da se desi početkom marta.

Izvor: danas.rs

Marti Misterija, više od stripa: Odlazak Alfreda Kastelija, oca detektiva nemogućeg

Autor stripa koji je osamdesetih godina prošlog veka očarao poslednje generacije jugoslovenske mladosti, umro je sedmog februara ove godine. Kao u replici iz jedne pripovetke Emira Kusturice, Marti Misterija je „mangup koji čita knjige“. Iz neke šire socio-kulturne perspektive, Kastelijevi stripovi su još jedan dokaz teze da je Italija bila „repetitor“ preko koga je američka popularna kultura osvojila Jugoslaviju. Upravo je Marti Misterija bio junak koji je italijansku stripovsku kulturu presudno „uozbiljio“.

Skoro istovremeno u naše medije stigle su dve vesti iz Italije, a iz sfere kulture. Na famoznom San Remo festivalu, Zlatan Ibrahimović nam je performativno razotkrio istinu da njegova sklonost ka „novoj narodnoj muzici“ ne počinje i ne završava sa Nadom Topčagić, nego da tu itekako ima mesta i prostora i za Lepu Brenu.

Tristotinjak kilometara severnije, u Milanu, umro je tih dana Alfredo Kasteli (1947-2024); nedostajala su mu četiri meseca da dočeka sedamdeset i sedmi rođendan. Kako nekrolozi kažu, Kasteli je bio strip-scenarista i pisac. Za publiku u Srbiji i ostatku nekadašnje Jugoslavije, naročito za generacije rođene šezdeset i sedamdesetih godina dvadesetog veka, on će ostati upamćen kao „otac“ Martija Misterije zvanog Detektiv nemogućeg.

Zlatne osamdesete

Ne pominjem ove dve vesti skupa samo zbog vremenske koincidencije. Nigde možda nije Italija imala toliki uticaj na jugoslovensku kulturu kao u sferi stripa i popularne muzike. Primećivano je to anegdotalno i publicistički mnogo puta, ali je to sve više i predmet akademskih interesovanja.

Geopoetika je 2022. objavila studiju Frančeske Ronaldi (u prevodu Ivane Simić Ćorluka i Marije Ćojbašić) pod naslovom „Dvadeset četiri hiljade poljubaca“, a sa podnaslovom „Uticaj italijanske popularne kulture u Jugoslaviji (1955–1966). U naslovu je lako primetiti naziv pesme koja se kao lajtmotiv provlači kroz prvi bioskopski film Emira Kusturice, nagrađen baš u Veneciji.

"24 mila baci" u filmu "Sjećaš li se, Doli Bel"

Kusturica je, igrom slučaja, rođen baš krajem 1954, dakle, tačno uoči početka dekade koju „pokriva“ pomenuta studija, a njegov navedeni film obeležava početak osamdesetih godina prošlog veka koje u nostalgičnim sećanjima skoro po pravilu bivaju nazivane zlatnim godinama. Psihološki je ta idealizacija logična, posle su došle krvave devedesete, a slike iz osamdesetih su, je li, bleđe i bleđe, pa balaševićevski poslovično „lepe potiskuju ružne“.

Početak osamdesetih obeležavaju restrikcije struje, vožnja par-nepar, manjak čokolada i banana u trgovinama, masovni odlazak gastarbajtera na, mislilo se i govorilo, „privremeni rad u inostranstvo“. Uostalom, u godini u kojoj je snimljen već potencirani prvi bioskopski film Emira Kusturice, u predgrađu švedskog Malmea, Bosanac Šefik i Hrvatica Jurka dobili su sina Zlatana.

Kusturica je venecijanskog „Zlatnog lava“ dobio u septembru 1981, Ibrahimović se rodio u oktobru iste godine, a šest-sedam meseci kasnije, u aprilu 1982, na italijanskim trafikama pojavio se prvi strip o junaku po imenu Martin Mistere, a koji će u ovdašnjem kongenijalnom „prevodu“ postati Marti Misterija. (Primera radi, u Nemačkoj će isti junak postati Alan Dark).

Predmartijevski ciklus

Strip „Marti Misterija“ je bez sumnje Kastelijevo životno delo. Ipak, u trenutku kad izlazi prva epizoda, on je na danteovskoj tački „na pola životnog puta“, odnosno tačno mu je trideset i pet.

