Lujza Hej: Naučite da volite sebe i sve će da vam krene na bolje – 12 principa koji će vam pomoći!

Ne čekajte ništa. Ni da izgubite na težini, ni da nađete novi posao ili uđete u novu vezu. Počnite sada sebe da volite – i uradite to najbolje što možete.

Postoji samo jedna stvar koja leči svaki problem a to je: ljubav prema sebi. Kada ljudi počnu da vole sebe svakim danom sve više, neverovatno je koliko im se život poboljša.

Osećaju se zadovoljnije. Dobijaju poslove koje žele i imaju dovoljno novca za ono što im je potrebno. Romantični odnosi su im sve bolji, a ako je veza bila nepopravljiva, oni uspevaju da je okončaju.

Voleti sebe je divna avantura: to je kao kada učite da letite. Zamislite kako bi bilo da svi mi imamo moć da letimo kuda želimo? Kako bi to bilo uzbudljivo! Zato počnimo da volimo sebe odmah!

Predstavljamo vam 12 principa koji će vam pomoći da naučite da volite sebe:

1. Prestanite da kritikujete sebe.

Kritike nikada ne menjaju ništa. Odbijajte da kritikujete sebe. Umesto toga, prihvatite sebe baš onakve kakvi jeste. Svi se menjaju. Kada kritikujete sebe, vaše promene su negativne. Suprotno od toga, kada ohrabrite sebe, promene postaju pozitivne.

2. Oprostite sebi.

Pustite prošlost da ide svojim putem. Uradili ste najbolje što ste mogli u to vreme, sa razumevanjem, znanjem i svesti koju ste tada imali. Sada rastete i menjate se, i samim tim živećete život drugačije.

3. Nemojte se plašiti.

Prestanite da terorišete sebe svojim mislima. To je veoma loš način života. Pronađite mentalnu sliku koja vam pruža zadovoljstvo i zamenite zastrašujuću misao pozitivnom mišlju.

4. Budite ljubazni, blagi i strpljivi.

Budite nežni prema sebi. Budite ljubazni prema sebi. Budite strpljivi sa sobom kako biste naučili nove načine razmišljanja. Ponašajte se prema sebi kao što bi ste se ponašali prema nekome koga volite.

5. Budite ljubazni prema svom umu.

Kad mrzite sebe, vi zapravo mrzite svoje misli. Nemojte dozvolite da vas zaposedne to osećanje, zbog vaših misli. Nežno promenite svoje misli.

6. Hvalite sebe.

Kritika razbija unutrašnji duh, dok ga pohvala gradi. Hvalite sebe koliko god možete. Recite sebi koliko dobro radite svaku sitnicu.

7. Podržite sebe.

Pronađite način da podržite sebe. Dozvolite prijateljima da vam pomognu u tome. Ujedno time ćete pokazati da ste jaki, kada tražite pomoć kada vam je ona potrebna.

8. Volite i svoje negativne postupke.

Možda ste nekada činili neke stvari kako biste zadovoljili neke vaše potrebe. Sada ste pronašli nove, pozitivne načine da ispunite te potrebe. Sa ljubavlju otpustite stare negativne obrasce.

9. Vodite računa o svom telu.

Naučite više o ishrani. Kakva vrsta goriva vam je neophodna kako biste imali optimalnu energiju i vitalnost? Saznajte više o vežbama. Kakve vežbe vam prijaju? Negujte i poštujte hram u kome živite.

10. Pogledajte se u ogledalu.

Gledajte se često u oči. Izrazite rastući osećaj ljubavi koju imate prema sebi. Oprostite sebi dok gledate u ogledalo. Razgovarajte sa roditeljima dok gledate u ogledalo. Oprostite im. Najmanje jednom nedeljno recite sebi: „Volim te, stvarno te volim.”

11. Volite sebe… odmah!

Ne čekajte da ozdravite, izgubite na težini, nađete novi posao ili uđete u novu vezu. Počnite sada sebe da volite – i uradite to najbolje što možete.

12. Zabavite se.

Setite se stvari koje su vas radovale kada ste bili dete. Uključite ih sada u svoj život. Pronađite način da se zabavite šta god da radite. Smejte se i radujte se, a Univerzum će se radovati sa vama!

Izvor: Lovesensa

Marija Montesori o izgradnji volje kod deteta

Knjiga “Upijajući um” najdetaljnije predstavlja teoriju vaspitanja Marija Montesori do koje je došla višedecenijskim proučavanjem i radom sa decom.

Ona je isticala da deca imaju upijajući um i zato im treba pružiti odgovarajuću sredinu za razvoj.

Njen pogled na decu i njihov upijajući um bio je osnova za napuštanje tradicionalnog modela obrazovanja.

Evo šta je ona govorila o izgradnji volje kod deteta.

Ne treba težiti “lomljenju” već izgradnji

Prvi pokreti deteta su instinktivni. Kasnije ono deluje svesno i voljno. Svesna akcija vodi buđenju duha. Svesna volja je moć koja se razvija vežbanjem i radom. Cilj treba da bude razvijanje volje, a ne njeno “lomljenje”. Volja se može slomiti gotovo u trenu.

Njen razvoj, međutim, spor je proces koji se ostvaruje kroz neprestanu aktivnost sa sredinom. Lako je uništavati.

Neka zgrada može biti srušena u bombardovanju ili zemljotresu za svega nekoliko sekundi. Ali, koliko je teško izgraditi je! Građenje zahteva poznavanje zakona ravnoteže, otpornosti materijala, i da bi harmonično izgledala – čak i umetnosti!

Ako je sve ovo potrebno da bi se izgradila jedna materijalna, beživotna konstrukcija, šta tek iziskuje građenje ljudskog duha! To je zdanje koje se zida u dubini čovekove duše. Zato njegovi graditelji ne mogu biti ni majka ni učiteljica. One ga nisu čak ni projektovale. Jedino što mogu jeste da potpomognu stvaralačko delo koje se odvija pred njihovim očima, a koje je poteklo od samog deteta.

Pomoći – to bi moralo biti njihov zadatak i svrha!

Ako dete ima vašu podršku, biće nezavisno i samostalno.

Neka gospođa visokog ranga posetila je našu školu. Budući da je bila staromodnih shvatanja obratila se jednom detetu sledećim rečima: “Ovo je, dakle, mesto na kojem vi radite šta hoćete”. “Ne, gospođo”, odgovorilo je dete “ne radimo šta hoćemo. Mi hoćemo ono što radimo”. Dete je osetilo tu tananu razliku između “raditi ono što nam se sviđa” i “voleti posao koji radimo”.

Pročitajte i tekst: 22 mudrosti Marije Montesori – Pustite decu da nauče sama!

Predrasude koje ometaju izgradnju volje

Najopštija predrasuda u vaspitno obrazovnom procesu podrazumeva da se sve može postići poukom (drugim rečima, obraćanjem detetovom čulu sluha) ili nastavnikovim isticanjem sebe za model na koji dete treba da se ugleda (obraćanje čulu vida).

Istina je da se ličnost može razviti samo korišćenjem vlastitih mogućnosti.

Dete se uglavnom smatra receptivinim a ne aktivnim bićem. Na primer, deci se pričaju bajke o začaranim prinčevima i princezama da bi se podstakao razvoj mašte. Međutim, slušajući bajke deca samo primaju utiske. Njihove sopstvene aktivnosti za kreativnu imaginaciju ostaju nerazvijene.

Kada je reč o volji, ova greška postaje još ozbiljnija.

Svaki izraz detetovog otpora u vaspitanju se smatra pobunom i nastoji se suzbiti. Moglo bi se reći da sve radimo da suzbijemo detetovu volju.

Sa druge strane, edukativni princip ugledanja na uzor dovodi do toga da nastavnik sebe samog predstavlja učenicima kao model na koji treba da se ugledaju. Na taj način imaginacija i volja deteta ostaju neiskorišćene, a njegove aktivnosti su svedene na posmatranje.

