Da li FLERTUJETE NA POGREŠAN NAČIN? Izbegnite ovih nekoliko grešaka

Na šta pomislite kada pomislite na flertovanje? Smatrate li ga jednostavnim, ili pak komplikovanim?

Smatrate li da je flertovanje umetnost, ili nešto što se dešava spontano? Odmah ćemo vam reći da nije ni jedno ni drugo, već čista nauka.

Naravno, uvek ima malo umeća u tome, ali ukoliko želite da postanete ekspert u flertovanju, jednostavno morate da preskočite kikotanje i poigravanje sa pramenovima kose.

Jer, čak iako mislite da sve radite kako treba i da tačno znate šta radite, ukoliko vaša taktika ne donosi rezultate, onda verovatno baš i nije dobra.

Dodirnite njegovu podlakticu u toku razgovora

Suptilni dodiri su, u toku razgovora, i više nego preporučljivi, ukoliko flertujete sa osobom koja vam se dopada. Ukoliko to uradite na mestu koje je dovoljno osetljivo, kao rezultat ćete poslati trnce duž celog njegovog tela i ne samo da ćete dobiti bitku, već i rat.

I zato, dodirnite njegovu podlakticu na nežan i maltene neprimetan način. Ovaj deo tela se smatra za tajnu erogenu zonu za koji znaju samo stari znalci zavođenja.

Kontakt očima

Nikako nije preporučljivo napadno odmeravanje osobe koja vam se dopada. Naravno da ne želite da se ta osoba oseti neprijatno i poželjno je da uspostavite pogled očima, recimo iza pramena kose koji se, kao slučajno, našao baš između vas, a zatim da, kada izbrojite do tri, lagano spustite pogled na dole, uz blagi osmeh.

Zatim ga lagano podignite i pogledajte u drugu stranu. Upravo u tome je tajna.

Ne forsirajte razgovor

Nije poželjno da razgovarate o vremenu, niti da osobu koja vam se dopada ispitujete šta je u horoskopu, kao ni koju knjigu je poslednju pročitala, ili koje filmove voli. To se jednostavno ne radi, odnosno, određena pitanja se ne postavljaju pri prvom ritualu zavođenja.

Ostavite razgovor o tim stvarima za drugi ili treći sastanak. Prosto, ne želite da ostavite utisak da se on nalazi na ispitivanju, ali ono što vam sigurno neće zameriti jeste ukoliko budete zračili samopouzdanjem.

Izvor: prva.rs

Posao iz snova ili noćna mora: Oglas nudi godišnju platu od 170.000 evra za rad na ostrvu Benbekula, ali ljudi odbijaju

Oglas za posao koji je postavila britanska zdravstvena služba isprva deluje kao plaćena idila. Nudi se godišnja plata od 150.000 britanskih funti, što je više od 170.000 evra, za pojedince koji bi pristali da rade na jednom od najlepših predela u Škotskoj. Postoji, naravno, jedna caka.
Oglas traži lekara i medicinsko osoblje za ordinaciju koja je zadužena za grupu hebridskih ostrva Uist i Benbekula koja su vrlo udaljena od velikih gradova i na kojima živi manje ljudi nego u mnogim srpskim selima. Zbog udaljene pozicije tamošnje zdravstvo nudi visoku platu kako bi privuklo nove lekare koji bi živeli i radili tamo.

I za britanske uslove u velikim gradovima imali bi odličnu platu, posebno u odnosu na lokalno stanovništvo. Britansko zdravstvo nudi kandidatima „poboljšanu stopu“ zarade i do 40 odsto veće od njihovih kolega koje rade u ustanovama u gradovima.

Ukoliko prihvate, lekari bi bili zaduženi da brinu o regionu od šest ostrva sa ukupnom populacijom od oko 4.700 ljudi. Uspešnim kandidatima, kaže oglas, biće obezbeđeni troškovi preseljenja, kao i dodatna stimulacija od preko 10.000 evra. Nije dovoljno samo raditi savesno, budući doktor bi morao da bude spreman i na specifičnost zajednice u koju ide.
„To mora da bude osoba koja želi taj posao i odgovornost. Očigledno je da ne želimo samo da ih zaposlimo, već i da ih nagradimo. Nije to za svakoga. Postoje ljudi iz celog sveta koji traže ovakvo iskustvo a rade u zdravstvu, a mi mučimo muku da nađemo medicinske sestre, tehničare i lekare", rekli su iz Nacionalne zdravstvene službe Velike Britanije.

Hebridi, divlja lepota Škotske

Kada pogledate mapu velike Britanije Hebridi su ona razbacana ostrva na "kruni" Škotske na krajnjem severu zemlje. Ovaj zabačeni arhipelag sastoji se od 40 ostrva od kojih je veliki broj nenaseljen. Kelti su bili neki od prvih stanovnika Hebrida, ali danas na mnogim ostvima živi više jelena nego ljudi. Mladi su napustili ovo područje tokom dvadesetog veka zbog loših ekonomskih prilika. Ljudi ovih zabačenih krajeva najčešće žive od stočarstva i pecanja, mada postoje mesta poput ostva Skaj koja su doživela ekonomski bum kao direktnu posledicu turizma. Ostala ostrva pokušavaju isto, ali za to im je potrebna radna snaga koja se koncentriše na najgušće naseljena mesta u arhipelagu. Klima ovih ostrva često je surova, a škotske hladne zime i česta kiša nude lepe plaže na kojima se retko ko kupa. Pored toga što su Hebridi predeo izuzetnih odlika, takav bi vam bio i komšiluk. Lep i pust.

Ostrvo sa samo 40 stanovnika
Nisu samo lekari potrebni u ruralnim delovima Škotske. Hebridi vape i za kadrom u obrazovanju, a baš kao i na Benbekuli, škole se služe finansijskim podsticajima ne bi li privukle mlade.
Na obližnjem ostrvu Rum, roditelji traže novog učitelja za petoro osnovaca i dvoje dece iz vrtića – za godišnju platu od oko 79,496 evra u domaćoj valuti. Na ostrvu živi samo 40 ljudi, a svi žive u okolini sela Kinlok. Osnovna škola na ovom ostrvu ima samo petoro učenika, uzrasta od pet do 11 godina, i dvoje dece u jaslicama uzrasta od tri do četiri godine. Za sada im se javljaju samo ljudi za oglas na mesto direktora škole.

Putovanje do ostrva traje 90 minuta trajektom sa kopna, a život na ostrvu Rum opisan je kao život "van mape" sa malim hidroelektranama koje obezbeđuju struju.

Ostrvo je poznato po velikoj populaciji crvenog jelena, a većina njegovog zemljišta je u vlasništvu škotske vladine agencije Nejčur Skot.

Pre četiri godine u Kinloku su izgrađene četiri nove kuće. Ostrvska zajednica Trast rekla je da se nadaju da će to privući mlade porodice i „učiniti život na ostrvu prikladnim“.

Lokalne vlasti su saopštile da su obezbedile „velikodušan paket za preseljenje“ za nastavnike koji se sele u oblast ovih ostrva na stalna radna mesta, što uključuje doprinos za iznajmljivanje i putovanja.
Škotska ima preko 790 ostva, a samo 93 su naseljena. Veliku pažnju ova zemlja je privukla prošle godine kada je oglasila čitavo ostrvo na prodaju i to za oko 180.000 evra. Ostrvce Barloko koje se nalazi na zapadu Škotske ponuđeno je internacionalnim kupcima, a iako na njemu nema nijedne građevine javili su se potencijalni kupci iz Italije i Norveške.

Izvor: nin.rs

"Zašto VARA MUŽA SA ĆELAVIM VILIJAMOM, kad markiz izgleda OVAKO DOBRO u 63. godini?" PREBOGATI PLEMIĆ bio blizak prijatelj kraljice Elizabete, a sad njegova žena "RUŠI" monarhiju

Fotografija koja je prethodne nedelje prikupila najviše pregleda na društvenoj mreži X, nekadašnjem Tviteru, jeste ona na kojoj lejdi Rouz Hanburi, markiza od Čemlija, pozira u društvu svog supruga Dejvida Roksavidža, sedmog markiza od Čemlija, u njihovom raskošnom domu. Za samo četiri dana pregledana je više od 10 miliona puta, a izazvala je brojne komentare. Ovo, verovatno, nije neočekivano, s obzirom da je lepa brineta optužena da je godinama ljubavnica princa Vilijama.

"Činjenica da markiza od Čemlija vara svog muža, markiza od Čemlija sa ćelavim Vilijamom, dok njen suprug ima 63 godine i još uvek izgleda ovako... sa glavom pune kose? I pritom ima predivnu kuću??? Devojko!", glasi tvit, još jedan u nizu onih koji se oslanjaju na spekulacije o Vilijamovoj preljubi kao proverenoj istini.

"Pravi gospodin", "Mogu da zamislim kako je dobro izgledao kad je bio mlad", "Vilijam je bio lep samo u ranim 20-im, sada je užasan", "Vilijam je možda ćelav, ali je i dalje kralj", samo su neki od komentara...

Podsetimo, glasine o tome kako princ vara Kejt Midlton sa lejdi Rouz nisu nove, one datiraju još iz 2019, ali su sada uzele maha i iznedrile neverovatne teorije poput one da je Iris, najmlađa markizina ćerka, zapravo Vilijamovo dete!

Ko je markiz od Čemlija, muž navodne ljubavnice princa Vilijama?

I dok su se mediji i te kako pozabavili likom i delom 40-godišnje markize, njen suprug Dejvid nije se mnogo spominjao, iako je, prilično živ i zdrav. Markiz od Čemlija je 24 godine stariji od Rouz, a par je u braku od 2009. godine i imaju troje dece. Pored pomenute 8-godišnje Iris, imaju i 14-godišnje blizance Aleksandra Hjua i Olivera Timotija.

Par je živeo u Londonu, ali su se 2009. nakon braka i rođenja blizanaca preselili u Norfolk, na porodično imanje sa raskošnim zdanjem koje je originalno sagrađeno još 1720. godine. Inače, prve komšije Čemlijevih u Norfolku upravo su princ i princeza od Velsa; tamo je smešteno njihovo seosko imanje Anmer Hol, inače omiljeno mesto supružnika za beg i odmor. Po nekim medijskim izveštajima Kejt je čak tamo provela najviše vremena tokom oporavka od operacije abdomena u januaru ove godine.

Markiz i markiza upoznali su se 2003. na jednoj zabavi u Italiji, ali su navodno počeli da se zabavljaju tri godine kasnije. Veza je, svakako, rezultirala brakom, što i ne čudi, s obzirom da su oboje pripadnici britasnke aristokratije, a poznato je da tamošnje plemstvo voli da sklapa brakove sa pripadnicima istog ranga.

Rouz se bavila modelingom i p, a njeni roditelji radili su uobičajene poslove više klase - njena majka je modni kreator, a otac grafički dizajner. Ipak, njene veze sa kraljevskom porodicom sežu preko njene bake po majci, lejdi Elizabet Lambert, koja je bila prijateljica kraljice Elizabete II i jedna od osam deveruša na njenom venčanju sa princem Filipom.

Markiz od Čemlija je veoma blizak prijatelj kraljevske porodice, a o njihovim vezama najbolje govori činjenica da je imao zvaničan položaj velikog komornika pokojne kraljice Elizabete II. Ova funkcija, između ostalog, podrazumeva nošenje krune monarha na državnom otvaranju parlamenta, ali i dodavanje obeležja vladavine samom monarhu.

Rouz Hanburi je po prirodi stvari nakon što se udala za markiza i sama postala značajna osoba u kraljevskim krugovima, a ona i Kejt Midlton bile su jedno vreme bliske prijateljice. No, nakon što su se 2019. pojavila spekulacije o aferi Rouz i Vilijama, one su prilično distancirale i nikada nisu obnovile svoj odnos. S druge strane, Čemlijevi su nastavili uredno da se pojavljuju na svim važnim javnim događajima vezanim za monarhiju, uključujući i sahranu Elizabete II, te krunisanje kralja Čarlsa.