Kao što često biva sa „stripadžijama“, on je svoju vokaciju otkrio rano i dotad je bio „profesionalac“ već skoro dve pune decenije. Naime, on je već kao šesnaestogodišnjak iza sebe imao jedan realizovan strip-scenario. Tri godine kasnije, počinje da uređuje prvi stripovski fanzin u Italiji, a u narednoj deceniji piše razne scenarije vrlo respektabilnim crtačima i izdavačima.

Neko vreme se posvećuje radu za film i televiziju, ali strip ostaje njegova najveća ljubav. Godine 1978. kreira stripovski lik istraživača Alana Kvotermejna, baziranog po istoimenom karakteru iz romana „Rudnici kralja Solomona“, koji će se ispostaviti kao neki „proto Marti Misterija“.

Te iste godine, počinje da radi za Bonelija, gde se ističe scenarijima za Zagora i Mister Noa. Dve godine kasnije, predložiće izdavaču projekat i koncept novog stripa o „detektivu nemogućeg“. Boneli ga je podržao, „uvezao“ ga sa crtačem Đankarlom Alesandrinijem i, što bi se reklo, ostalo je istorija.

Zajednički kulturni kontekst

Srpski prevod ovog Kastelijevog stripa u Jugoslaviji, tačnije u Novom Sadu, u okviru kompanije „Dnevnik“, počinje da izlazi redovno, u mesečnom ritmu, već samo godinu nakon italijanskog originala, dakle od 1983. „Marti Misterija“ izlazi kao specijalno izdanje edicije „Lunov Magnus Strip“.

U istoj ediciji izlaze i drugi Bonelijevi stripovi, oni koji nisu pod kapom „bratske“ „Zlatne serije“. Više nego lektirski programi srpskohrvatskog jezika, više nego već dobrano različiti televizijski programi „republičkih javnih servisa“, Bonelijevi stripovi stvarali su „zajednički kulturni kontekst“ dečacima iz moje generacije poslednjih godina postojanja SFRJ. Bilo da smo se sretali na takmičenjima iz matematike i fizike, na sportskim turnirama, ekskurzijama, Susretima bratstva i jedinstva ili na Titovim stazama revolucije, uvek bi tu bio neko iz Aleksinca, Benkovca ili sa Cetinja ko je čitao (i skupljao) Teksa Vilera, Kapetana Mikija, Komandanta Marka ili, napokon, Martija Misteriju.

Ovaj poslednji je došao tačno na vreme da isprati odrastanje i sazrevanje onih koji su s prvim naučenim slovima već čitali Zagora ili Velikog Bleka.

Јунаци Бонелијевих стрипова
Junaci Bonelijevih stripova
Danas, više od četrdeset godina kasnije, vlada konsenzus da je upravo Marti Misterija trajno promenio krajolik italijanskog stripa, da se od površnih i relativno infantilnih predložaka krenulo ka mnogo suptilnijim i slojevitijim narativima. Bez Martija Misterije ne bi bilo ni Dilana Doga ni Nika Rajdera ni Natana Nevera. Svaki od tih junaka steći će vlastito kultno sledbeništvo, no takođe u svakom od njih, kao neki embrion ili jezgra, stoji po neki aspekt karaktera Martija Misterije.

Edgar Alan Po i Embrouz Birs

Mislim da sam pročitao sve epizode Martija Misterije koje je Kasteli napisao između 1983. i 1991. Kad se danas setim nekih od njihovih naslova, postajem svestan šta sam sve iz ovog stripa – naučio. Za „Titanik“ čuješ i da ne znaš kako, a znam da sam za „Luzitaniju“ čuo preko Martija Misterije. Otkrio mi je Marti Misterija i dva čudesna američka pisca: Edgara Alana Poa i Embrouza Birsa. Preko ovog stripa sam naučio gde je Naska, a ko su Dogoni. Čak i poslednja Frojdova knjiga mi se najpre ukazala kroz epizodu „Egipćanin Mozes“. Čak sam i imao većinu od ovih stotinjak epizoda.

Onda je, međutim, počeo rat, stripove su čitali i oni koji nikad ranije nisu. Mnoge sam posudio drugovima i znancima, a dobar deo njih mi nikad nisu vratili. A opet, negde na dnu nekog ormara ili ladice u sobi u kojoj sam odrastao, verovatno se još uvek nalazi poneka sveska. Malo je popkulturnih fenomena koji su mi u formativnim godinama toliko značili.