O Mariji Montesori

Marija Montesori bila je prva žena u Italiji koja je upisala i završila studije medicine. Ona je veliki pedagog po čijem programu danas posluju mnogi vrtići i škole. Čvrsto je verovala da decu nije potrebno prisiljavati da bi učila već je jedino važno da im osiguramo podsticajno okruženje koje će ih pozivati na promišljanje i istraživanje. Ovo će zadovoljiti dve važne dečije potrebe – podsticanje njihove prirodne radoznalosti i učenje kroz igru.

Osmislila je veliki broj didaktičkih pomagala i pokazala kako učenje ne polazi od učitelja već učenika. Glavna misao vodilja svih institucija koje rade po Montesori programu je – „Pustite decu da nauče sama“.

Izvor: Detinjarije

 

 

 

 

Ovo je najzdravija riba na svetu: Bolja i od lososa, evo zašto treba da je uvrstite u nedeljni jelovnik

Malo ljudi razmišlja koje o prednostima skuše za organizam, već cene samo njen ukus. Svaka namirnica ima hemijska svojstva koja na telo deluju na određeni način, a evo kako to izgleda kada se jede riba.

U hemijskom sastavu skuše ima mnogo belančevina i masti, a više ih ima u ribama ulovljenim tokom zime u severnijim krajevima.

Uobičajena količina masnoće je 13 grama, što je dovoljno da se riba definiše kao masna. Belančevina je prosečno 18 grama i apsorbuju se tri puta brže od belančevina u govedini.

Skuša je niskokalorična riba. Da bismo dobili dnevni unos kalorija, trebalo bi da pojedemo otprilike 700 grama ribe, ali ne smemo da zaboravimo na masnoće koje se u njoj nalaze, prenosi N1 Zagreb.

Nezasićene masne kiseline

Skuša ima velike količine nezasićenih masnih kiselina pa je kao kao namirnica vredna i prepuna antioksidansa. Oni pomažu u jačanju ćelijskih membrana organizma na račun neutralizacije slobodnih elektrona.

To su radikali koji mogu da probiju ćelijske zidove i umanje njihovu aktivnost. To dovodi do pojave niza bolesti, uključujući onkološke. Da biste to izbegli, važno je jesti prave proizvode.

Nije slučajno što se deci daje riblje ulje – ono je puno nezasićenih masnih kiselina. Hemijski sastav skuše ima blagotvoran učinak na skladan rast i razvoj dece te je vrlo korisna za trudnice i dojilje.

Minerali i B vitamin

Kako bi se izbegla neravnoteža između rasta i razvoja unutrašnjih organa kod adolescenata, skuša bi trebalo da bude prisutna u njihovoj ishrani.

Minerali su vredne komponente skuše. Sadrži kalijum, fosfor, fluor, sumpor, cink, hlor, natrijum. To su mikroelementi od velike koristi. Celi spektar B vitamina sadržan je u ovoj ribi. Visoka je koncentracija vitamina B12 i vitamina PP.

Vitamin B pomaže u sintezi DNA i učestvuje u metabolizmu masti. Česta konzumacija skuše reguliše šećer u krvi, pomaže probavnom sistemu i jača nervni sistem. Pomaže u stvaranju hemoglobina i zasićenju kiseonikom.

Fosfor

Zahvaljujući mastima i nezasićenim masnim kiselinama, vrlo je blagotvoran za mozak, kožu i kosu. Visoka koncentracija fosfora pomaže u izgradnji mnogih enzima koji su pokretači hemijskih reakcija u ćelijama.

Celokupnu vitalnost organizma može da osigura samo jedna vrsta ribe. Fosforna kiselina u skuši je tkivo ljudskog kostura, zbog čega je vrlo korisna za zdravlje dece, ali i za odrasle, s obzirom da s godinama imaju problema s mišićno-koštanim sistemom.

Izvor: danas.rs

Evo šta treba da uradite ako postanete žrtva hakovanja telefona

S obzirom na to da su telefoni sada centralni deo svakodnevnog života, postati žrtva hakovanja telefona može da ima značajne posledice. Pristup aplikacijama i nalozima može da bude blokiran, vaši poslovni i lični kontakti uzurpirani, a vaši bankovni računi ispražnjeni. Hakovanje telefona takođe može da dovede do ozbiljnih psihičkih posledica po žrtvu, pri čemu ljudi često krive sebe i prijavljuju povećanu anksioznost, depresiju i osećaj bespomoćnosti i nedostatka poverenja. Ali šta treba da uradite ako vam se to dogodi? Ovo je nekoliko koraka koje možete da preduzmete da se oporavite od hakovanja i izbegnete da se to ponovi – i vratite svoj život u normalu.

Šta je hakovanje?

Hakovanje, jednostavno rečeno, jeste čin pristupa uređaju žrtve putem jedne od brojnih različitih tehnika, obično sa ciljem krađe podataka koji mogu da se koriste u kriminalne svrhe. Telefoni su posebno popularna meta, jer obično imaju pristup velikim količinama ličnih podataka. To može da se desi svakome, od običnih korisnika do političkih ličnosti.

Hakeri vrše svoje napade putem različitih metoda. Često, žrtve budu prevarene da kliknu na zlonamerni link ili da preuzmu softver sa lažne prodavnice aplikacija, dok u drugim slučajevima korisnici nehotice pristupe lažnoj javnoj WiFi mreži. Kada haker dobije pristup, može da instalira „keylogger“ za praćenje aktivnosti i pregled podataka za prijavu na veb sajtovima i aplikacijama – potencijalno imajući pristup bankovnim računima. Takođe mogu da ga koriste za krađu identiteta ili za prodaju ličnih podataka drugim kriminalcima na dark webu.

Da li je vaš telefon hakovan?

Hakeri telefona ne pokazuju uvek svoje prisustvo, ali postoji nekoliko upozoravajućih znakova koji mogu da ukažu na to da su kriminalci pristupili vašem telefonu. Ponekad, međutim, ovi znakovi mogu da budu suptilne promene i lako se propuštaju.

Kako telefon počne da obavlja neovlašćene aktivnosti, možete da primetite da se baterija prazni brže nego obično, da se aplikacije dugo učitavaju i da se telefon pregrejava. Računi takođe mogu da budu viši nego obično. Često će se neočekivano pojaviti nove aplikacije, kao i neočekivana obaveštenja, nezatraženi dvofaktorski autentifikatorski kodovi ili iskačući prozori, ili možda otkrijete da su vaša podešavanja – na primer, dozvole za kameru ili mikrofon – promenjene. Možda ćete primati neželjene pozive ili poruke koje ne prepoznajete. Očigledniji znakovi da je vaš telefon hakovan uključuju iznenadno zaključavanje vašeg Epl ID-a ili Gugl naloga, ili drugih online naloga.

Šta da učinite?

Ako shvatite da vam je telefon hakovan, prva i najvažnija stvar je da ne paničite. U većini slučajeva, nabavljanje novog telefona nema smisla, iako u nekim slučajevima možete telefon da vratite na fabrička podešavanja.

Ako ste stvari otkrili na vreme, možda ćete moći brzo da oporavite telefon i sa malo štetnih posledica, prateći nekoliko jednostavnih koraka:

1. Proverite da li je pristupljeno vašim bankovnim računima ili računima za e-trgovinu.

2. Odmah promenite sve lozinke u nove, jake.

3. Obrišite sumnjive aplikacije ili neočekivane poruke i instalirajte i pokrenite softver za onlajn zaštitu.

4. Ako ništa drugo ne uspe, vratite telefon na fabrička podešavanja.

5. Obavestite prijatelje i druge kontakte da ste hakovani i upozorite ih da ignorišu bilo kakve poruke koje izgledaju kao da dolaze sa vašeg telefona.

6. Preduzmite korake da obezbedite svoj telefon u budućnosti, uključujući uključivanje dvofaktorske autentifikacije na svim svojim nalozima.

1. Obavestite banke i druge pružaoce usluga

Ako shvatite da je vaš telefon hakovan, prvi korak je da pokušate da ograničite štetu tako što ćete obavestiti banke i druge organizacije koje čuvaju vaše finansijske informacije.

Treba da proverite da li je pristupljeno vašim bankovnim računima i da li je bilo neovlašćenih kupovina – i nastavite da proveravate narednih mesec dana.