I dok su se nekada glasine o Vilijamovoj i Rouzinoj vezi tek povremeno vrlo tiho i stidljivo pominjale, sada je i najmanji detalj stavljen pod lupu. Veći deo javnosti sklon je da poveruje u navode o ovoj aferi, a mnogi čak tvrde i da se Kejt povukla upravo zbog preljube svog supruga.

Inače, u memoarima princa Harija "Spare" navedeno je da su glasine o ovoj aferi potekle od kralja Čarlsa i kraljice Kamile. U prošlogodišnjoj knjizi Omida Skobija "Endgame: Inside the Royal Family and the Monarchy's Fight for Survival" ova afera je takođe spomenuta, premda prilično pažljivo, a jedino što je sa sigurnošću navedeno jeste da su se Vilijam i Kejt udaljili od Rouz Hanburi nakon što su se 2019. pojavile glasine o njihovoj romansi.

Izvor: blic.rs

Otkrijte šta Google zna o vama, i sprečite da vas prati

Svaki put kad posetite internet, negde ostane zapisano sve što se kliknuli, pročitali ili uradili. Da li ste ikada poželeli da saznate šta sve Google zna o vama?

Vaše podatke tehnološki giganti u današnje vreme tretiraju kao robu - sve što je besplatno, uglavnom platite upravo informacijama o sebi. Najveći od najvećih, Google, ima idealnu platformu za prikupljanje podataka o onima koji ga koriste, a evo kako da otkrijete šta sve znaju o vama.

Prvo da vidimo šta sve Google skuplja o svojim korisnicima. Tu spadaju: podaci o pretraživanju, lokaciji, uređaju, korišćenju, kolačići, podaci o malozima, mejlovima, glasovnoj pretrazi, YouTube istorija, i, na kraju, podaci o interakciji sa oglasima.

Kako biste otkrili šta sve Google ima od vaših podataka, odnosno šta sve zna o vama i vašim navikama, pratite sledeće korake: Prijavite se na Gmail ili Google, zatim idite gore desno, pa odaberite "Apps" -> "Account".

Odatle, nađite "Privacy & Personalization", pa potom "Manage your data & privacy". Tu nađite "Ad Settings", i zatim "Ad personalization". Ovde ćete videti sve što je Google povezao sa vašim pretragama, Gmail podacima i YouTube istorijom.

Na sličan način možete da vidite i da li je uključeno praćenje istorije lokacije ("Account" -> "Manage your data & privacy" -> "Location History"), kao i da isključite praćenje vaših aktivnosti online ("Account" -> "Manage your data & privacy" -> "Web & App Activity").

Izvor: b92.net

Ogledalo NIKAD NE STAVLJAJTE NA OVA MESTA U KUĆI jer donosi NESREĆU, BESPARICU I SVAĐE: U jednoj prostoriji ga mnogi drže i to je greška

Postoji mnogo sujeverja koja su vezana za ogledala, a najpoznatije je ono da slomljeno ili naprtslo donosi nesreću osobi koja ga je razbila.
Feng šui praksa dodavanja malog predmeta, poput ogledala, da bi se pomerio i poboljšao či prostora naziva se „metoda manjih dodataka“.

Sama ogledala oličavaju element vode. Element vode neguje mudrost i introspekciju, prema poznatoj kineskoj disciplini.

Pušta muža da spava sa drugim ženama - Zna ko su partnerke njenog supruga, letuju zajedno, a deca sve to gledajuopenlycommitted
Pušta muža da spava sa drugim ženama - Zna ko su partnerke njenog supruga, letuju zajedno, a deca sve to gledaju
"Kupaš li se kada se već ne presvačiš!?" Jovana Jeremić ZAVIJENA u SINTETIKU od glave do pete - Ljudi u neverici posle ovog postupkaJovana Jeremić
"Kupaš li se kada se već ne presvačiš!?" Jovana Jeremić ZAVIJENA u SINTETIKU od glave do pete - Ljudi u neverici posle ovog postupka
Voda je bez oblika i poprima oblik bilo koje posude u kojoj se nalazi. Zbog ovog kvaliteta, ogledala se koriste u feng šuiju.

Oni mogu proširiti vaš pogled, kao i fokusirati energiju. Ogledala mogu pozvati energiju, posebno blizu prozora ili ulaznih vrata. Strateški postavljeno ogledalo može odražavati pogled na element koji se vidi kroz prozor u prostoriju.

Na svakodnevnom nivou, ogledala mogu da deluju potpuno jednostavno, time što će da unesu više svetla u prostor i učiniti ga većim i prostranijim.

Ogledala koja treba izbegavati prema feng šuiju

Ako ih koristite za feng šui, izbegavajte sva ogledala koja su mutna, slomljena, zamagljena, izobličena ili u nepovezanim delovima (poput mozaika ili grupe malih ogledala). Koristite samo jedan komad stakla.

Takođe je dobro izbegavati oštre oblike ili bilo koje ogledalo koje je postavljeno na visini koja seče glavu u odrazu. Takođe, najbolje je izbegavati oštra ogledala, koja mogu nekoga poseći ili koja imaju nedovršene i opasne ivice, piše The Spruce.

VI UŽIVATE, A BAKTERIJE SE MNOŽE: Postoji pravilo koliko često treba menjati peškir

Ovo treba uraditi nakon korišćenja peškira.

Da li spadate u ljude koji peškir bacaju na pranje već posle prve upotrebe ili ga koristite nekoliko puta dok ne počne da se oseća na ustajalo?

U suštini, jasno je da iz tuš-kabine ne izlazite prljavi, te da se brisanjem nakon tuširanja peškir i ne uprlja. Možda postoje neke kožne bakterije koje se za njega zalepe, ali one su zanemarive.

Jedino je važno da ga odmah nakon toga okačite da se osuši, jer ako danima ostane zgužvan i vlažan, pojaviće se onaj neprijatni miris.

Ipak, to ne znači da treba da ga koristite tako unedogled. Pravilo je da svoj peškir možete koristiti tri puta.

Nakon toga bi bilo dobro da ga promenite, jer svaki put kada se pokvasi, bakterije na njemu dobijaju idealnu priliku za širenje i razmnožavanje. Nakon nekog vremena peškir postaje prilično prljav.

Izvor: Srbija danas

Brzinski petodnevni fasting topi salce sa stomaka, smanjuje holesterol i usporava starenje

Dijeta koja imitira fasting ima višestruke benefite. Osim što bi trebalo da garantuje gubitak kilograma, navodno poboljšava i zdravlje srca i smanjuje upale u organizmu.

Ova dijeta donosi sve prednosti fastinga, uključujući topljenje salca sa stomaka i smanjenje holesterola, dok vam i dalje omogućava da se ne odričete hrane.

Petodnevni fasting kreirao je profesor Valter Longo, biogerontolog i direktor Instituta za dugovečnost na Univerzitetu Južna Karolina.

Istraživanja sprovedena nad životinjama su pokazala da petodnevni fasting usporava starenje, a sada je ova dijeta isprobana i na ljudima.

Testirano je 100 ljudi, koji su se pridržavali petodnevnog režima tokom tri ili četiri meseca, a preostalih 25 dana jeli su normalno. Rezultati su pokazali da njihove ćelije i imunosistem deluju „podmlađeno“.

Dalja analiza uzoraka krvi otkrila je da su se oni podmladili za dve i po godine.

Kada telo pređe u režim fastinga, podržava ćelijsko podmlađivanje i dugovečnost. Naša tela su izgrađena za fasting i to je bukvalno razlog zašto imamo telesne masti, rekao je dr Džejson Fung, nefrolog, stručnjak za fasting i autor „The Obesity Code“ .

Ljudi praktikuju fasting milenijumima, ali većina nas ne može da se drži produženog posta, da ne pije ništa osim vode, a da i dalje živi normalnim životom.

Tu stupa na scenu brzinska dijeta, koja ima slične rezultate kao trajni fasting.

Petodnevna dijeta se kreće od 1.100 kalorija prvog dana do 800 kalorija od drugog do petog dana i sastavljena je od hrane koja je biljnog porekla, sa niskim sadržajem šećera, niskim sadržajem proteina, a sadrži i hranljive materije zasnovane na istraživanju.

Ova kombinacija dovodi telo u režim fastinga, što znači da crpite masne ćelije kao gorivo i koristite stare, izumrle ćelije – a to je proces poznat kao autofagija.

Kako fasting napada salce na stomaku

Prednosti za naš struk su posebno primetni. Profesor Longo kaže da fasting napada masnoću na stomaku, a da ne utiče na mišiće za razliku od većine drugih dijeta.

„U proseku opšta populacija gubi skoro tri kilograma, uglavnom masti, nakon tri ciklusa petodnevnog FMD-a“, dodaje on.

Njegova specifična dijeta, nazvana Pro-Lon, nagrađena je prvim patentom u istoriji za „“Promoting Longevity and Healthspan“, a više od decenije je trajala studija na životinjama i ljudima koja je ispitivala efekte. Rezultati su objavljeni u nekoliko naučnih časopisa.

Jedna objavljena studija je otkrila da su oni koji su pratili ProLon pet dana mesečno tokom tri meseca, pored gubitka kilograma– posebno masnoće na stomaku, primetili i smanjenje krvnog pritiska i holesterola i imali su povećanje proizvodnje matičnih ćelija, kao i smanjene nivoe faktora rasta sličnog insulinu (IGF-1), hormona koji je povezan sa rizikom od raka kada se poveća.

Trenutno je u toku nekoliko kliničkih ispitivanja kako bi se ispitalo kako može da pomogne pacijentima sa rakom.

„Znam da sam završio ili pomogao da se završi niz kliničkih ispitivanja da višegodišnji ciklusi FMD-a mogu da imaju niz veoma korisnih efekata na faktore rizika za starenje i bolesti“, kaže profesor Valter, koji je takođe napisao knjigu „The Longevity Diet“.

Za one koji više vole pravu hranu, nutricionistkinja iz Velike Britanije Rajan Stefenson osmislila je program zasnovan na principima FMD (na biljnoj bazi, niskokalorični), uz recepte koje možete sami da pripremite.

Njen petodnevni „post“ uključuje smutije, salate od kinoe i večere sa tikvicama i testeninom od pečuraka, zajedno uz redovne sesije joge.

„Pošto smo smanjili kalorije, ali održali visoku gustinu hranljivih materija, ljudi su izjavili da imaju mnogo više energije nego što su očekivali“, kaže ona.

„To je kratak, kontrolisan period ograničenja kalorija u kombinaciji sa odmorom i hranom koja je pripremljena da poboljša zdravlje mikroba i promoviše zdrav šećer u krvi“, objašnjava Stefenson.

Eliza Dženkins (46) majka troje dece koja se bavi stresnim poslom advokatice, isprobala je onlajn program „5-Day Cleanse“ i kaže da se osećala iznenađujuće dobro.

„Imala sam zaista nalet pozitivne energije trećeg dana, i iako je to bilo pre nekoliko meseci, sada se osećam energičnije. Bilo je i drugih prednosti. Moja koža je izgledala divno, a varenje mi se zaista poboljšalo. Osećala sam se fantastično“, kaže ona, a piše Telegraph.co.uk.

Dnevni jelovnik od 800 kalorija

Doručak

Kremasti smuti od bobičastog voća, celera i krastavca sa urmama i pola avokada

Ručak

Tofu kajgana sa dosta avokada i spanaća

Večera

Brzo pržene pečurke na malo masnoće sa satai sosom od đumbira i kikirikija

Izvor: nova.rs

Moleri kao zlatom da kreče: Umesto 1.000 evra, stan od 60 kvadrata možete sami okrečiti za 100! Evo DETALJNE RAČUNICE

Krečenje prosečnog stana od 60 kvadrata, odnosno 180 kvadrata površine zidova i plafona, čak deset puta jeftinije može vas koštati ako umesto molera-profesionalca odlučiti da stvar uzmete u svoje ruke!

Krečenje stana od strane ukućana, umesto angažovanja molera profesionalaca čija je cena rada sve viša poslednjih godina, uopšte nije tako redak slučaj, pogotovo ako se u tome poseduje osnovno iskustvo i ako je reč o običnom krečenju, koje ne zahteva neke dodatne radove. Jer, kao što smo već pisali, samo za „ruke“ majstora bez materijala, zavisno da li živite u unutrašnjosti Srbije ili Beogradu, za prosečan stan od 60 kvadrata treba vam od 180 do 360 evra!