Notirana je često sličnost između Indijane Džonsa i Martija Misterije. To je paralela dostojna zasebnog teksta, ali postoji značajna razlika. Film je mnogo skuplja igračka pa je broj avantura u kojima smo gledali Indijanu mnogo manji od broja avantura u kojima smo se kroz čitanje družili sa Martijem.

Čak se i uz ime Marti(n) zalepila neka aura avanturizma. Godinu dana nakon što se na jugoslovenskim trafikama pojavio prvi strip o Martiju Misteriji, jedan hrvatski pisac za decu i mlade objavio je fantastični tinejdžerski roman „Sportski život letećeg Martina“ koji će postati ugaoni kamen trilogije na čijem će se kraju isti taj dečak Martin boriti protiv CIA-e i KGB-a.

Fanovi Martija Misterije posle će da krenu da čitaju i knjige Artura Klarka i Eriha fon Denikena, kao i putopise Ahmeda Bosnića i časopise poput „Arke“. Ta kombinacija realne erudicije i vere u specifične „teorije zavere“ stvoriće celu jednu alternativnu kulturu čiji je deo, primera radi, i poznata emisija HTV-a „Na rubu znanosti“.

Veseli četvrtak

Raspad Jugoslavije nije zauvek „odstranio“ Martija Misteriju sa srpskog tržišta. Posle novosadskog „Dnevnika“, licencu su nakratko imale firme poput „Marketprinta“ i „Politikinog zabavnika“. To je primarno bilo važno da bi se sačuvao neki kakav-takav kontinuitet. Naposletku je Martija Misteriju kod nas sistematično počela da objavljuje kuća „Veseli četvrtak“ i to je, čini mi se, prvi put posle „Dnevnika“ da ovaj strip ima ozbiljnog i dostojnog izdavača kod nas.

Verujem da je cela jedna nova generacija tako prvi put upoznala Martija Misteriju. Ipak, barem impresionistički gledajući, rekao bih da je gro srpske publike Martija Misterije danas sredovečan, da su to ljudi između ranih četrdesetih i srednjih pedesetih.

Nemam više kolekcionarski gen kad je reč o stripovima, ali kad poželim čist čitalački hedonizam, mnogo volim da sebi kupim Martija Misteriju, naročito leti, naročito kad se prodaju oni „paketi“ tri po ceni jednog.

Četrdesetak godina Kasteli je očito održavao intelektualni nivo svog stripa. Sada je Kasteli umro, međutim to nije i smrt Martija Misterije, na sličan način na koji smrt Artura Konana Dojla nije bila i smrt Šerloka Holmsa. Misterija je uticao na previše ljudi, previše ljudi se uživljavalo u njegovu sudbinu, da bi on ostao „intelektualna imovina“ samo svoga tvorca.

Silni su pisali o Holmsu nakon što je Dojl umro. U tom smislu, nije problem zamisliti druge scenariste novih epizoda Martija Misterije koji će da slede glavni tok naracije koju je Kasteli ubedljivo i duboko postavio. I dan danas, nepunih devet i po decenija posle Dojlove smrti, Šerlok Holms se svako malo upušta u nove avanture. Stoga nije teško zamisliti Martija Misteriju i u dvadeset i drugom veku.

Uostalom, na Šekspirovom tragu, u njegovoj dosadašnjoj serijskoj „odiseji“ već ima priča kroz koje se vidi da je „vreme iskočilo iz zgloba“.

Izvor: RTS

Marketing

Disclaimer I

Sve informacije na ovoj veb stranici objavljuju se u dobroj nameri i samo u opšte informativne svrhe. Veb stranica sombor.info ne daje nikakve garancije o potpunosti, pouzdanosti ili tačnosti objavljenih informacija. Svaka radnja koju preduzmete u vezi sa informacijama koje pronađete na ovoj veb stranici je na vaš sopstveni rizik i vlasnik sajta neće biti odgovoran za bilo kakve nastale gubitke i/ili štetu.

Disclaimer II

Materijal preuzet sa interneta smatra se javno dostupnim osim ako nije drugačije navedeno. U slučaju da postoji problem ili greška u vezi sa autorskim pravima na određenom materijalu, kršenje autorskih prava je učinjeno nenamerno.

Nakon predstavljanja dokaza o autorskim pravima, sporni materijal će odmah biti uklonjen sa sajta.