Možda ćete morati da zatražite zamenu kreditne ili debitne kartice. Takođe bi trebalo da stupite u kontakt sa svojim mobilnim operaterom kako biste zaustavili neovlašćenu aktivnost i osigurali vaš telefon kreiranjem nove lozinke ili PIN-a ili dodavanjem drugih bezbednostnih mera kao što su dvofaktorska autentifikacija ili upozorenje na prevare.

2. Promenite lozinke

Moraćete da promenite sve svoje lozinke – posebno ako, kao i mnogi, ponovo koristite lozinke sa jednog sajta ili usluge na drugi. Bankarstvo, e-trgovina i računi e-pošte su posebno važni.

Ove lozinke bi trebalo da budu jake – drugim rečima, prilično dugačke, jedinstvene i teške za pogađanje. Nemojte ni da pomislite da koristite ime svog ljubimca ili datum rođenja deteta. Promena lozinki može ili ne mora da bude jednostavna, u zavisnosti od toga čemu su hakeri mogli da pristupe i promene. Možda će biti potrebno da direktno stupite u kontakt sa organizacijama da biste objasnili situaciju i zatražili pomoć.

3. Obrišite sumnjive aplikacije ili neočekivane poruke

Ako ste pronašli bilo kakve sumnjive aplikacije ili neočekivane poruke, trebalo bi odmah da ih obrišete. Ako ne možete da primetite ništa očigledno sumnjivo, možda biste želeli da još jednom pogledate bilo koje aplikacije koje ste preuzeli neposredno pre nego što su problemi počeli da se pojavljuju.

Zatim trebalo bi da instalirate i pokrenete softver za onlajn zaštitu kako biste se uverili da ste se rešili svega što bi trebalo – i pobrinite se da je to pravi paket, jer je lažni sigurnosni softver čest način napada. Pouzdani dobavljači uključuju Bitdefender, Norton, Kasperski, AVG i Mekafi, čiji su softveri brzi i jednostavni za korišćenje. Jednom instaliran, podesite ga da redovno vrši skeniranja.

4. Ako ništa ne uspe, vratite telefon na fabrička podešavanja

Ako posle svega i dalje imate probleme, možete da posegnete sa „nuklearnom opcijom“, obrišete svoj telefon i vratite ga na fabrička podešavanja.

Ovo je brz i lak proces, sa uputstvima za svaki tip telefona koji su lako dostupni na mreži od dobavljača. Neće predstavljati previše problema ako ste napravili rezervnu kopiju svega, jer ćete izgubiti sve podatke, kontakte, fotografije i aplikacije, čime je to poslednja opcija. A ako ste u mogućnosti da vratite podatke iz rezervne kopije, uverite se da ta kopija datira pre njihovog upada, kako ne biste nenamerno ponovo učitali zlonamerni softver.

5. Obavestite prijatelje i ostale kontakte

Kada haker ima pristup vašem telefonu, on može da počne da šalje poruke vašim ličnim i poslovnim kontaktima, da šalje fišing poruke ili druge prevare i neželjene poruke.

To znači da je veoma dobra ideja da kontaktirate sve ljude kojih se setite i da ih upozorite da ste hakovani. Trebalo bi da im kažete da ignorišu poruke koje izgledaju kao da dolaze sa vašeg telefona – posebno poruke u kojima se od njih traži da kliknu na linkove – jer inače mogu da postanu sledeće žrtve prevaranata.

6. Preduzmite korake za obezbeđenje vašeg telefona u budućnosti

Kada oporavite telefon od hakovanja, trebalo bi da uradite sve što možete kako biste osigurali da se to ne ponovi. Pobrinite se da imate instaliran softver za sigurnost i redovno ga ažurirajte.

Trebalo bi da se pobrinete da instalirate sve softverske nadogradnje odmah, jer one često sadrže važne sigurnosne nadogradnje. Kako biste se dodatno osigurali, koristite virtuelnu privatnu mrežu ili izbegavajte javne Wi-Fi mreže i javne stanice za punjenje. Čak možete da isključite Wi-Fi i Blutut kada ih ne koristite. I u budućnosti, izbegavajte prodavnice aplikacija treće strane: umesto toga držite se Gugl pleja i Epl stora.

Šta da učinite ukoliko su vaši lični podaci ugroženi

Ako napadači dobiju pristup vašim ličnim podacima, mogu da izvrše krađu identiteta i pristupe drugim nalozima koji mogu da koriste iste podatke za prijavu ili da prodaju podatke na dark vebu.

Ako ste ranjivi na krađu identiteta, trebalo bi da kontaktirate relevantne vlasti – u slučaju SAD, to je Federalna trgovinska komisija na IdentitiTheft.gov. Takođe bi trebalo da zatražite od agencija za prijavu kreditnih izveštaja da obaveste o prevari i zamrznu kredit na vašim računima. Postoje različiti alati koji će vam pomoći da proverite da li su vaši lični podaci javno dostupni, uključujući Aurin besplatni Dark Veb skener ili Bitdefenderov servis za praćenje, Digital Identiti Protection.

Krajnji zaključak

Lako je uspaničiti se ako mislite da vam je telefon hakovan. Međutim, ako sačuvate prisebnost i pratite nekoliko jednostavnih koraka, postoji dobra šansa da izbegnete neke od najgorih posledica.

Izvor: forbes.n1info.rs

Koliko vremena na suncu je potrebno za dnevnu dozu vitamina D?

Sa dolaskom leta vrebaju i opasnosti od štetnih UV zraka, međutim, sunčeva svetlost nam je ipak potrebna za stvaranje vitamina D.

Više od 50 odsto evropske populacije pati od nedostatka vitamina D, pokazuju istraživanja, a upotreba kreme sa zaštitnim faktorom smanjuje sintezu ovog sunčevog vitamina za više od 90 odsto. Bilo bi logično da se leto iskoristi za sunčanje. Ipak, dermatolozi upozoravaju na opasnosti.

Nedostatak vitamina D povezan je sa brojnim zdravstvenim problemima. Nekada se smatralo da vitamin D igra vitalnu ulogu u mineralizaciji kostiju i zuba, a dobro je poznato da njegov nedostatak može dovesti do rahitisa kod dece (zbog čega se naziva i vitaminom protiv rahitisa), a kod odraslih do osteoporoze.

Novija istraživanja povezuju nizak nivo vitamina D sa mnogim drugim bolestima savremenog čoveka: gojaznošću, dijabetesom, kardiovaskularnim i autoimunim bolestima, raznim vrstama raka, depresijom, psorijazom i neplodnošću. Čini se da vitamin D ima veoma moćan efekat - smanjuje upalu i poboljšava imunitet.

Vitamin D za nekoliko minuta

S obzirom na to da danas većina nas provodi dane u zatvorenom prostoru, posebno zimi, kada je prirodno mnogo manje sunca, a leti smo mazani zaštitnim kremama koje ne dozvoljavaju UVB zracima da prodru u kožu, vlada epidemija nedostatka "sunčevog" vitamina.

Na pitanje koliko minuta dnevno treba da provedete na suncu da biste "upili" dovoljnu količinu ovog važnog vitamina - odgovor je komplikovan. Ovo zavisi od nekoliko parametara – doba dana i godine, geografske širine i dužine, vremenskih uslova, količine ozona u vazduhu, nadmorske visine, površine na kojoj stojite, kao i boje kože.

Generalno, zimi, kada je UV zračenje znatno slabije, preporučuje se izlaganje ruku i lica suncu duže od dva sata kako bi se sintetizovalo 1000 IU vitamina D, što je preporučena dnevna doza za odrasle. Za istu količinu, leti, u sezoni najjačeg sunčevog zračenja, dovoljno je samo deset minuta nezaštićenog tamnjenja lica i ruku.

Ljudi sa veoma svetlom i reaktivnom kožom koji ne podnose sunce, kao i oni koji su se oporavili od melanoma, trebalo bi da izbegavaju sunce i vitamin D unose hranom i suplementima.