Mnogima je to veliki finansijski udar na kućni budžet, drugi neće imati strpljenja da čekaju na dolazak molera ili žele da im stan bude sveže okrečen što pre, pa u tom slučaju ostaje vam varijanta – sam svoj majstor. Međutim, pre nego što pristupite radu, najpre je neophodna nabavka materijala.

Cena materijala zavisi da li krečite polu ili disperzijom

Pre svega, treba da se odlučite da li želite stan da okrečite poludisperzijom ili disperzijom. Poludisperzija, kako objašnjavaju profesionalci, predstavlja neku vrstu „nacionalne klase“ u svetu krečenja. U pitanju je najmanje kvalitetna boja, ali je njena cena najpristupačnija. Poludisperzije nisu otporne na vodu, što će reći da fleke na zidovima, nastale nakon farbanja, ne možete obrisati vlažnom krpom.

Za krečenje površine od 180 kvadrata trebaće vam dve kante od po 15 litara ove boje i još pet litara. Zavisno od toga za kojeg proizvođača se odlučite, računajte na izdatak od 1.599 do 2.499 dinara po kanti, što su i najčešće cene poludisperzije.

Dakle, ako se odlučite za najjeftiniju varijantu, 35 litara ovog materijala će vas koštati 3.731 dinar.

Sam svoj majstor i velika ušteda

Trošak materijala, kao početne stavke za krečenje “u sopstvenoj režiji”, raste ako se odlučite, umesto poludisperzije, za disperziju. Disperzivne boje, navode moleri, osetno su kvalitetnije od poludisperzivnih, pa su i skuplje. Otpornije su na vodu, tako da se zid može prebrisati vlažnom krpom, a moguće ih je tonirati do dobijana najrazličitijih nijansi boje, od pastelnih do punih intenzivnih tonova.

Što se tiče količine, za 180 kvadrata trebaće vam dve kante od po 15 litara, a cena se, zavisno od proizvođača, najčešće kreće od 4.000 do 5.000 dinara po kanti. Dakle, minimalni trošak ovog materijala je 8.000 dinara.

Odlučili se za poludisperziju ili disperziju, dobili ste u osnovi belu boju za farbanje. Želite, međutim, da vam zidovi budu u nekoj boji. Zavisno da li se odlučite za neku osnovnu boju iz palete tonova koja će vam biti ponuđena prilikom kupovine farbe, ili za pune ili jarke tonove, poput narandžaste ili ljubičaste, to će vas dodatno koštati od 50 do 500 dinara po kanti. Prodavci farbi za krečenje kažu da kada je u pitanju toniranje, dodatni trošak najčešće iznosi 150 dinara po kanti.

Pre krečenja, zaštitite podove i nameštaj

Nabavili ste materijal, nameštaj „skupili“ i vreme je da ga zaštitite folijama koje ste takođe kupili. Za stan površine 60 kvadrata trebaće vam pet takvih folija, čija se najčešća cena kreće od 70 do 100 dinara, tako da minimalan trošak za zaštitu nameštaja iznosi 350 dinara. Uz ove, potrebna vam je i podna folija, čija je najčešća cena 500 dinara. A uz nju, s obzirom da se ne možete osloniti samo na silu gravitacije da ona stoji besprekorno, a i kretaćete se po njoj, potrebne su vam i trake kojima ćete ih zalepiti, a to za ovu površinu iznosi još 400 dinara.

Krečenje može da bude i zabavno!
Što će reći, za zaštitu podova i nameštaja u najjeftinijoj varijanti će vam trebati 1.250 dinara.

„Bez alata nema zanata“, ali i ta nabavka košta

Sve ovo ste kupili i odlučili da pristupite krečenju, ali u finansijski najnepovoljnijoj varijanti ste postali svesni da nemate ništa od alata. Otvorite novčanik onda za sledeće stavke.

Najpre će vam trebati četka, a raspon cena za ovu vrstu alata izuzetno varira, od 150 dinara za one za jednokratnu upotrebu, do 1.000 dinara za četke koje koristi većina profesionalaca. Po rečima prodavaca molerskih materijala i alata, većina amatera se odlučuje za četke od 300 dinara, pa ćemo pretpostaviti da ćete se odlučiti za njih.

Trebaće vam, naravno, i valjak, a njihova cena, opet zavisno da li su za jednokratnu upotrebu ili kvalitetni, kreće se od 200 do svih 2.000 dinara. Valjak koji će vam „završiti posao“, preporučuju trgovci, košta 500 dinara.

I tu nije kraj kada je u pitanju izdatak za molerski alat. Čak i da imate visinu Bobana Marjanovića, za farbanje plafona će vam trebati teleskop, koji se najčešće koristi sa valjkom. Cena ove dodatne molerske opreme kreće se od 200 do 2.700 dinara.

Kad saberemo ove tri stavke, minimalno izdvajanje za alat će vas koštati 550 dinara, ali ako baš želite da izbegnete nerviranje i da upotrebite iole kvalitetan alat, onda za krečenje „u sopstvenoj režiji“ ipak pripremite 1.100 dinara za četku, valjak i teleskop.

Biti „sam svoj majstor“ deset puta jeftinije nego cena profesionalca

Sve u svemu, najjeftinija varijanta za materijal, zaštitu i alat krečenja stana od 60 kvadratnih metara po sistemu „sam svoj majstor“ je 5.531 dinar. Međutim, kako kažu i moleri i prodavci njihove opreme, domaćini koji sami kreče svoj stan, ipak ne idu na uštedu u tom nivou i za materijal, zaštitu i alat u proseku izdvajaju 100 evra, što je opet deset puta manje od sadašnje cene krečenja takvog stana ako angažujete profesionalca!

Napominjemo da se ovaj troškovnik tiče najobičnijeg krečenja, bez dodatnih intervencija kao što su struganje, popunjavanje pukotina ili gletovanje, gde se ipak ne možete u potpunosti osloniti na tutorijale sa Ju-Tjuba-a.

Izvor: blic.rs

Izrael i Palestinci: Šta je Al Aksa i zašto je žarište sukoba

Dok traje ofanziva Izraela u Pojasu Gaze, Palestinci su počeli da obeležavaju islamski sveti mesec Ramazan.

Uoči Ramazana, u Jerusalimu su u nedelju, 10. marta izbili sukobi pošto je izraelska policija sprečila stotine Palestinaca da uđu u džamiju Al Aksa – treće najsvetije mesto u islamskom svetu.

I izraelske i palestinske novinske agencije su objavile snimke iz okoline Al Akse na kojima se vidi kako izraelski policajci jure za Palestincima i udaraju ih.

Hiljade policajaca raspoređeno je po ulicama Starog grada u Jerusalimu, gde se svakog dana očekuje desetine hiljada vernika u džamiji Al Aksa tokom Ramazana.

Od smrtonosnog napada Hamasa 7. oktobra, Izrael je Palestincima ograničio pristup Al Aksi.

Muškarcima mlađim od 45 godina, tinejdžerima, kao i Palestincima koji žive na okupiranoj Zapadnoj obali mesecima nije dozvoljen pristup.

Hamas je iznenada napao jug Izraela 7. oktobra, ubivši oko 1.200 ljudi i otevši oko 240.

Izrael je potom uzvratio žestokom ofanzivom na Pojas Gaze, najpre vazdušnim udarima, a potom i kopnim akcijama, a do sada je poginulo više od 30.000 Palestinaca, prema Hamasovim izvorima.

Krajnje desničarski izraelski ministar za nacionalnu bezbednost Itamar Ben-Gvir pozvao je na stroža ograničenja pristupa izraelskim muslimanskim građanima Al Aksi, rekavši da bi to trebalo da spreči Hamas da „proslavi pobedu“ dok su izraelski taoci i dalje zarobljeni u Gazi.

Međutim, izraelski premijer Benjamin Netanjahu je odbacio takvu ideju.

Još nije jasno koliko će ljudi smeti da dođe na lokaciju tokom meseca Ramazana.

Jordanski ministar spoljnih poslova Ajman Safadi rekao je u ponedeljak, 11. marta da ograničenja koja je Izrael uveo na pristup muslimanskim vernicima kompleksu džamije Al Aksa tokom Ramazana guraju situaciju ka „eksploziji“.

Ova oblast je dugo bila žarište problema i bila je jedna od polaznih tačaka poslednjeg rata 2021. između Izraela i Hamasa.

Zašto je Al Aksa toliko važna?

Al Aksa se nalazi u središtu Starog grada u Jerusalimu, na brdu koje muslimani zovu Al Haram Al Šarif – Plemenito svetilište.

Na ovom mestu se nalaze dva sveta muslimanska mesta – Kupola na steni i džamija Al Aksa, koja je izgrađena u osmom veku.

Ceo kompleks se često u javnosti naziva džamijom Al Aksa.

Jevreji ovaj kompleks koji se prostire na 14 hektara, zovu Hramovna gora.

Za muslimane je Al Aksa treća najsvetije mesto islama, posle Meke i Medine.

Na ovom mestu muslimani iskazuju poštovanje brojnim ličnostima koje smatraju prorocima, kao što su Ibrahim (Abraham), Davud (David), Sulejman (Solomon), Iljas (Ilija) i Isa (Isus).

Muslimani veruju da je prorok Muhamed odveden iz Meke u Al Aksu, odakle se uzdigao u raj tokom jedne noći 620. godine.

Ista lokacija, Hramovna gora, predstavlja najsvetije mesto u judaizmu.

Jevreji veruju da je kralj Solomon tu izradio prvi hram pre 3.000 godina.

Na tom mestu je izgrađen i drugi jevrejski hram koji su Rimljani uništili 70. godine nove ere.

Ko danas upravlja kompleksom?

Izrael je osvojio kompleks Al Akse 1967. tokom rata sa arapskim susedima i anektira ga zajedno sa ostatkom Istočnog Jerusalima i obližnjim delovima Zapadne obale.

Ove oblasti su u tom trenutku bile pod kontrolom Egipta i Jordana, a potezi Izraela nikada nisu međunarodnom priznati.

Hašemitski kralj Jordana je zvanični čuvar muslimanskih svetinja i kompleksa Al Akse.

On imenuje članove zadužbine zvane Islamski vakuf koji nagledaju kompleks.

Prema dugogodišnjem sporazumu, nemuslimani mogu da posete lokaciju Al Akse, ali samo muslimanima je dozvoljeno da se mole.

Glavni rabinat Izraela zabranjuje Jevrejima da uđu u kompleks na Hramovnoj gori jer se smatra previše svetim da bi mogli da gaze po njemu.

Prema pravilima izraelske vlade, hrišćani i Jevreji smeju da posećuju ovo mesto samo kao turisti, i to samo četiri sata dnevno, pet dana u nedelji.

Jevreji se mole kod Zida plača, ispod Hramovne gore, za koji se veruje da je poslednji sačuvani ostatak Solomonovog hrama.

Koji su sve sukobi izbili u Al Aksi?

Tokom 2000. godine, Arijel Šaron, tadašnji lider najveće izraelske opozicione stranke, došao je u kompleks sa grupom desničarskih poslanika Likuda.

„Hramovna gora je u našim rukama i ostaće u našim rukama. To je najsvetije mesto u judaizmu i svaki Jevrejin ima pravo da poseti Hramovnu goru“, rekao je Šaron tada.

Palestinci su protestovali, došlo je do sukoba sa policijom koji su prerasli u Drugu palestinsku intifadu (ustanak).

Taj događaj poznat je kao Intifada Al Akse.

Tokom ove intifade stradalo je oko 3.000 Palestinaca i oko 1.000 Izraelaca.

U maju 2021, Palestinci su protestovali protiv iseljenja nekih porodica iz kvarta Šeik Džara u Jerusalimu.

Nedugo posle, demonstranti su se sukobili sa izraelskom policijom u kompleksu Al Akse.

Povređeno je više od 160 Palestinaca i 17 policajaca.