"Sunce iz bočice"

Kako onda snabdeti telo ovim važnim vitaminom? Iako hrana nije najbolji izvor ovog vitamina, najbolji izbor su riblje ulje, masna riba i meso, zatim mleko i mlečni proizvodi, jaja (žumance), semenke i džigerica.

Ako želite da očuvate mladost i zdravlje kože, potrebu za ovim važnim vitaminom tokom cele godine najbolje je zadovoljiti putem dijetetskih suplemenata. Prema nutricionističkim smernicama, preporučena dnevna doza vitamina D za zdrave odrasle osobe do 70 godina je 400 do 600 internacionalnih jedinica (IU), a za stariju populaciju je nešto veća - 800 IU.

Kada je najbolje uzimati vitamine?

Američki nacionalni instituti za zdravlje predlažu uzimanje ovog dodatka u kombinaciji sa kalcijumom, jer ovaj mineral poboljšava njegovu efikasnost. Suplementi se mogu nabaviti na recept (uz prethodno obavljenu analizu krvi) ili bez recepta.

Izvor: b92.net

Nenametljivi i sveži: 10 najboljih parfema za sve koji ne vole jake mirise

Topliji deo godine sa sobom donosi mnoge promene. Između ostalog, menja se naše raspoloženje, favorizujemo laganije materijale, biramo boje. Sve postaje prozračnije i svetlije, pa i mirisi koji nam prijaju.

Mnoge žene se, u ovom periodu, okreću i parfemima koji su lagani, sveži, prozračni, nenametljivi.

Naravno, pronaći jedan takav miris nije nimalo lagan zadatak – jer priča oko parfema uvek je vrlo lična i ono što je jednoj osobi lagano drugoj je jako teško i prenametljivo.

U pronalasku mirisa idealnog za sve žene koje ne podnose jake mirise, dobro dođe pogled na favorite žena koje su u ovoj misiji uspele. Za sve one koji su u potrazi Zadovoljna.hr je izdvojila deset parfema koji po mnogima spadaju u kategoriju laganih parfema stvorenih za dame koje ne vole jake mirise.

Etat Libre d`Orange Ghost In The Shell

Kako se navodi u jednoj od pozitivnih recenzija ovog mirisa, on je toliko jedinstven i zanimljiv, a nakon nekog vremena, kada ga pomirišete imate osećaj kao da ne nosite parfem nego kao da sama vaša koža ima drugačiji miris. Gornje note su Aqual, Yuzu i Hexyl acetate, srednje note su mleko, koža, jasmin i mugane dok su bazne note Orcanox, Vinyl Guaiacol i mahovina.

Escentric Molecule Molecule 02

Ovaj jantarni mirisi za žene i muškarce je prema opisu jedne obožavateljke miris duh. To znači da ga kada ga stavite možda nećete ni osetiti, a onda će vas u jednom trenutku iznenaditi i oduševiti svojim karakterističnim, ali jako prijatnim mirisom.

Juliette has a gun Not a Perfume

Ključni sastojak ovog parfema je ambroksan, koji se obično koristi kao jedna od osnovnih nota mirisnih kompozicija, ali u ovom slučaju ima glavnu ulogu. Ime ovog parfema govori da se ne radi o parfemu, a dame koje ga vole kažu da se radi o nečemu što se ne može imenovati i što je teško opisati, ali istovremeno stvara prijatan osećaj.

Zara Nude Bouquet

Ova sveža i prijatna mirisna kompozicija sadrži note trešnje, božura i vanile. Dame koje ga vole kažu da je stvoren za svaki dan.

Calvin Klein In2U for Her

Cvetno-jantarni miris za žene u gornjim notama ima ružičasti grejp, sicilijanski bergamot i list crvene ribizle, srednje note su kaktus i orhideja dok bazu čine vanila, crveni kedar i amber. Dame koje ga vole kažu da se radi o svežem letnjem mirisu koji budi srećne emocije.

Elizabeth Arden White Tea

U gornjim notama mirisa su muškatna žalfija, morske note i italijanska mandarina, u sredini su beli čaj, mate, ružina vodica i jasmin, a bazne su note mošus, jantarno drvo i mahuna tonke. Ljubiteljke ovog mirisa kažu da je predivan, elegantan i stvoren za svaku priliku.

Maison Margiela Replica Lazy Sunday Morning

Ovaj miris je jedan od onih koji će vas podsetiti na sveže opranu, zgužvanu posteljinu. U bočici je spoj koji podseća na meku kožu i koji se lako pretvara u omiljeni miris. U njemu su spojeni đurđevak, akord irisa i belog mošusa. Žene koje ga koriste kažu da je prelep, svež, čist i mekan.

Chanel Chance Eau Tendre

Gornje note ovog parfema čine dunja i grejp dok su u sredini zumbul i jasmin. Bazu čine mošus, iris, cedar iz Virdžinije i jantar. Posebno je omiljen u toplijem delu godine.

Prada Infusion D’iris

Les Infusions d’Iris je senzulna interpretacija irisa s mešavinom italijanske mandarine, tuniskog nerolija, galbanuma i osnovnih nota cedrovine, benzoina i tamjana. Obožavateljke ovaj parfem opisuju kao istovremeno jednostavan i genijalan miris koji je i sofisticiran i elegantan. Miriše, kažu, na čisto i traje satima.

s.Oliver Selection Women

Cvjetno-voćni miris za žene u gornjim notama ima mandarinu, jabuku, bergamot i limetu. U sredini su jasmin, božur i kozja krv, dok bazu čine mošus, jantar i teksaški cedar.

Izvor: nova.rs

Rešite se tvrdokornih mrlja – jednostavan trik za čišćenje rešetke od rerne

Čišćenje rešetke od rerne ne mora da bude naporan posao. S pravim sredstvima za čišćenje, lako možete da se rešite tvrdokornih mrlja.

Novije rerne imaju program samočišćenja, ali je u mnogima potrebno ukloniti rešetke da bi se izbegla oštećenja. Iz tog razloga, najbolje ih je ukloniti i očistiti ručno.

Ako je vaša sudopera dovoljno velika da u nju stane rešetka iz rerne, to je najbolje mesto za čišćenje. Samo obavezno stavite krpu ili peškir na dno da biste izbegli moguće ogrebotine, prenosi Klix.ba.

Dakle, pored odgovarajućeg mesta za čišćenje biće vam potreban sunđer, deterdžent za pranje sudova i soda bikarbona.

Napunite sudoperu sa dve do tri kašike sode bikarbone, pola šolje tečnosti za pranje sudova i dovoljno tople vode da pokrije rešetku. Ostavite je najmanje 30 minuta do nekoliko sati u zavisnosti od toga koliko su mrlje tvrdokorne. Na kraju ih istrljajte čistim sunđerom, isperite vodom i ostavite da se osuši pre nego što je vratite u rernu.

Preporučuje se da ovu metodu koristite svaka dva do tri meseca, ali to ne znači da ste ostatak vremena slobodni. Redovno brisanje poštedeće vas tvrdokornijih mrlja i smanjiće mogućnost pojave neprijatnih mirisa.

Za svakodnevno čišćenje potrebno je da uklonite rešetku i obrišite je sunđerom sa obe strane sa malo deterdženta za pranje sudova. Temeljno isperite vodom i ostavite da se osuši pre nego što je vratite u rernu.

Izvor: n1info.rs

Sve popularniji način ishrane povezan je sa povećanim rizikom od srčanih oboljenja

Povremeni post, takođe poznat kao vremenski ograničeno konzumiranje hrane, je rastući trend u svetu. Neki ga smatraju idealnom opcijom za mršavljenje, ali ova metoda nije baš najbolja opcija za vaše zdravlje.

Prema pisanju Eating Well-a, neki oblici isprekidanog posta omogućavaju vam da jedete šta god ste nameravali za taj dan, ali u periodu od pet ili osam sati, dok drugi planovi povremenog posta imaju specifičnu hranu za svaki dan.

Zagovornici povremenog posta ističu mnoge prednosti, uključujući gubitak težine i smanjen nivo insulina. Kada su nivoi insulina visoki predugo, to povećava rizik od gojaznosti, dijabetesa tipa 2 i bolesti srca.

Međutim, dok povremeni post ima kratkoročne prednosti, nova studija predstavljena na naučnim predavanjima američkog udruženja za srce „Epidemiology and Prevention“ ukazuju na to da povremeni post možda nije najbolja opcija.

Pošto je reč o studiji koja nije objavljena u naučnim časopisima, istraživanje još uvek nije zvanično i više služi kao preporuka.

Ipak, važno je istaći da su istraživači ispitali podatke o 20.000 Amerikanaca iz Nacionalnog istraživanja o zdravlju i ishrani od 2003. do 2018. i uporedili ih sa podacima o ljudima koji su umrli od 2003. do decembra 2019. iz Nacionalnog indeksa smrti Centara za kontrolu i prevenciju bolesti.

Prosečna starost učesnika bila je 49 godina, a oko polovina su bile žene. Praćeni su u proseku od osam do 17 godina. Analiza je pokazala da su ljudi koji su pratili obrazac da jedu svu hranu manje od osam sati dnevno imali 91 odsto veći rizik od smrti od kardiovaskularnih bolesti.

Među ljudima sa postojećim kardiovaskularnim oboljenjima, period povremenog gladovanja od osam do 10 sati dnevno bio je povezan sa 66 posto većim rizikom od smrti od srčanih bolesti ili moždanog udara.

Međutim, iako je studija identifikovala vezu između povremenog posta i kardiovaskularnih bolesti, to ne znači da je vremenski ograničena ishrana uzrokovala kardiovaskularnu smrt. Pored toga, može postojati objašnjenje za vezu između povremenog posta i srčanih bolesti, prenosi Klix.ba.

„Povremeni post je sam po sebi stresan za telo, a u kontekstu našeg modernog života koji je već ispunjen hroničnim emocionalnim, fiziološkim i ekološkim stresorima, povremeni post može doneti više štete nego koristi“, rekla je doktorka Džilijan Grivs za „Eating Well“.

Izvor: n1info.rs

Trčanje, pola sata ili šetnja, 10.000 koraka: Šta je bolje za gubitak težine?

Trčanje, hodanje, šetnja, dugo se već vodi polemika koja je vežba učinkovitija.

Najmanje 10.000 koraka dnevno je dugo važilo za idealan način da smanjite rizik od oboljenja i budete zdravi i fit. Nova studija sugeriše da druge vrste treninga, umesto 10.000 koraka, mogu imati jednake efekte na gubitak težine, duži život i manji rizik od srčanih oboljenja.

U četvororgodišnjem istraživanju je učestvovalo skoro 15.000 zdravih žena starijih od 62 godine, a svaka od njijh je nosila uređaj za merenje nivoa aktivnosti i popunjavala zdravstveni upitnik svake godine, u kom su odgovarale na pitanja o tome da li puše, piju, davale podatke o visini, težini, menopauzi i ličnoj porodičnoj medicinskoj istoriji, piše Zadovoljna.rs, a prenosi N1.

Tim stručnjaka je otkrio da su žene koje su prelazile 8.000 do 8.500 koraka dnevno smanjile rizik od srčanih bolesti za 40 procenata, u poređenju sa onima koji su prelazile oko 3.000 koraka dnevno. Štaviše, otkrili su da isti efekat ima i trening od 75 minuta dnevno – što sugeriše da merenje koraka može biti bespotrebno.

Dr Rikuta Hamaia, vodeći autor studije i istraživač na Odeljenju za preventivnu medicinu u Brigamu i ženskoj bolnici, rekao je: „Za neke, posebno za mlađe pojedince, vežbanje može uključivati aktivnosti poput tenisa, fudbala, šetanja ili džogiranja, a sve to može biti lako praćeno koracima.“

„Međutim, za druge se može sastojati od vožnje biciklom ili plivanja, gde je praćenje trajanja vežbanja jednostavnije. Zato je važno da smernice za fizičku aktivnost nude više načina za postizanje ciljeva.“

„Svako od nas bira drugačiji način kretanja i skoro svi oblici su korisni za naše zdravlje.“

Istraživanje je trajalo od 2011. do 2915, a tim je pratio žene do kraja 2022.

Učesnice su podeljene na osnovu vremena koje su provele vežbajući ili broja koraka koji su prelazile.

Tim je otkrio da su one koji su ili provele najviše vremena (otprilike 200 minuta) vežbajući ili prelazile najviše koraka (oko 8.000 do 8.500) smanjile rizik od srčanih bolesti i smrti do 40 procenata u poređenju sa onima u najnižem procentu (devet do 12 minuta vežbanja ili oko 2.800 do 3.000 koraka).

Devet odsto učesnica koje su trenirale 62 minuta nedeljno i prelazile 5.183 koraka dnevno su do 2022. godine umrle, a četiri odsto njih je razvilo srčanu bolest.

„Nalazi sugerišu da pacijenti mogu da biraju između toga koliko će koraka preći ili će vežbati kako bi smanjili rizik od smrti ili kardiovaskularnih bolesti“, napisali su istraživači.

Važno je ipak naglasiti da je ovo istraživanje bilo opservacijsko, tako da se nalazi ne mogu potvrditi.

Izvor. danas.rs

Bila sam veganka, pogledajte promenu na mom licu od kad sam počela da jedem meso

Blogerka Kasumi Kris iz Holandije bila je veganka četiri godine. Onda je počela da jede meso i zatim pokazala kako joj se lice izmenilo posle samo tri nedelje nove ishrane.

Kasumi je u jednom trenutku odlučila da pređe na vegansku ishranu zbog zdravlja i, kako kaže, to joj je u početku dosta pomoglo. Smanjile su joj se akne, sveukupno stanje joj se popravilo i dobila je više energije, s tim što je imala i problema sa varenjem.

Međutim, posle dve godine veganstva koža joj se promenila – dobila je akne, lice joj je bilo isušeno i iritirano.

Činilo joj se kao da hrana radi protiv nje.

Nokti i kosa su joj postali krti, a zbog stresa koji je njeno telo očigledno trpelo, izgubila je menstruaciju četiri meseca.

Onda je jednom prilkom dozvolila sebi da prekrši veganski režim i pojela jedno kuvano jaje. Zanimljivo je da je nakon toga, u naredna tri dana, raspoloženje počelo dratsično da joj se popravlja, prenosi BrightSide.

Nedugo potom, ova mlada blogerka je rešila da prekine sa veganskim režimom ishrane.

„Ponekad se osetim čudno, ali mislim da je to prava odluka“, podelila je ona svoje iskustvo tada sa brojnim pratiocima.

Probala sam VMA dijetu i svi su me žalili, ali kad sam videla vagu posle prvih pet dana nisam mogla da verujem

Posle samo tri nedelje primetila je velike promene.

„Koža mi izgleda bolje, lice mi nije naduto i, najvažnije, ne osećam se više beživotno.“

Krajnji rezultat ona je dokumentovala fotografijama.

Fotografija sa leve strane pokazuje kako je Kasumi izgledala dok je četiri godine bila veganka i jela samo voće i povrće.

Fotografija s desne strane pokazuje kako je izgledala samo tri sedmice nakon što je počela da jede i meso.

Izvor: nova.rs

Cveće će bujati kao ludo! Samo stavite ovaj neobičan sastojak u vodu i gledajte čudo

Veliki, bogati cvetovi i bujni tamnozeleni listovi biljaka koje krase dvorišta i terase od proleća do jeseni zahtevaju posebnu pažnju i negu.

Uz redovno zalivanje i uklanjanje precvetalih latica, neophodno je i prihranjivanje, kao i upotreba preparata koji će štititi biljke od štetočina, a to podrazumeva ne samo vreme, već i dodatni novac pored onog koji ste već investirali u biljke.

Da biste uštedeli novac, biljke možete da prihranjujete i prirodnim sredstvima, i tako im obezbedite dodatne minerale koji će pospešiti njihov rast i bujnost. Kora banane, sadržaj vrećica čaja ili ljuske od luka koje ćete kompostirati mogu da poprave kvalitet zemljišta, ali će najbolje rezultate dati pivo razblaženo vodom.