Kao odgovor na poteze policije, islamistička grupa Hamas je iz pojasa Gaze raketirala Izrael, što je izazvalo sukob koji je trajao 11 dana.

Prošle godine, prvi put posle tri decenije poklopili su se islamski sveti mesec Ramazan i tronedeljeni jevrejski praznik Pesah.

Viđene su nasilne scene kada je izraelska policija raščistila dvorište kako bi jevrejski posetioci ušli u kompleks.

Policija je tada saopštila da su pojedini Palestinci sa kompleksa bacali kamenice ka Zidu plača.

U aprilu 2023. policija je izvršila raciju u džamiji Al Aksa, uz obrazloženje da su se unutra zatvorili „provokatori“.

Policija je saopštila da su njene pripadnike gađali kamenicama i pirotehnikom.

Palestinci su optužili izraelsku policiju da je koristila šok bombe i suzavac i da je u sukobima povređeno 50 ljudi.

Protesti su počeli zbog navoda o najavama pojedinih organizacije esktremnih Jevreja da žele da izvedu ritual žrtvovanja koze na Hramovnoj gori uoči Pesaha.

Taj ritual se praktikovali Jevreji u biblijsko vreme, pre nego što su im Rimljani uništili hram.

Izraelska policija i verske vlasti saopštile su da neće dozvoliti takvu ceremoniju.

Benjamin Netanjahu, premijer Izraela, istakao je tada da „policija mora da deluje tako da sačuva red, slobodan pristup pripadnicima svih religija, kao i status-kvo Hramovne gore“.

Islamski vakuf je policijsku raciju nazvao „očiglednim kršenjem identiteta i funkcije džamije kao mesta na kojem se mole samo muslimani“.

Izraelski mediji objavili su da su palestinski ekstremisti u znak odmazde iz Gaze ispalili 16 raketa.

Izvor: danas.rs

Pažnja, tiktokeri kradu fotografije doktora i medicinskih sestara da bi prodavali lekove i suplemente

Selfiji zdravstvenih radnika se koriste za prodaju neproverenih medicinskih terapija ogromnoj globalnoj publici ove aplikacije. Na divljem zapadu slabo regulisanih suplemenata ishrani, mnogi brendovi profitiraju.

Malinda Vikli je prošle nedelje spasila jedan život. Kao medicinska sestra u hitnoj službi u Čikagu, pomogla je u lečenju čoveka u respiratornom zastoju – a ranije prošlog meseca, učestvovala je u reanimaciji pacijenta koji je hitno primljen u bolnicu zbog srčanog zastoja. I on je preživeo.

Ali, prema viralnim videima na TikToku, nedavno je otpuštena i sada je zauzeta prodajom medicinski sumnjivih pilula i praškova, od hranljivih materija iz kravljeg kolostruma (prvo mleko) do pojačivača moždanih funkcija, za više od milijardu korisnika ove platforme.

„Posle 417 dana rada kao dijetetičarka, slučajno sam otpuštena nakon što sam zatrudnela. Zato evo zdravstvenih trikova koje nisam mogla da podelim sa svojim pacijentima“, čini se da Vikli govori na Tiktoku promovišući Mirikal Mu, dodatak ishrani iz kravljeg kolostruma koji se hvali kao „najpreporučeniji proizvod na Tiktoku“. Takođe se pojavila na stranicama koje promovišu sličan proizvod pod imenom Vonder Kov.

Krađa identiteta

Malinda Vikli je medicinska sestra u hitnoj službi, ne dijetetičarka. Nikada nije otpuštena niti je trudna. Nikada nije koristila kolostrum i čak ne zna ni šta ti dodaci ishrani rade. I nikada nije dala dozvolu Mirikal Muu ili Vonder Kovu da koriste njenu sliku kako bi prodavali svoje proizvode.

Ona je samo jedna od mnogih licenciranih medicinskih radnika čija su lica i kvalifikacije ukradeni sa društvenih mreža i ponovo iskorišćeni kako bi prodavali sumnjive dodatke ishrani i dezinformacije o zdravlju korisnicima Tiktoka širom SAD-a i Evrope – bez njihovog znanja ili dozvole.

„Kako ljudi zarađuju koristeći moje lice?“ rekla je Vikli, koja je za Forbes rekla da se oseća napadnuto i povređeno, iako su fotografije preuzete sa njenih javnih društvenih mreža. „Ljudi su prevareni“ i potencijalno dovedeni u opasnost, dodala je, jer kod mnogih dodataka ishrani ne postoji način da se garantuje da je ono što mislite da je u boci zapravo ono što uzimate. (Istraživanja su pokazala da su dodaci ishrani ponekad mešani sa neodobrenim ili zabranjenim lekovima koji nisu navedeni na etiketi i mogu biti štetni.) A da ne pominjemo da je Malindina karijera i reputacija na kocki.

„Šta ako neko ko je kupio proizvod mene vidi u hitnoj službi, a onda im se nešto desi – onda će mene kriviti za to?“, rekla je Vikli (takođe pokreće svoj centar za blagostanje, ali osnovni dodatak koji preporučuje je vitamin D). „Ovu situaciju više ne shvatam olako“.

„Kako Tiktok dozvoljava ovakvu situaciju?“, dodala je. „Oni su milijarderska kompanija; trebalo bi da reše ovaj problem“.

Portparol Tiktoka Masau Kulinane rekao je da kompanija pregleda sadržaj i naloge i nastaviće da uklanja sve one koji krše politike Tiktoka. Forbes je koristio alat za prijavljivanje Tiktok naloga kako bi označio nekoliko ovakvih postova, uključujući i one sa Vikli, kao „dezinformaciju“, „prevaru“ ili „nepoželjan sadržaj“. U roku od 30 minuta, vraćeni su kao – „bez povrede“.

Kulinane je takođe rekao da Tiktok ima stroge politike za dodatke ishrani i zahteva od prodavaca da pre listanja ovih proizvoda na Tiktok prodavnici podnesu dokumentaciju o američkom označavanju hrane.

„Prirodni ozempik“

Korišćenje prestiža lekara i medicinskih sestara kako bi se legitimisali zdravstveni lekovi ili velnes trendovi nije novo. Ali društvene mreže su olakšale plasiranje ovakvih tvrdnji publici koja daleko premašuje milione gledalaca dnevnih emisija, a Tiktok je posebno uspeo da pretvori ono što je viralno na mreži – uključujući skupe lekove bez recepta koji obećavaju da će rešiti vaše probleme – u stvarne trendove koji podstiču industriju dodataka ishrani u SAD-u vrednu 30 milijardi dolara.

Nedavno je platforma iznenada lansirala nepoznatu supstancu zvanu Berberin čineći je široko slavljenom kao „prirodni ozempik„ i jeftiniju, dostupniju alternativu popularnom dijabetes leku koji mnogi sada uzimaju radi mršavljenja (u stvarnosti, berberin do danas nije pokazao značajan uticaj na težinu i ima sporedne efekte poput zatvora i dijareje). Tiktok je takođe doveo do naglog porasta prodaje hlorofilne vode (obećavajući svetliju kožu i bolji dah) i praha od zelenog povrća (obećavajući manje nadimanje i jači želudac), ali i tu nedostaju naučni dokazi.

„Ove kompanije koje koriste moje fotografije potpuno prevare ljude i reklamiraju ih za stvari za koje ja ne bih stavila svoje ime“, kaže medicinska sestra iz intenzivne nege Ešli Lorena Adkins.

Pretražujući sedam miliona postova na moćnom heštegu „TikTok Me Naterao Da Kupim“, možete pronaći nutritivne super-praškove, himalajsku smolu i dodatke prirodnom dezodoransu među najpopularnijim rezultatima. Na TikTok šopu, korisnici mogu pregledati dodatke po „zdravstvenim benefitima“, poput metabolizma i imuniteta, i „uzrastu“.

Neki od najpopularnijih dodataka na TikTok šopu za „Mlade“ su kreatinski praškovi (često ih koriste bodibilderi) i takozvane pilule za energiju i fokus za koje tvrde da su dobra alternativa za Aderal. (Kulinane, portparol TikToka, rekao je da je TikTok šop dostupan korisnicima starijim od 18 godina.). I iako neki aditivi mogu biti opasni, posebno za tinejdžere i mlađe, mnogi brendovi koji stoje iza njih profitiraju.

Forbes je pronašao desetine TikTok naloga – sa stotinama hiljada pratilaca i desetinama miliona lajkova – koji promovišu razne dodatke ishrani i ponekad sumnjive zdravstvene tvrdnje koristeći fotografije ukradene sa društvenih mreža pravih lekara, medicinskih sestara i stomatoloških stručnjaka.

Osim kravljeg kolostruma, hranljivog mleka koje životinje proizvode nakon porođaja, koje je pretvoreno u praškove koji obećavaju čuda za varenje i imuni sistem, tu su i takozvani nootropici, koji navodno imaju pozitivne efekte na mozak, i druge tinkture namenjene podsticanju rasta kose.

Svi ti nalazi prate sličan obrazac: Postovi prikazuju mlade ženske medicinske radnike u uniformama, sa radnim identifikacionim karticama ili stetoskopima, zajedno sa provokativnim tvrdnjama da su upravo otpušteni i da sada otkrivaju zdravstvene tajne koje im je bilo zabranjeno da dele. (Neki kritikuju velike farmaceutske kompanije; ekstremniji prikazi pokazuju ljude na samrti, priključene na aparate, iznoseći medicinske istine koje bi želeli da su znali ranije.)

Slede foto prezentacije koje mešaju opšte zdravstvene savete sa reklamama za dodatak ishrani, za koji se gledaoci podstiču da kupe putem TikTok šopa ili Amazona preko linka u biografiji. Nalozi ne otkrivaju ko stoji iza njih.

„Ja propovedam praksu zasnovanu na dokazima i zdravstvenu negu, i mnoge od ovih kompanija koje koriste moje fotografije potpuno varaju ljude i reklamiraju ih za stvari za koje ja ne bih stavila svoje ime„, rekla je Ešli Lorena Adkins, medicinska sestra iz intenzivne nege u Arizoni.

Stara Instagram fotografija Adkins na njenom poslednjem radnom danu u bolnici pre nego što je rodila drugo dete sada se koristi kako bi se promovisali Mirakl Mu i Vonder kau na TikToku. (Prijavila je postove putem aplikacije i kaže da „ponekad budu uklonjeni, ali većinom ne.“)

Prodaja ovakvih dodataka u SAD-u je „prosperitetna“, kaže dr. Piter Koen, vanredni profesor na Harvard medicinskoj školi, koji nadgleda istraživački program dodataka ishrani u Kembridž zdravstvenoj alijansi. „To je odlična taktika za one koji žele da prodaju nešto što vam ništa ne koristi„.

Pogledajte samo TikTok šop za „#1 pilulu za rast“ koja košta skoro 400 dolara za godinu dana, ili Amazon za japanski kolagen napitak od matičnih ćelija koji košta više od 2.000 dolara za pakovanje od 12 komada. (To je tečnost koja „izvire iz dubokih morskih područja“ u službi „vitkije siluete.“)

„Razlog zašto su dodaci savršeno područje u koje treba ući, ako želite da obmanete potrošače o zdravstvenim efektima vašeg proizvoda, jeste to što zakon štiti reklamiranje – praktično omogućavajući vam da promovišete dodatak kao da ima koristi za ljude“, rekao je Koen. U SAD-u, „nisu vam potrebni nikakvi dokazi iz kliničkih studija, dokazi da bilo koji sastojak u vašem dodatku radi na taj način, i svakako nisu potrebni dokazi da je vaš dodatak ikada bio testiran“.

Dok god influenseri, brendovi ili društveni mediji izbegavaju određeni jezik o bolestima, kao što su eksplicitna obećanja da će pilula sprečiti ili izlečiti, „proizvođači ili ljudi koji prodaju dodatke imaju veoma dug put da ih promovišu kako god žele“.

Ko je iza toga?