Ostatke piva iz flaše ili limenke sipajte u balon ili flašu, prelijte vodom i dobro promućkajte, pa tim rastvorom zalijte baštenske i balkonske biljke jednom nedeljno. Na 10 mililitara piva optimalno ”ide” litar obične vode.

Pivo ne mora da bude sveže – i ono koje je odstojalo nekoliko dana biće i te kako korisno za cveće, zahvaljujući kompleksu vitamina B i fermentisanim materijama koje sadrži.

Ovaj rastvor posebno je koristan za muškatle, kaliope i viseće petunije koje će, ako im redovno obezbeđujete ovu vrstu prihrane, biti još raskošnije.

Pivo je odavno poznato kao sredstvo za jačanje listova sobnih biljaka. Ujedno, daje im sjaj i može da utiče na intenziviranje zelene boje. Dovoljno je da jednom u desetak dana pamučnu krpicu natopite pivom i njome prebrišete listove.

Srpski jezik: Gde se i kako koriste rodno osetljive reči

Dekanka, dekanesa, dekanica ili dekan.

Svim ovim rečima, govornici srpskog opisuju ženu koja rukovodi fakultetom, a slično je i sa ostalim zanimanjima.

„Uglavnom ne razmišljam toliko kako govorim, pa zato nisam dosledna u korišćenju rodno osetljivog jezika.

„Retko kažem sutkinja, skoro uvek psihološkinja i fotografkinja, međutim, i dalje ne znam kako glasi ženski rod reči trener“, kaže 19-godišnja Irena Jočić za BBC na srpskom.

U okviru Zakona o rodnoj ravnopravnosti, koji je usvojen 2021. godine, rodno osetljiv jezik trebalo bi da se koristi u medijima, školama, nauci, udžbenicima.

Objavljen je i Priručnik za upotrebu rodno osetljivog jezika u kom se nalaze primeri i uputstva za upotrebu feminintiva, imenica ženskog roda kojima se označava profesionalni ili drugi društveni status žena.

Tri godine od objavljivanja zakona, trebalo bi da počne i njegova obavezna primena.

Ali, ne ide sve tako jednostavno.

U januaru 2024. godine, Matica srpska i Srpska pravoslavna crkva organizovale su naučni skup Srpski identitet, srpski jezik i Zakon o rodnoj ravnopravnosti, na kom je donet zaključak da je rodno osetljiv jezik u suprotnosti sa standardnim jezikom, ali i neustavan.

„Ovakve promene ne bi previše uticale na jezik, jer se sistem vrlo sporo menja, bez obzira na društvene okolnosti.

„Izmenio bi se leksički sloj jezika, što znači da bi se samo povećala frekvencija upotrebe femininativa i verovatno došlo do kreiranja novih“, kaže Marina Nikolić, viša naučna saradnica Instituta za srpski jezik SANU za BBC na srpskom.

Kako je u školskim klupama?

Tinejdžeri, kojima profesorka srpskog jezika Nataša Jakovljević predaje u Drugoj gimnaziji u Kragujevcu, „ne brinu mnogo o tome kako se izražavaju“.

„Kao i većina mladih ljudi pričaju žargonom, skraćenicama, služe se engleskim jezikom.

„Đaci me ponekad pitaju o rodno osetljivom jeziku jer o tome slušaju u medijima, međutim u svakodnevnom govoru ga retko koriste“, kaže Jakovljević za BBC na srpskom.

Dodaje da ona predaje onako „kako su odavno propisali stručnjaci „, a tako čini i većina njenih kolega.

„Pratim tok nauke, lingvisti su jasno izneli stav o tome da su neki femininativi prisilno menjanje jezika.

„Tako da mi nije preterano bitno da li će me neko nazvati profesorom ili profesorkom“, objašnjava Jakovljević.

Kaže i da se na njenim časovima „sve zasniva na slobodi i razumevanju“.

„Nikada ne bih ispravljala učenike koji koriste rodno osetljiv jezik“, dodaje.

U jednoj od tačaka Zakona o rodnoj ravnopravnosti navodi se da bi rodno osetljiv jezik trebalo da se koristi u školskim udžbenicima, nastavnom materijalu, svedočanstvima, ali i diplomama.

Zašto je rodno osetljiv jezik problematičan?

Povodom donošenja ovog zakona oglasile su se Matica srpska i Odbor Odeljenja za književnost i jezik, ističući njegovu isključivost i „prisilno nametanje upotrebe femininativa u standardnom srpskom jeziku“.

Mnoge jezičke forme još nisu zaživele i potrebno je vreme koje će pokazati hoće li se one ustaliti, objašnjava se u saopštenju.

Poseban problem vide u primeni rodno osetljivog jezika u udžbenicima, koji bi „opteretio čitaoci i otežao recepciju teksta“.

„Primenom ovako rigidnih rešenja tekstovi udžbenika morali bi da se prestrukturiraju na sledeći način:

„Starosedeoci/starosedelice Amerike su Indijanci/Indijanke i Eskimi/Eskimke (Inuiti/Inuićanke)“, piše u saopštenju.

Kako se grade femininativi?

Imenice ženskog roda nastaju dodavanjem sufiksa, odnosno nastavka na nazive za zanimanja, titule i zvanja muškog roda, objašnjava Marina Nikolić.

„Najproduktivniji sufiksi za građenje femininativa u srpskom jeziku su -ica i -ka, a zatim slede -kinja i -inja.

„To vidimo u rečima: pevačica, učenica, doktorka, inženjerka, junakinja, kneginja, kandidatkinja, laborantkinja, a ređi su ili već zastareli sufiksi poput -lja (pralja) -ara (vračara) i drugi“, dodaje ona.

Reči poput psihološkinja i ginekološkinja ne grade se na uobičajen način.

„One nastaju dodavanjem nastavka na pridev, pravilnije bi možda bilo reći psihologinja ili psihologica.

„Ipak, ove forme su toliko zaživele i toliko su rasprostranjene, da bi ih bilo pogrešno izgoniti, pa sam mišljenja da se približavaju normi“, kaže Nikolić.

Šta je ispravno, a šta ne?

Postoje oblici reči koji nisu ispravno sagrađeni, objašnjava Nikolić.

„Takav je, na primer femininativ dekanesa.

„Dekanica i dekanka sasvim se uklapaju u domaće tvorbene modele i u tom smislu su nesporni, kao u rečima profesorica-profesorka, doktorica-doktorka.“

Oba oblika su ispravna, jer su u pitanju „normativni dubleti“.

„Oni su nastali dodavanjem domaćih sufiksa -ica i -ka na osnovu stranog porekla.

„S druge strane, forma dekanesa nastala je dodavanjem italijanskog sufiksa -esa (essa) istoj osnovi i, na prvi pogled, rekli bismo da je reč dekanesa preuzeta iz italijanskog jezika“, dodaje Marina Nikolić.

U italijanskom jeziku, koristi se reč la decana.

„Tako vidimo da preuzet je samo nastavak koji ne postoji u našem jeziku“, pa nema potrebe za uvođenjem, smatra ona.

Kroz istoriju su femininativi nastajali postepeno.

Prvo smo imali reč učitelj, a potom učiteljica, kada su ovim zanimanjem i žene počele da se bave, objašnjava Nastasja Deretić, doktorantkinja srpskog jezika na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu.

Dodaje i da je dobro to što ne postoje tačno propisana pravila u jeziku kada je ova tema u pitanju.

„Na taj način ljudi prate sopstveni osećaj, pa reči nastaju prirodno.

„Sa lingvističke strane bi bilo neodgovorno odbaciti jedan od dubleta, jer će vreme pokazati koji od njih će se ustaliti u jeziku“, zaključuje Deretić.

Nebinarnost i jezik: on, ona ili oni?

Kada je na takmičenju za pesmu Evrovizije pobeda pripala Nemu, nebinarnoj osobi iz Švajcarske, u medijima su korišćeni muški i ženski rod, ali i množina.

Ljudi koji se ne osećaju ni kao muškarci ni kao žene, nazivaju se nebinarnim.