Vonder kau prave muž i žena farmeri Rob i Erika Diperslot, koji imaju oko 17.000 krava širom Kalifornije i Kolorada. Jedan TikTok nalog koji promoviše Vonder kau prah (65 dolara) i kremu (35 dolara) na TikTok šopu, @wonderhealthmania, privukao je više od pet miliona lajkova i izgradio publiku od preko 250.000, otkako je počeo da postavlja fotografije ukradene od medicinskih sestara u decembru. (Slična strategija korišćena je i na Fejsbuku.)

Vonder kau i Mirakl mu nisu odgovorili na višestruke zahteve za komentar, uključujući i pitanje da li su njihovi dodaci ispitivani. Marketing za oba proizvoda tvrdi da su podržani naučnim istraživanjima i da imaju dokazane rezultate.

Šanil Bikari, autor e-knjige „Kako dobiti ubojite trbušnjake u rekordnom vremenu“, osnivač je još jednog brenda dodataka koji se promoviše na ovaj način na TikToku. Njegova kompanija, Džast Flou, proizvodi nootropik nazvan Džinijus Majnd koji će „osloboditi vašu mentalnu prednost“ i koji je „#1 pojačivač mozga na Amazonu“, prema jednom TikTok nalogu.

Forbes je pronašao više od deset takvih naloga, sa više od 2,5 miliona lajkova, koji promovišu dodatak za kognitivno zdravlje u viralnim postovima koristeći fotografije medicinske sestre Vikli, jednog stomatologa iz Džordžije i mnogih drugih medicinskih radnika.

Bikari je rekao da njegova kompanija ne poseduje ili ne kontroliše TikTok naloge i da „ostajemo posvećeni isporuci visokokvalitetnih proizvoda podržanih naučnim istraživanjima“. Kada je upitan da uputi Forbes na ta naučna istraživanja, rekao je: „Nismo u mogućnosti da otkrijemo daljnje informacije u skladu sa ugovorima o poverljivosti“.

„Bili smo zabrinuti kada smo saznali za neovlašćenu upotrebu ličnih fotografija licenciranih lekara i medicinskih sestara na određenim TikTok nalozima koji mogu biti povezani sa našim brendom“, rekao je preduzetnik iz Engleske putem e-pošte. „Iako se angažujemo sa trećim podmrežama u marketinške svrhe, težimo da obezbedimo poštovanje etičkih smernica. Međutim, priznajemo da, uprkos našim najboljim naporima, neki slučajevi mogu proći neprimećeno“.

Koen, profesor sa Harvarda koji vodi istraživanje dodataka u Kembridžu, rekao je da nootropici imaju malo dokazanih koristi i da je kolostrum oblast aktivnog naučnog istraživanja gde su potrebna dodatna istraživanja.

On je takođe rekao da značajan deo originalnih sastojaka u većini dijetetskih dodataka u SAD zapravo dolazi iz Kine. „Industrija želi da o tome ćuti jer mislim da im se ne sviđa narativ da su ovi dijetetski dodaci na našim policama prodavnica poput Volgrinsa i CVS-a često zasnovani na sastojcima iz Kine“, rekao je za Forbes.

TikTok je u vlasništvu kineskog tehnološkog diva Bajt Dens, a stručnjaci kažu da bi platforma mogla biti izuzetno vredan alat dok Bajt Dens ulazi u farmaceutsku industriju u SAD-u, sa potencijalom da kineskim proizvođačima lekova pruži uvide o zdravstvenim problemima Amerikanaca i na koje dodatke troše.

„Ako biste mogli da pronađete način da prodajete proizvode koji bi bili privlačni njima“, rekao je jedan stručnjak za Forbes ranije ove godine, „možete zamisliti razvoj robusne farmaceutske industrije ili konkurentnog proizvoda, a zatim ga reklamirati na TikToku“.

‘Pokušaj da se zadrži more’

Iako je Uprava za hranu i lekove zadužena za obezbeživanje tačnosti i istinitosti deklaracija na dodacima, jednom kada se pilule ili zdravstveni proizvodi objave na internetu, ulaze u regulatorni Divlji zapad, rekli su stručnjaci za Forbes.

Reklamiranje na društvenim medijima teorijski spada pod Federalnu trgovinsku komisiju, i agencija je u prošlosti pokrenula postupke sprovođenja zakona protiv proizvođača dodataka koji promovišu prevarene ili obmanjujuće zdravstvene tvrdnje. Ali mala agencija sa nedovoljno resursa muči se da održi korak sa bujajućim i brzim svetom influensera na društvenim medijima, i ko kaže šta na aplikaciji koju koristi 150 miliona Amerikanaca.

Ljudi će pokušati da vam prodaju stvari na TikToku, na društvenim medijima, i tvrditi da imaju lek za sve. Ali nema jednostavnih rešenja

„Ovo je kao pokušaj da se zadrži more“, rekao je Dejvid Vladek, bivši direktor Kancelarije za zaštitu potrošača Federalne trgovinske komisije. „Jednostavno postoji cunami ovih stvari“.

Vladek je rekao da iako je zabrinjavajuće što ovi TikTok postovi za sumnjive dodatke izgledaju kao da dolaze od ljudi sa medicinskim iskustvom, lekari i medicinske sestre čije su fotografije pogrešno korišćene verovatno neće imati mnogo uspeha sa pravnim postupcima, a odštete bi bile skromne. (TikTok je takođe zaštićen: prema članu 230 Zakona o pristojnosti komunikacija, ne može se pravno smatrati odgovornim za većinu onoga što korisnici objavljuju na platformi.)

Osim ako TikTok ne reši problem, prosvećeni TikTokeri – pa čak i lekari, očigledno – sami obavljaju posao prepoznavanja i opovrgavanja.

„Ljudi će pokušati da vam prodaju stvari na TikToku, na društvenim medijima, i tvrditi da imaju lek za sve, ali nema jednostavnih rešenja“, rekao je TikToker po imenu Dr Majkl u nedavnom videu u kojem ističe kako se lice stomatološke higijeničarke u Džordžiji pogrešno koristi. „Obično iznosim studije i dokaze da potkrepim ono što kažem – ali za ovu hrpu sranja, to mi stvarno nije potrebno.“

„Ako zvuči previše dobro da bi bilo istinito“, dodao je dr Majkl, „verovatno i jeste“.

Izvor: forbes.n1info.rs

Kako izabrati i održavati mašine za šivenje džakova?

Ručne mašine za šivenje džakova imaju važnu ulogu u različitim sektorima, uključujući industrije, skladišta i farme posvećene proizvodnji i distribuciji poljoprivrednih proizvoda.

Nezavisno od toga da li se bavite proizvodnjom stočne hrane, žitarica, sirovina za prehrambenu industriju, veštačkog đubriva ili začinskog bilja, prisustvo mašina za šivenje džakova je od suštinskog značaja ako samostalno pakujete svoje proizvode u vreće.

Primenom industrijskih šivaćih mašina, možete obavljati celokupni proizvodni proces unutar vašeg gazdinstva, eliminišući potrebu za angažovanjem velikih preduzeća ili kooperativa.

U nastavku, detaljno ćemo analizirati mašine za šivenje džakova i istaći različite modele i funkcije ovih uređaja, te kako ih najbolje održavati.

Kako izabrati mašinu za prošivanje džakova: Stacionarne vs prenosive šivaljke

Postoji širok spektar različitih modela mašina za prošivanje džakova, među kojima se ističu industrijske šivaljke posebno dizajnirane za ovu svrhu. 

Ove mašine se obično klasifikuju u dve osnovne kategorije:

  1. Stacionarne i
  2. Prenosive.

Odluka o izboru između stacionarnih i prenosivih mašina uglavnom zavisi od obima proizvodnje i zahteva vezanih za zatvaranje džakova.

Prenosive šivaljke su praktične zbog svoje kompaktnosti, što rukovaocima olakšava kretanje oko vreća i omogućava im da pojedinačno izvrše prošivanje. Iako su relativno lagane (teže oko pet kilograma) mogu postati zamorne za upotrebu tokom dužih radnih perioda.

Kada je neophodno, ove mašine mogu se postaviti na balanser i koristiti kao stacionarne. Ova fleksibilnost omogućava operaterima da čuvaju energiju, što dovodi do precizno postavljenih i ravnomerno raspoređenih šavova na vrećama.

Pored toga, prenosiva mašina se može lako montirati na transporter ili premeštati na lokaciju koja je najprikladnija za šivenje vreća.

Za razliku od njih, stacionarne mašine su fiksno postavljene na jednom mestu, obično iznad transportne trake. Rukovalac mašinom samo dovodi ivicu vreće do mašine, koja zatim automatski obavlja šivenje i seče konac na kraju procesa.

Kako funkcionišu mašine za šivenje džakova?

Rad sa mašinama za prošivanje džakova nije previše komplikovan. Uglavnom se koriste aparati sa jednom iglom i koncem, mada su dostupne i varijante sa jednom iglom i dva konca, kao i one sa dvema iglama.

Kada koriste dva konca, gornji i donji, rezultat je čvršći šav. Šav ima izgled standardnog šava s prednje strane, dok je s druge strane lančani šav. Napetost konca se može prilagoditi kako bi se održala konstantna zategnutost i sprečilo skupljanje materijala.

Igla prolazi kroz materijal i za sobom ostavlja čvrstu liniju konca. Konac koji se koristi u ovim mašinama ima debljinu od 10. Kod određenih modela, konac je zaštićen plastičnim poklopcem kako bi se sprečilo skupljanje i uvijanje.

Postoje tri metode za zatvaranje džakova:

  1. Standardna,
  2. Zatvaranje uz pomoć jednostrukog ili dvostrukog preklapanja,
  3. Prošivanje uz dodatak trake od krepa, koja može biti napravljena od papira ili fine tkanine.

Nakon završetka procesa, mašina automatski prekida konac.

Zašto su stalna briga i održavanje mašina za šivenje džakova važni?

Mašine za šivenje džakova su važan deo procesa zatvaranja vreća, a kako bi se očuvala njihova funkcionalnost, neophodna je stalna pažnja i redovno održavanje. 

Iako je mehanizam njihovog rada relativno jednostavan, korišćenje za prošivanje čvrstih tkanina dovodi do nakupljanja prašine i mogućih oštećenja, zbog čega je redovna briga o ovim uređajima još značajnija..

Vlasnici imaju mogućnost da samostalno obavljaju osnovne popravke, kao što je zamena igala kada dođe do njihovog pucanja. Takođe, neophodno je redovno čišćenje i podmazivanje mašina, naročito kada se koriste materijali koji mogu izazvati habanje.

Iako je moguće da vlasnici sami urade neke jednostavnije popravke, preporučuje se profesionalno servisiranje mašina za šivenje džakova radi zamene ostalih komponenata. Najkritičniji deo održavanja odnosi se na zamenu potrošnih delova, poput novih ubodnih ploča, transportera, hvatača konca i zupčanika.

Pravilno održavanje produžava radni vek ovih mašina i osigurava njihovu kontinuiranu efikasnost u radu.

Mašine za šivenje džakova: Zaključak

Ručne mašine za šivenje džakova su nezamenjivi alati u industriji, skladištima i poljoprivrednim gazdinstvima, jer omogućavaju efikasno pakovanje različitih proizvoda. 

Izbor prave šivaljke, bilo da se radi o stacionarnim ili prenosivim modelima, važan je za optimizaciju proizvodnog procesa i prilagođavanje specifičnim potrebama. 

Prenosive šivalice za džakove nude fleksibilnost i mobilnost, dok stacionarne mašine pružaju učinkovitost i automatizaciju za veće obime proizvodnje. 

Održavanje mašina za šivenje džakova je izuzetno bitno za očuvanje njihove funkcionalnosti i pouzdanosti. Redovno čišćenje, podmazivanje i profesionalno servisiranje osnov su za dugotrajan rad i izbegavanje nepotrebnih prekida u radu. 

Dobro održavane mašine za šivenje džakova ne samo da pouzdano funkcionišu duže, već garantuju i kvalitet završenog proizvoda, što je presudno za održavanje visokog standarda poslovanja.