U engleskom jeziku, za njih se koristi zamenicu they koja ne govori kog je roda osoba, dok je u srpskom situacija komplikovanija.

Zbog toga je LGBT organizacija Da se zna na Instagram profilu dala smernice za medije, pošto trenutno nema zvaničnog rešenja.

„Najbolje je naizmenično koristiti muški i ženski rod, jer množina dodatno komplikuje slaganje reči u rečenici“, kaže Mateja Stefanović iz ove organizacije.

Dodaje i da srednji rod može biti uvredljiv, jer se koristi za životinje i nežive predmete, kao i u uvredama upućenim nebinarnim i transrodnim ljudima,

Rešenja koja se nude u engleskom nisu odgovarajuća za srpski, jer nije moguće izraziti značenje pola gramatičkim sredstvima, rekao je Vladan Jovanović, naučni savetnik u Institutu za srpski jezik Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU) u ranijem razgovoru za BBC na srpskom.

Ni u regionu nema zvaničnog rešenja kada je u pitanju rodno neutralan jezik.

U radu hrvatskih stručnjaka Speaking about people of non-binary sex/gender in Croatian predlaže se uvođenje novih zamenica – onie, onu ili onx, a slovenačkom jeziku, jedno od rešenja koje se navodi u naučnim radovima je izostavljanje rodnih nastavaka i upotreba donje crte.

Koliko je prevođenje komplikovanije?

Jelena Mandić prevodi poeziju i prozu sa engleskog i persijskog jezika.

Kada je priređivala i prevodila zbirku Savremenih iranskih pesnikinja, naišla je na poteškoće jer se u persijskom koristi jedna lična zamenica za označavanje sva tri roda.

„Osim toga, ne postoje reči kojima bi se opisale neke vrste odnosa, pa se tako za dečka ili devojku koji su u vezi koristi reč دوست /dust/ , sa značenjem prijatelj ili prijateljica, što dodatno može da unese zabunu prilikom prevođenja“, kaže Mandić za BBC na srpskom.

Dodaje i da je, prilikom prevođenja, koristila brojne smernice, od radova srpskih i stranih lingivsta, pa do izvora sa interneta.

„Konsultovala sam tekstove lingvista koji su se bavili proučavanjem odnosa roda i jezika, ali i prevodilačkom praksom sa engleskog na srpski“, dodaje ona.

Da li zakon menja umetnost?

Kada piše romane i priče, spisateljica Ana Marija Grbić kaže da „ne obraća pažnju da li koristi rodno osetljiv jezik“, dok je u uređivanju knjiga dosledna u njegovom korišćenju.

„Ne mislim da ovakav izbor reči može uticati na umetnički stil, možda bi ponekada promenio ritam pesme ili slično, ali to je sve zanemarljivo“, kaže ona za BBC na srpskom,

Dodaje i da veruje će se na ovaj način izmeniti jezik književnosti.

„Jezik je živ stalno se menja i evoluira i jasno je da je to smer u kom se kreće“, dodaje Grbić.

U prozi Tanje Stupar Trifunović, femininativi se pažljivo koriste, osim u slučajevima kada nisu u skladu sa izražavanjem književnih junaka.

Smatra da ovakav jezik već dugo postoji, „samo se sada čini da se više polemiše o samom pojmu“.

Kada pogledamo našu narodnu književnost, i ona prepoznaje rodno senzitivan jezik, samo nije tako imenovan, tako da je pomalo apsurdno pričati o promeni toka književnosti, objašnjava ona.

„Rodna senzitivnost jezika utiče na druge stvari, poput prepoznavanja i veće vidljivosti žena u tekstu, a nema nikakvog uticaja na stil, u smislu njegovog poboljšanja ili kvarenja“, dodaje spisateljica.

Izvor: BBC na srpskom

Da li dremanje može da nadoknadi loš san?

Možda ste ostali budni do kasno u noć, a sada se pitate da li će vam kratko spavanje na pauzi za ručak dati energiju koja vam je potrebna da biste uspešno priveli dan kraju i potencijalno nadoknadili izgubljene zdravstvene prednosti punog sna.

Prema istraživanju Centra za kontrolu i prevenciju bolesti iz 2020. godine, više od trećine odraslih u SAD ne spava preporučenih sedam ili više sati svake noći.

Stručnjaci kažu da je nedostatak sna povezan sa brojnim povećanim zdravstvenim rizicima, uključujući gojaznost, visok krvni pritisak, dijabetes, koronarnu bolest srca, moždani udar i mentalne probleme.

Rebeka Spenser, istraživač nauci o spavanju na Univerzitetu Masačusets Amherst, kaže da za zdravlje nije važna samo dužina sna, već i kvalitet tog sna, koji je određen time koliko vremena provodite u različitim fazama sna.

Kada spavamo noću, prolazimo kroz nekoliko „ciklusa spavanja“ od oko 90 minuta. Svaka se sastoji od četiri faze:

Prva dva se smatraju laganim snom, gde se vaši mišići opuštaju, temperatura tela pada, a otkucaji srca i disanje usporavaju dok tonete u san.

Treća faza, poznata kao dubok san, je kada su oči i mišići potpuno opušteni, a telo obavlja važan posao popravljanja i izgradnje kostiju, mišića i drugih tkiva, kao i jačanja imunog sistema i konsolidacije i obrade sećanja.

Brzi pokreti očiju (ili REM) je poslednja faza ciklusa spavanja. Nije tako duboka kao treća faza, ali je to kada najverovatnije sanjate i smatra se da je povezano sa učenjem, čuvanjem uspomena i regulisanjem raspoloženja.

Moli Etvud, klinički psiholog i istraživač medicine za bihejvioralno spavanje u „Johns Hopkins Medicine“, kaže da je normalno s vremena na vreme imati loš san. Ali ako ne prolazite dosledno kroz sve ove faze svake noći, to može dovesti do brojnih zdravstvenih stanja.

Ograničenja dremanja za nadoknadu nedostatka sna

Dr Spenser kaže da dremanje ne može nadoknaditi te nedostatke. Iako nekoliko sati sna noću i dremanja tokom dana mogu ukupno da dodaju do šest ili više sati, zdravstvene prednosti se ne zbrajaju na isti način.

Kratko spavanje – manje od 90 minuta – obično uključuje samo lakše faze sna, a ne dubok san koji obično dobija tokom noći. I dok dremanja duža od 90 minuta mogu uključivati blagotvoran dubok san, veća je verovatnoća da će vas ostaviti pospanim i potencijalno manje budnim od kraćeg spavanja.

Prednosti dremanja

Međutim, postoje neke situacije u kojima kratko dremanje može biti korisno, kaže dr Etvud.

„Kada se niste dobro naspavali, dremanje zaista može poboljšati stvari poput vremena reakcije i pamćenja ako morate da radite“, dodaje ona.

Ako obično radite tokom dana, na primer, dremanje od 20 do 30 minuta može da vam vrati budnost, a da vas ne učini pospanim ili poremeti vaš san sledeće noći.

Dremanje takođe može biti posebno važno za održavanje budnosti za one koji nemaju uvek dnevni raspored—kao što su piloti, vozači, lekari ili drugi radnici u smenama. Slično, oni mogu pomoći starijim ljudima ako poremećaji spavanja u vezi sa godinama, kao što je potreba za odlaskom u toalet noću, remete njihov san.

Saveti za efikasno dremanje

Ako osećate potrebu da odspavate, dr Etvud savetuje da to bude kratko – ne duže od 30 minuta – tako da ne ometa vaš san sledeće noći.

Najbolje je da odspavamo popodne, „kada imamo prirodni pad budnosti i obično se osećamo pospano“.

To olakšava da brzo utonete u san.

Ali ako ste hronično umorni ili imate problema da prođete dan bez dremanja, dr Etvud preporučuje pomoć specijaliste za bihevioralno spavanje.

„Ljudi obično pate neko vreme, a zatim odu kod svog lekara primarne zdravstvene zaštite i dobiju neke lekove.“

Ali poseta specijalisti za spavanje je dugoročnije rešenje nego oslanjanje na lekove. Ovi profesionalci, obučeni u psihologiji spavanja, mogu ponuditi specifične vežbe ili strategije kao što je kognitivna bihejvioralna terapija koja vam može pomoći da dobijete san koji vam je potreban.