Zašto Švedska vraća knjige u škole umesto tableta i računara i šta možemo da naučimo od njih

Švedske prosvetne vlasti odlučile su da u škole vrate što više knjiga, umesto tableta, računara i drugih digitalnih pomagala. Kako je objasnilo švedsko ministarstvo prosvete u nauke, "digitalna sredstva za učenje treba da se uvode u nastavu samo u uzrastu u kome promovišu učenje učenika i ne ometaju ga". Švedska vlada takođe neće slediti predlog Nacionalne agencije za obrazovanje za digitalnu strategiju, jer su je, kako je objašnjeno, kritikovali su je neuronaučnici i pedijatri.

Svaki osmi vukovac, oko 35 odsto osmaka imalo dvojku iz matematike: Šta otkriva izveštaj Zavoda za vrednovanje kvaliteta
Zbog čega su se vlasti Švedske, zemlje koja se može nazvati pionirom osavremenjivanja i digitalizacije nastave, odlučile na ovako "drastičan" korak i šta drugi mogu iz tog primera da nauče. Švedsko ministarstvo prosvete dalo je opširno objašnjenje.

"Sposobnost učenika da čitaju i razumeju ono što čitaju je osnova za učenje u svim školskim predmetima. Školska politika švedske vlade ima za cilj da se vrati osnovama i obnovi snažan školski sistem zasnovan na znanju, sa naglaskom u ranim razredima na osnovne veštine kao što su čitanje, pisanje i računanje", objašnjavaju iz tog ministarstva.

Kako dodaju, "najbolji uslovi za razvoj osnovnih veština čitanja i pisanja mogu se naći u analognim okruženjima sa analognim pomagalima".

"Zbog toga je važno da učenici mogu da rade sa olovkom i papirom i, na kraju, ali ne i najmanje važno, da imaju pristup udžbenicima i školskim bibliotekama sa osobljem“, kaže ministarka za škole Lota Edholm.

Pored toga, dobre veštine čitanja omogućavaju učenicima da se kreću svetom i steknu neophodna znanja i informacije, ali i da dožive radost čitanja – priliku da otkriju nove svetove i razumeju i druge i sebe.
"Postoje naučni dokazi da okruženja bez ekrana stvaraju bolje uslove za decu da grade odnose, koncentrišu se i uče da čitaju i pišu. Zbog toga je važno da se digitalna sredstva za učenje uvode u nastavu samo u uzrastu kada promovišu i ne ometaju učenje učenika. Stoga se mora pažljivo razmotriti upotreba takvih pomagala", navodi švedsko ministarstvo.

Kao su objasnili, učenicima u Švedskoj je potrebno više udžbenika.

"Fizičke knjige su važne za njihovo učenje, ali mnogim školama još uvek nedostaju odgovarajući udžbenici. Vlada je stoga uvela novu državnu subvenciju za koju direktori škola mogu da konkurišu za nabavku određenog nastavnog materijala za predškolske ustanove, osnovnu školu, osnovnu školu za učenike sa intelektualnim teškoćama, specijalnu školu i školu Sami. Ova državna subvencija može se koristiti za udžbenike koje proizvode izdavači, sa ili bez digitalnih komponenti, namenjene za upotrebu u učionici. Takođe je moguće konkurisati za državne grantove za priručnike za nastavnike. U 2023. godini izdvojeno je ukupno 685 miliona švedskih kruna (1 evro je 11,25 švedskih kruna), a od 2024. godišnje će se izdvajati 500 miliona švedskih kruna", dodaju iz ministarstva.

Ranije učenicima nije bio garantovan pristup udžbenicima, a odlukom švedskog parlamenta od 1. jula 2024. godine stupaju na snagu izmene Zakona o obrazovanju, kojima će se, između ostalog, obezbediti da učenici imaju pristup udžbenicima, drugim obrazovnim materijalima i drugim pomagalima za učenje.Vlada je zadužila švedski školski inspektorat da proveri pristup učenika udžbenicima i drugim nastavnim materijalima.

"Pristup dobroj beletristici i publicistici je neophodan da bi se inspirisala strast za čitanjem. Vlada je investirala kako bi omogućila predškolskim ustanovama i školama da kupuju više literature, kao i ulaganje u razvoj veština nastavnika kako bi se ojačale jezičke veštine, pismenosti i matematičke veštine učenika. Ulaganja u knjige i obuku za određene veština iznosiće 179 miliona švedskih kruna 2024. godine, nakon čega će slediti procenjenih 500.000 kruna godišnje", navodi švedsko ministarstvo.
Učenici treba da imaju pristup školskim bibliotekama sa osobljem jer školski bibliotekari i dobro opremljene školske biblioteke igraju važnu ulogu u promovisanju čitalačkog interesovanja i pismenosti, navode iz švedskog ministarstva i dodaju da će zbog toga vlada predložiti za tu namenu 216 miliona švedskih kruna u 2025. godini, nakon čega sledi procenjenih 433 miliona švedskih kruna godišnje. Vlada će takođe predložiti izmene i dopune Zakona o obrazovanju kako bi se učenicima omogućio pristup školskim bibliotekama sa osobljem.

Sposobnost nastavnika da biraju i koriste sredstva za učenje je ključna za kvalitet nastave i učenja, objašnjavaju švedske prosvetne vlasti.

"Prikupljeni naučno-empirijski podaci i dokazano iskustvo pokazuju da se osnovne veštine kao što su veštine odnosa, pažnja i koncentracija kao i sposobnost čitanja, pisanja i računanja najbolje stiču analognim aktivnostima u analognom okruženju. Fokus treba da bude na fizičkim knjigama u mlađem uzrastu, a digitalna pomagala za učenje treba da se koriste samo ako imaju pozitivan uticaj kako deca odrastaju, pod uslovom da se to radi selektivno i zasnovano na jasnoj naučnoj podršci i dokumentovanoj obrazovnoj dodatnoj vrednosti. Vlada je stoga zadužila Nacionalnu agenciju za obrazovanje da izradi opšte smernice ili preporuke, kao i prateći materijal o izboru i upotrebi sredstava za učenje u učionici", ističu iz švedskog ministarstva.

Trenutno je u predškolskom uzrastu obavezno da se deci obezbede digitalni uređaji u nastavnom panu i programu, a trenutno se sprovodi revizija takvih propisa.

"Nacionalna agencija za obrazovanje, koja trenutno sprovodi reviziju u oblasti digitalizacije u predškolskom programu, predložiće i izmene koje više neće zahtevati korišćenje digitalnih sredstava za učenje u predškolskim ustanovama. Svaka moguća upotreba digitalnih sredstava za učenje u predškolskim ustanovama treba da bude selektivna i zasnovana na jasnoj naučnoj podršci i dokumentovanoj obrazovnoj dodatnoj vrednosti. Konačni izveštaj treba podneti do 4. juna 2024. godine".

Takođe, odlučeno je da se nacionalni testovi i sredstva za ocenjivanje u osnovnim i srednjim školama više ne digitalizuju.

"Od januara 2024. nacionalni testovi i alati za ocenjivanje u osnovnim školama više neće biti digitalizovani. Naučno je dokazano da učenici nižih razreda osnovne škole najbolje uče uz pomoć olovke, papira i fizičkih knjiga. Nacionalna testiranja u osnovnim školama bi stoga takođe trebalo da se sprovode analogno", saopštava švedsko ministarstvo prosvete.

Pored toga, priprema se i studija kako da se ojača oblast čitanja i razumevanja pročitanog u nastavnim planovima i programima.
Kako bi se svim učenicima pružila prilika da čitaju švedsku i međunarodnu beletristiku, švedska vlada je predložila izradu spiskova za lektiru, kao pomoć nastavnicima u odabiru lektire.

Izvor: nin.rs

„Studentkinja prava, koja tečno govori nekoliko jezika“: Ko je Kristina Piškova, zvanično najlepša žena na svetu?

Kristina Piškova proglašena je za najlepšu ženu sveta, na ovogodišnjem takmičenju „Miss World 2024“ koji se održao u Indiji.

Krisitna je Čehinja, a pored manekenstva, studira pravo i biznis administracije. Ima samo 23 godine, a tečno govori nekoliko jezika: engleski, poljski, slovački i nemački jezik. Svira flautu i violinu i kaže da je strast prema muzici došla nakon što je provela devet godina u umetničkoj školi.

Još 2022. godine je proglešana za najlepšu ženu u Češkoj, a ovo je po drugi put da je neka Čehinja ponela ovu prestižnu nagradu.

Mis sveta je prvobitno trebalo da se održi u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Ipak, takmičenje je kasnije prebačeno u Indiju, i trebalo je da se održi 16. decembra 2023. u Mumbaju, međutim pomereno je na mart ove godine zbog tamošnjih izbora.

U kvalifikacionom takmičenju nekoliko takmičarki je osvojilo pol pozicije u prvih 40 , pri kojima su se gledali fitnes, lepota, talenat i govor.

Odatle su učesnice brzo svedene na prvih 12, a zatim i na prvih 8, nakon čega su takmičarke učestvovale u klasičnoj rundi pitanja i odgovora, pokrivajući teme o kojima se razgovaralo na poslednjem samitu G20.

Zamoljena da osvetli pitanja koja posebno utiču na zdravstvenu zaštitu žena, Kristina Piškova, govorila je o uklanjanju stigme i stida oko menstruacije, rekavši da je „biti žena dar“, samim tim i menstruacija bi to trebala da bude i da društvo ne sme da dozvoli da to postane tabu tema.

Nakon što je napravljen konačni rez, četiri takmičarke su dobile zadatak da „iznesu svoj cilj (ili filantropsku platformu)“ trojici poslovnih tajkuna iz „Shark Tank India“. Svaki od četiri finalistkinje je predstavljala različit region sveta: Afriku, Ameriku i Karibe, Aziju i Okeaniju i Evropu.

Kristina Piškova i njen humanitarni rad

Što se tiče samog humanitarnog rada, Kristina Piškova kaže da je najviše ponosna na otvaranje škole engleskog jezika za napuštenu decu u Tanzaniji.

Budući da je obrazovanje njena strast, odlučila je da otvori svoju fondaciju u Češkoj Republici, usmeravajući se na pružanje raznih obrazovnih programa ne samo za decu, već i za starije osobe i osobe s mentalnim invaliditetom. Ceo projekt je nazvala. “Lepota sa ciljem”, piše zadovoljna.rs.

Piškova je pobedila u finalu: Jasminu Zeitun iz Libana, Aši Abrahams iz Trinidada i Tobaga i Lesego Čombo iz Bocvane. Ove žene, zajedno sa Britankom Džesikom Gegen, smatraju se „kontinentalnim pobednicama” takmičenja.

Na takmičenju je učestvovala i mis Srbije Anja Radić, koja je ušla u top 10 kada je reč o sportskim disciplinama.

Izvor: danas.rs

Život Nađe Komaneči: Beg preko Dunava i druge muke

Nađa Komaneči danas ima 62. godine i ostvarena je žena, supruga i majka. Mi je pamtimo kao izuzetnu...

Kada pričamo o Nađi Komaneči, ne možemo da se ne setimo njene neverovatne borbe za goli život i način na koji se izborila sa nevoljama koje su je zadesile.

1976. godine u Montrealu, Nađa je prva u istoriji gimnastike dobila najveću moguću ocenu: 10. Komaneči je jedna od najpoznatijih gimnastičarki na svetu i zaslužna je za promociju sporta u svetu, a ovo je njena priča.

Kako je sve počelo?

Nađa je rođena u malom gradu u komunističkoj Rumuniji 1961. Otac joj je bio mehaničar, majka domaćica, imala je mlađeg brata. Nađa je rasla u srećnom i zdravom orkuženju. Majka je kao devojčicu upisala na gimnastiku. Do šeste godine već je razvila veliku strast prema sportu. Već tada je znala šta će biti kad poraste, piše Noizz.

A onda je primećuje najbolji trener gimnastike u Rumuniji - Bela Karolj i pita je da radi sa njim.

Sedmogodišnja Nađa i njeni roditelji su pristali na njegove uslove. Trenirala je oko tri sata svakog dana i samo nekoliko meseci kasnije je učestvovala na prvom gimnastičkom takmičenju na kom se nije proslavila, ali je zbog toga počela da radi još više.

Rumunska vlada je tada čula za Nađu i ponudili su joj da trenira u državnoj gimnastičkoj školi. Osim regularnih časova, trenirala je po osam sati svakog dana u nedelji.

Uskoro je postala jedna od najboljih u zemlji. Ušla je u ligu velikih. U 13. je putovala u Njujork gde se takmičila na Američkom prvenstvu i tamo je upoznala američkog gimnastičara Barta Konera, koji je mnogo kasnije postao značajan muškarac u njenom životu.

Imala je 14 godina kada je na Olimpijskim igrama prva u istoriji gimnastike dobila najveću ocenu 10. Iz Montreala je otišla s tri zlatne medalje.

Posle trijumfa se vratila u Rumuniju verujući da će nastaviti običan i tih život s porodicom, ali svet je od nje napravio zvezdu. Svi svetski mediji su pisali o Nađi, a rumunska vlada je nju i njenu porodicu nagradila jednomesečnim odmorom i novim automobilom.

Tada su stvari krenule nizbrdo. Roditelji su joj se razveli, a Nađa je bila razočarana i usamljena, bežala je u gimnastičku salu da bi zaboravila na probleme.

Onda je saznala još goru vest - rumunska vlada je primoravala da ostavi svog trenera Belu i da počne da radi sa stručnjakom po njihovom izboru. Tada je pomislila da nema izlaza, izolovala se i verovala je da jedino rešenje samoubistvo.

Popila je izbeljivač za veš, srećom- pronašli su je na vreme i odveli u bolnicu gde se potpuno oporavila.

Godine 1980. se takmičila na Olimpijskim igrama u Moskvi. Posle svih problema nije bila u uobičajenoj formi. Osvojila je dva zlata i dva srebra, ali nije bila zadovoljna sobom.

U vreme Olimpijade, tenzija između Rusa i Rumuna je bila na vrhuncu, a mnogi rumunski treneri su sumnjali u fer suđenje sudija. Zbog toga je Nađin trener Bela javno izrazio nezadovoljstvo, posle čega je s porodicom pao u nemilost političara.

Rumunska vlada je shvatila da može da iskoristi Nađu, pa su 1981. organizovali "Nadia Tour" na kojoj je ona nastupala širom sveta a fanovi su plaćali skupe ulaznice da bi je videli. Vlada je zaradila 250.000 dolara od turneje, a Nađa je dobila 1.000 dolara.

Kada je s timom otputovao u Ameriku, njen trener Bela je tražio azil za sebe i porodicu. Nađa je bila preneražena kada je shvatila da je omiljeni trener i najbolji prijatelj napustio i vratila se sama u Rumuniju.

Ovaj događaj je bio velika opomena za Rumune. Nađa im je i dalje trebala kao figura za naslovne strane i nisu smeli da rizikuju da je izgube. Zato su joj zabranili da napušta zemlju, prisluškivali su joj telefon, otvarali poštu i pratili je gde god je išla. Pričalo se da je maltretirao i zalostavljao sin Čaušeskua - Niku.

Sve to je nije sprečilo da upozna Konstantina Panaita. Na jednom takmičenju ga je srela i on joj je rekao da je i sam prebegao iz Rumunije. Ponudio joj je pomoć u bekstvu. Iako ga nije poznavala, jedino što je želela je da promeni život i pobegne iz zemlje. Zato je pristala.

Bekstvo kao u filmu

Nekoliko nedelja kasnije sa još pet begunaca je prateći Panaitove instrukcije preplivala Dunav i hodala kilometrima da bi došla do mađarske granice. Zahvaljujući tome što je bila poznata, primili su je u Mađarsku, a onda joj dozvolili da uđe u Austriju gde se našla s Panaitom. Zajedno su otišli u američku ambasadu gde joj je ponuđen politički azil i karta u jednom pravcu za Njujork.

U Americi je imala dosta ljudi - trenera Belu, još neke Rumune koji su pobegli, prijatelja gimnastičara Barta Konera, ali kad god je neko pokušao da je kontaktira, sve je išlo preko Panaita. Nikada joj nije prosleđivao pozive i nije nikome dozvoljavao da priča s Nađom. Imala je samo njega.

Talac

Uprkos tome je imala javne nastupe, Panait je uvek bio s njom. Bio je oženjen, a ljudi su pričali da su on i Nađa u vezi. Nađa je na ove glasine uvek odgovarala isto: "To je tajna." Tu rečenicu je morala da izgovara jer je Panait držao kao taoca.

Posle meseci takvog života Nađa je uspela da se poveri dobrom prijatelju koji je pripretio Panaitu. On se uplašio policije i pobegao sa celom Nađinom ušteđevinom od 150.000 dolara. Ostala je švorc.

Ljubavna priča

Polako je počela da se vraća u život i tada se setila starog znanca Barta Konera, s kojim se mnogo smejala i zbližila još na Olimpijadi u Montrealu. Pozvala ga je telefonom i njihovi telefonski razgovori su se nastavili godinu i po dana. Bart je pozvao Nađu da se preseli kod njega u Oklahomu i predložio joj da zajedno otvore gimnastičarsku školu.

Počeli su da žive zajedno, započeli posao i to je ujedno bio najsrećniji period u životu Nađe Komaneči. Venčali su se u Rumuniji 1996. jer ona je htela da se uda u rodnoj zemlji.

Nađa i Bart su paralelno sa školom gimnastike započeli nekoliko zajedničkih biznisa, a ona se često druži i sa holivudskim glumcima, a Kejti Holms joj je dobra prijateljica.

Godine 2006. Nađa je u 45. godini rodila prvo dete, sina Dilana.

Izvor: direktno.rs

Student arhitekture otkrio zamke u prodavnicama. Ljudi pišu: Ludo

ODLAZAK u prodavnice je za mnoge deo svakodnevnog života, ali retko ko razmišlja o psihologiji i strategiji njihovog dizajna. Izgled i raspored u prodavnici pažljivo su osmišljeni kako bi kupca vodili kroz pažljivo odabrano putovanje i shodno tome napunili korpu artiklima koje možda nisu planirali da kupe.

Rivs Koneli, TikToker koji je studirao arhitektonski dizajn na Prat institutu, dotakao se ove teme na TikToku, postavljajući video koji je do sada pregledan više od pet miliona puta. U opisu svog videa, on je naglasio da se mnogo vremena i truda ulaže u dizajn prodavnice prehrambenih proizvoda, sa psihološke i marketinške tačke gledišta.

„Znate li zašto su prodavnice prehrambenih proizvoda dizajnirane tako da je jedini način da dođete do izlaza tako što ćete se gurnuti između kasa?“ upitao je na snimku, a zatim objasnio da blagajnici namerno blokiraju izlaz kako bi vas obeshrabrili da odete a da ništa ne kupite.

Voće i povrće namerno je postavljeno odmah na ulazu

On je istakao i da se u prehrambenim prodavnicama odeljak za voće i povrće obično nalazi odmah na ulazu, tako da kupci prvo kupuju te artikle, a zatim se „osećaju manje krivim ako kupe i junk food”.

On je dodao i da postoji još jedna zamka u prodavnicama koja cilja na decu. Naime, on je objasnio da su u delu žitarica one sa više šećera namerno postavljene u nivou dečijih očiju, kako bi deca lakše dohvatila jednu od njih. „Dok se zdravije opcije najčešće postavljaju na vrh polica“, dodao je on.

On se dotakao i pozicije proizvoda poput mleka i jaja, osnovnih namirnica koje domaćinstva najčešće koriste i koje najbrže nestaju. „Namerno su postavljeni skroz na kraju prodavnice, tako da ste primorani da prođete kroz druge delove da biste došli do njih“, rekao je on.

Takođe je rekao da trgovci na malo treba da se postaraju da postoji mnogo nezdravih opcija poput grickalica i gaziranih pića na krajevima prolaza na koje kupci mogu da naiđu dok se kreću do osnovnih namirnica.

Veća kolica povećavaju prodaju do 40%

„Oni su svesni da ovi trikovi postaju manje efikasni nakon što nekoliko puta posetite prodavnicu i saznate gde se stvari nalaze, pa redovno pomeraju proizvode kako bi vas dezorijentisali“, istakao je on.

Na kraju, on je istakao da su neke prodavnice, poput Vhole Foods, udvostručile veličinu svojih kolica za kupovinu jer su studije otkrile da taj potez rezultira povećanjem prodaje od 40%.

Video je pokupio gomilu komentara: „Njihovi trikovi uvek rade za mene“, „Kada izađem bez ičega, mislim da misle da kradem“, „Zato mrzim kupovinu namirnica, moram da prođem kroz lavirint da kupuju mleko i jaja“, „Skrivaju stvari poput putera“, „Suludo je kako neki ljudi dobijaju platu da bi druge učinili siromašnijim i podsticali ih da jedu manje zdravo“, „Ovo mi ne ide“.

Izvor: index.hr

Novi dokumentarac na Netfliksu ledi krv u žilama

Ako volite dokumentarne serije, na Netfliks je stigla "American Conspiracy: The Octopus Murders".

Radnja prati misterioznu smrt novinara Denija Kasolara dok istražuje navodnu zaveru pod nazivom "The Octopus", koja povezuje krađu špijunskog softvera, nerešena ubistva i velike skandale 20. veka.

Serija od četiri epizode isprepliće istraživačko novinarstvo, zločin i zaveru, a reditelj Zahari Treitc i fotoreporter Kristijan Hensen uspeli su da otkriju neke nove detalje o Kasolarovoj smrti.

Naime, Kasolaro je otputovao u Virdžiniju kako bi se susreo s nepoznatim izvorom, a potom je pronađen mrtav u hotelskoj kadi. Vlasti su rekle da je reč o samoubistvu, ali upozorenja koja je primao i o kojima je obavestio porodicu dovela su do sumnje oko toga ko je zapravo odgovoran za njegovu smrt

"Ono što se dogodilo Deniju, ali i meni i Kristianu, upozorenje je za sve", izjavio je redatilj Treitc.

Gledaoci ne mogu da se zasite ove serije, a na X-u pišu da bi svako trebao da je pogleda.

"Serija nije dramatična, ali je suluda. Obavezno je pogledajte", "Nakon ovoga, sumnjam u sve", neki su od komentara.

"Radnja je iznad većine pravih krimića, estetski, a posebno tematski", opisali su seriju kritičari "Rolling Stone-a".

Izvor: b92.net

Kako se piše – svo vreme ili sve vreme?

 

Ovo je jedna od onih jezičkih nedoumica koja je i najbolje govornike srpskog jezika naterala da pogreše i govore nepravilno.

Svi smo mi nekada u nekoj svađi ili raspravi želeći da ispadnemo pametniji i bolji govornici od svog protivnika rekli da nas „svo vreme nervira“, na primer, „svojim zluradim insinuacijama“.

Jer, zašto bi rekli „sve vreme“, to govori plebs i svetina i ne može biti pravilno, vreme je srednjeg roda i mora biti „svo“.

E pa, tu postoji jedna začkoljica koja se zove gramatika srpskog jezika.

Pridev i zamenica sav u srednjem rodu glasi sve.

Menja se po zameničkoj promeni: sve-svega-svemu-sve-svim-svemu u jednini i sva-svih-svima-svih-svima-svima u množini.

Ovo „E“ u „sve“ je ostatak iz davnih vremena kad je zamenica sve imala oblik vse. Iza mekog „S“ nije moglo da dođe „O“ nego „E“.

Kad smo metatezom od „VS“ dobili „SV“ nije bilo razloga (glasovnih) da se čuva „E“.

Iako je oblik „svo“ veoma čest u govornom jeziku norma ga ne prihvata.

Izvor: danas.rs

Svi glupi ljudi IMAJU OVU ZAJEDNIČKU OSOBINU: Frojd je objasnio kako da ih prepoznate - obratite pažnju na JEDNU STVAR

Jedan od najpoznatijih psihijatara i otac psihoanalize, Sigmund Frojd, kroz svoje pomalo kontroverzne, i za njegovo vreme provokativne stavove i tvrdnje, ostavio je velikog traga u psihijatriji kao medicinskoj disciplini. Iza Frojda, ostale su brojne mudre rečenice, koje ljudi danas upotrebljavaju, prepoznajući različite mane ljudskog roda oko sebe.

Zanimljivo je to kako su se njegovi stavovi odnosili na ljude u vremenu u kom je živeo, a kako ništa manje nisu primenjive ni danas. Jedan od njih, veoma zanimljiv, odnosio se i na glupe ljude. Sigmund Frojd je jednom rekao:

"Prvi znak ljudske gluposti je potpuno odsustvo stida."

Prema tome, kada se nađete u situaciji da se čudite nečijem postupku ili ponašanju generalno, ili da vas je sramota zbog nečijih izjava ili stavova, odmah treba da shvatite s kakvom osobom imate posla.

Ljudi koji se ne mogu pohvaliti preterano visokom inteligencijom, često će nastojati da vas ponize ili obesmisle vaše stavove i razmišljanje. U takvoj situaciji, vi nikako ne treba da im se dokazujete, niti da se nervirate.

Na vama je da, ukoliko želite, pomognete toj osobi da shvati neke stvari, ali u tome ne treba da preterujete, jer neki ljudi jednostavno odbijaju da priznaju da nisu u pravu. U suprotnom, samo se sklonite.

Takođe, pred takvim ljudima ne treba ni da spuštate svoje kriterijume i radite stvari koje oni požele. Zarad nečijeg prihvatanja i poverenja, ne treba da spuštate cenu svog dostojanstva.

Pored pomenute tvrdnje, Sigmund Frojd ih je imao još mnogo, a evo nekoliko najpoznatijih.

Pre nego što sebi dijagnostikujete depresiju ili nedostatak samopoštovanja, uverite se da niste okruženi budalama.

Izvor: blic.rs

Foto: Shutterstock

Ova navika se u Srbiji smatra primitivnom, a u Norveškoj je stvar opšte kulture i tome decu uče odmalena

U Norveškoj neguju jednu naviku o nošenju obuće koja je na našim prostorima neuobičajena, ali tamo decu tome uče odmalena.

Šta pomislite kad ispred nečijih vrata u zgradi vidite obuću? A šta biste rekli da se tako nešto desi kod lekara ili u nekoj sličnoj ustanovi?

Dok se kod nas na tako nešto uglavnom gleda s podozrenjem, posebno u većim gradovima, u Norveškoj je izuvanje pred ulazak unutra vrlo poželjno i praktično ustaljena praksa.

Dakle, kada ulaze u kuću, Norvežani se izuju i ostave obuću na ulazu. To je znak poštovanja prema domaćinima – da ne bi isprljali kuću.

Posebno zanimljivo je što oni uglavnom svi nose vunene čarapice sa sobom i onda ih navuku kad se izuju, ne traže papuče od onog kod kog su došli.

Takođe, Norvežani decu odmalena uče tome jer je ideja da im usade zdrave navike za ceo život još dok su mali. Toliko su nepokolebljivi u toj svojoj politici „bez cipela unutra“ da je sprovode i u vrtićima u Norveškoj i u osnovnim školama.

Cilj je da se prljavština i bakterije ne unose tamo gde boravimo, a neizvuvanje se, s druge strane, smatra nepristojnim.

Izuvanje cipela je, pre svega, praktično u Norveškoj gde je zbog vremena napolju često blatnjavo ili mokro, s puno snega, i oni ne žele taj nered u svom domu.

Osim toga, većina norveških kuća ima podno grejanje, pa je u čarapama prijatno.

Naravno, u Norveškoj se nećete izuvati kad uđete u restoran, recimo, ali nemojte se začuditi ako kod lekara, zubara ili tatu majstora zateknete obuću na ulazu.

Izvor: nova.rs

ENVER HODŽA, DIKTATOR KOJI JE OPLJAČKAO SVE PRIJATELJE I SOPSTVENI NAROD: Veličao je "braću Sovjete" kao niko na svetu!

„Albanac voli samo rat, lični interes i gostoprimstvo; donedavno su mu i Turci i Grci bili podjednako tuđi — i podjednako im je bio prijatelj kad mu je to bilo od koristi. Ne treba verovati ni prijateljstvu ni rečima albanskog goršataka; on voli krv i osvetu i ne boji se smrti“.

Ovako je opisao Albance poznati ruski diplomata, pisac i filozof 19. veka Konstantin Leontjev.

Ako je sve ovo istina, onda je Enver Hodža, koji je vladao Albanijom od 1944. godine, kada je zemlja oslobođena od fašizma, do smrti 11. aprila 1985. godine, pravi sin svog naroda. Neverovatno obrazovan za svoje vreme i posebno za svoju zemlju, Enver Hodža je bio nacionalni heroj, dok se radilo o borbi protiv okupatora.

Poslednjihg dana NATO je preuzeo jedan od najvećih projekata Hodžine Albanije, avio-bazu Kučova, pa se o ćuvenom komunističkom vođi ponovo pričalo danima.

Ali čim je uspeo da uzme vlast u svoje ruke, hrabri ratnik se pretvorio u ludaka. S jedne strane, obezbedio je obrazovanje za široke mase i industrijalizaciju zemlje, s druge strane, bavio se represijama, organizovao tajnu policiju, izolovao zemlju od celog sveta, osudio je na siromaštvo i postavio stotine hiljada bunkera. Tokom svoje vladavine, Enver Hodža je uspeo da se posvađa sa svim svojim saveznicima, osim sa Staljinom.

Mogao je i sa Staljinom, ali vođa SSSR koji je na sve moguće načine podržavao albanskog lidera je umro, pa je Hodža morao da se svađa sa Hruščovom. Zvanično se to dogodilo zbog „borbe protiv kulta ličnosti Staljina“ u SSSR-u, ali presudni razlog je bila navika albanskog lidera da „zaboravlja“ na nagomilane dugove kako bi potom iznenada osudio svoje nedavne prijatelje za trockizam, fašizam, kapitalizam, kineski revizionizam, kontrarevolucionarnu maoističku teoriju o „tri sveta“ i slično.

„Ovaj proces, poput svetionika, bacio je svetlo na zločinačke planove Titove fašističke bande i na njene aktivnosti na štetu našeg naroda; duboko je otkrio njene ciljeve i otkrio svu pozadinu fašističko-trockističkog ološa; otkrio je tajne načine i krvave metode koje je Titova banda koristila za postizanje svojih ciljeva“, govorio je državni tužilac Sira Čarčani na suđenju Albancima optuženih za sabotažu i diverzije u korist Jugoslavije. Treba reći da se suđenje odvijalo u Tirani 1950. godine, a svi optuženi su uhapšeni između aprila i oktobra 1949. godine. Ali još 1948. godine Beograd i Tirana bili su saveznici, i to po vrlo povoljnim uslovima za Albaniju! Albanija je od Tita dobila pomoć i kredite, koje je Enver Hodža, naravno, odbio da vrati nakon prekida odnosa. Svađa sa Beogradom propraćena je eliminisanjem bivših saboraca u borbi protiv fašizma i čišćenjem političkog prostora.

Konkretno, zbog preterano toplih odnosa sa „fašističkom Titovom klikom“, lider stranke Koči Džodže proglašen je za narodnog neprijatelja, a zatim i obešen. U periodu od 1948. do 1951. godine većina bivših rukovodilaca Centralnog komiteta Albanije streljana je ili proterana iz zemlje. I kasnije je Enver Hodža vršio čistke u rukovodstvu stranke, a nedavni drugovi su istrebljeni. Tajna policija Sigurimi ubila je, zatvorila i prognala stotine ljudi. I dok su eliminisali partijske aktiviste, Sigurimi se na inicijativu šefa države „setio“ preživelih nacionalista i antikomunista iz organizacije Bali Kombetar kako bi ih iskoristio za raspirivanje separatizma na Kosovu.

Zaista kontradiktorna politika… …Međutim, tako je bilo i u svemu ostalom. U listu „Pravda“ 7. novembra 1957. godine, u govoru posvećenom 40. godišnjici Oktobarske revolucije, Enver Hodža je o pomoći SSSR-u govorio na sledeći način: „Sovjetski Savez smatramo svojim spasiocem i oslobodiocem. Zahvaljujući njemu izborili smo se za slobodu, gradimo socijalizam i živimo srećno. Zahvaljujući bratskoj, internacionalnoj pomoći, postali smo nepobedivi. Mi duboko verujemo u svoju snagu… Naš narod, izražavajući svoja duboka osećanja, peva o tom prijateljstvu: „Da, braćo, svaki Albanac zna savršeno da nema Albanije bez Otadžbine Sovjeta, da smo fabrike i kombinate, svaku fabriku, izgradili zajedno sa sovjetskom braćom!“

Naravno, pretenciozni govori Albanca su bili samo lukavstvo. I pre i posle. A Moskva je zaista pomogla Tirani da bar malo izađe iz divljeg srednjeg veka u kojem je živela. Bilo je nemoguće preceniti doprinos SSSR-a razvoju ekonomije i infrastrukture Albanije, ali već 1962. godine Enver Hodža je objavio da država napušta Savet za uzajamnu ekonomsku pomoć. Godinu dana kasnije, objavio je da Albanija odbija da vrati dugove Moskvi.

Da je bio živ Josif Staljin takav zaokret bi se za Hodžu tragično završio. Hruščov je iz nepoznatih razloga poštedeo Albanca (možda da ne bi potpuno uništio poljuljani socijalistički logor). A šta je Hodža uradio? Uprkos ideološkim razlikama sa maoističkom Kinom, on se odmah sprijateljio sa Pekingom. Bez kineske pomoći Tirana jednostavno nije mogla da preživi. Zemlja se posvađala sa gotovo svim saveznicima. Prijateljstvo sa Kinezima trajalo je neočekivano dugo i završilo se potpunim krahom tek 1978. godine, i po tradiciji, Hodža je imao više koristi od ovog saveza nego Kina.

„Kinesko-albanski savez 1960–1963 na kraju se ispostavio teškim za NRK. Kina je na ekonomsku i vojnu pomoć potrošila 5 milijardi dolara. Uz pomoć Pekinga, albanska vojska je bila opremljena savremenim oružjem, koju sama Narodnooslobodilačka vojska Kine nije imala u dovoljnim količinama. Prelazak NR Kine nakon Maove smrti u pragmatičniji položaj, odstupanje od levih pogleda i brzo zbližavanje Pekinga i Beograda na kraju je dovelo do prekida saveza… “, preneo je TASS 1978. godine.

Nema sumnje da je lider Albanije varao svoje saveznike i radi sopstveno bogaćenja. Istovremeno, treba priznati da je politika Envera Hodže u velikoj meri bila uzrok ponižavajućeg siromaštva u Albaniji tokom poslednjih decenija i unutrašnjih sukoba koji su razarali zemlju početkom 90-ih. Glavni spomenici epohe ovog nekada slavnog borca za nezavisnost, bez sumnje, ostaju betonski bunkeri.

Stotine hiljada bunkera izgrađeno je po naređenju Envera Hodže i još uvek besciljno i slepo gledaju u nemirno albansko nebo. Spremajući se da se odbrani od bezbrojnih neprijatelja (koje je i sam stekao), albanski lider je iza sebe ostavio džinovske spomenike sopstvenog straha. A jača od tog straha je bila samo žudnja za vlašću.

Izvor: balkanist.rs

Marketing

Disclaimer I

Sve informacije na ovoj veb stranici objavljuju se u dobroj nameri i samo u opšte informativne svrhe. Veb stranica sombor.info ne daje nikakve garancije o potpunosti, pouzdanosti ili tačnosti objavljenih informacija. Svaka radnja koju preduzmete u vezi sa informacijama koje pronađete na ovoj veb stranici je na vaš sopstveni rizik i vlasnik sajta neće biti odgovoran za bilo kakve nastale gubitke i/ili štetu.

Disclaimer II

Materijal preuzet sa interneta smatra se javno dostupnim osim ako nije drugačije navedeno. U slučaju da postoji problem ili greška u vezi sa autorskim pravima na određenom materijalu, kršenje autorskih prava je učinjeno nenamerno.

Nakon predstavljanja dokaza o autorskim pravima, sporni materijal će odmah biti uklonjen sa sajta.