Izvor: n1info.rs

NAJVULGARNIJA SCENA U ISTORIJI FILMA zbog koje je glumica dobila 2 MESECA ZATVORA: Primorana da je snimi, a dovela ju je do LUDILA i uništila

Francuska glumica Marija Šnajder bila je praktično još uvek tinejdžerka kada je bila primorana da za potrebe snimanja filma "Poslednji tango u Parizu" izvede brutalnu scenu silovanja sa kolegom skoro tri decenije starijim od nje - Marlonom Brandom. Ovo mučno iskustvo je ostavilo trajne posledice po nju samu, ali i njenu karijeru, a do kraja života nije uspela da se otarasi senki koje su pratile zbog te uloge.

Marija Šnajder je imala 19 godina kada je dobila ulogu u kultnom ostvarenju, a partner u filmu bio joj je tada 48-godišnji Marlon Brando, već prekaljena glumačka veličina. Erotski dramski film iz 1972. u režiji Italijana Bernarda Bertolučija izazvao je kontroverzu, negodovanje i osudu kritičara i gledalaca širom sveta, ali je ipak zaradio neverovatnih 96 miliona dolara na bioskopskim blagajnama širom sveta.

Nedavno je u okviru Kanskog festvala prikazan i biografski film "Being Maria" upravo o liku i delu ove Francuskinje, koji se između ostalog bavi i užasnim iskustvom na snimanju filma koji ju proslavio, ali i koji ju je doveo do toga da bude smeštena na psihijatrijsku kliniku.

Zašto je "Poslednji tango u Parizu" proglašen opscenim i kako je uništio život Marije Šnajder?

Marija Šnajder je 15. oktobra 1972. doslovce preko noći postala slavna, postavši žena o kojoj se najviše pričalo u čitavoj Americi. Nakon što je prethodne noći "Poslednji tango u Parizu" premijerno prikazan na Njujorškom filmskom festivalu, odmah je izazvao niz kontroverzi. Iako je u početku naišao na pozitivnu kritiku, izazvao je i bes javnosti, a na kraju je čak i zabranjen za bioskopsko prikazivanje, piše "Daily Mail".

Bertolučiju je u Italiji suđeno zbog opscenosti, a njegog sirov prikaz silovanja i emocionalnih prikazivanja doveo je do međunarodnih polemika. On je, inače, sam priznao da je ideju za film razvio iz sopstvenih seksualnih fantazija koje je dobio nakon što je "sanjao da je video prelepu, nepoznatu ženu na ulici i imao seks sa njom, a da nije znao ni ko je ona".

Marija je u tom trenutku već dobila nekoliko malih uloga u različitim filmovima, ali je uloga lepe i mlade Žan u Bertolučijevom filmu bila prva važna i velika. No, nije ni slutila koliko će ovaj angažman biti mračan.

U filmu se Žan, njen lik, upušta u erotsku avanturu sa Polom, kog igra Brando, a koji insistira da njihova veza ostane isključivo seksualna i anonimna. Par se suočava sa nekoliko emotivnih rolekostera okom filma, ali uprkos što su strast i romantika osnovna tema, ovo nikako nije ljubavna priča.

U ozloglašenoj, ljubavnoj sceni Brandov lik je analno silovao lik Šnajderove na spratu pariskog stana, dok koristi puter kao lubrikant. Godinama kasnije otkriveno je da scena nije bila napisana u scenariju, da je bila sakrivena od Marije i da nije dobijena njena saglasnost za snimanje istog, a to je otkrio sam Bertoluči i u jednom intervjuu 2013. godine. "Nisam želeo da Marija glumi... Želeo sam da oseti bes i poniženje", rekao je.

"Sekvenca sa puterom je ideja koju sam dobio sa Marlonom ujutru uoči snimanja. Želeo sam od nje reakciju devojčice, a ne glumice. I mislim da je mrzela mene i Marlona jer joj nismo rekli", istakao je.

Bertoluči je priznao da je bio "užasan" prema Mariji jer joj nije saopštio svoje planove, ali je dodao da nije zažalio zbog te odluke.

Mariji nije bila prijavljena scena silovanja pre snimanja

Šnajder je 2007, četiri godine pre smrti, za "Daily Mail" priznala da se osetila "pomalo kao da je silovana" i od strane Branda i od strane Bertolučija nakon što je snimila ovu šokantnu, vulgarnu scenu.

"Trebalo je da pozovem svog agenta ili advokata da dođu na set, jer ne možete naterati nekoga da uradi nešto što nije u scenariju. Marlon mi je rekao: 'Marija, ne brini, to je samo film', ali tokom scene, iako ono što je Marlon radio nije bilo stvarno, moje suze su bile prave", ispičala je.

Glumica je istakla i da nije bilo privlačnosti između nje i Branda i da ga je posmatrala kao očinsku figuru. Za Bertolučija je imala daleko pogrdnije reči, nazvavši ga "debelim, znojavim manipulatorom".

Marija je istakla da je Branda posmatrala kao očinsku figuru

Marija je rekla da se odmah nakon što je film prikazan u bioskopia širom sveta osetila kao "seks simbol" i da ju je to učinilo "malo ludom". "Nije mi se svidela... Ta slika puna insinuacija, nevaljalih misli, koju su ljudi posle stekli o meni. Ljudi su mi prilazili u avionu, govorili neprijatne stvari. Proganjali su me, osećala sam se kao da me love"", akcentovala je.

Zatvorske kazne zbog filma za glavne glumce i režisera

Nakon što je film pušten u javnost, italijansko privatno tužilaštvo iz Bolonje pokrenulo je tužbu protiv glavnih aktera i kreatora dela na osnovu "opscenog sadržaja koji je uvredljiv za javnu pristojnost" i "opisa i prikazivanja masturbacije, pohotnih radnji i razvratne golotinje, praćenih zvukovima, uzdasima i vriscima zadovoljstva".

U početku je tužba bila neuspešna, ali je u septembru 1973. godine Apelacioni sud u Bolonji osudio Bertolučija, Branda i Šnajderovu na dva meseca zatvora i novčanu kaznu, ali je presuda poništena u decembru iste godine.

Film je u to vreme bio toliko skandalozan da su Italijani tužili režisera i dva glavna aktera

Iako Marija nije završila iza rešetaka, reakcije i uvrede javnosti u Italiji dovele su je do ogromnog stresa i problema sa mentalnim zdravljem. "Kontroverza me je naterala da poludim", rekla je u jednom intervjuu, priznavši da se tada okrenula narkoticima kao sredstvu za beg od stvarnosti.

Glumica nimalo nije uživala u novostečenoj slavi, šta više to ju je dovelo do pokušaja da sebi oduzme život i to u više navrata. "Preživela sam samo zato što je Bog odlučio da nije vreme da odem", rekla je.

Marija više nikada nije snimila nijednu golišavu scenu tokom čitave karijer i snimila je preko 50 filmova, ali je ipak imala problema da se distancira od jednom stečenog imidža seksualnog simbola i nikada nije doživljavana kao ozbiljna glumica.

Izvor: blic.rs

Prirodan repelent: Komarci ne vole miris ovog popularnog voća

Svedoci smo letnjih temperatura, zbog čega već nedeljama možemo da uživamo u večernjim izlascima na otvorenom. Prigušena svetla, razgovori s dragim ljudima, svež vazduh, smeh… zvuči predivno, zar ne? Sve dok nam tu idilu ne poremete komarci i drugi insekti.

Ipak, postoji način da se zaštite od pomenutih „gnjavatora“, i to na prirodan način.

Kora od pomorandže i limete

Prema pisanju sajta Živim, repelent označava sredstvo koje svojim specifičnim mirisom odbija insekte poput komaraca, krpelja i muva. Iako na policama prodavnica postoje razna sredstva za odbijanje insekata, važno je pomenuti da postoje ona koja sadrže nezdrave pesticide.

Srećom, prirodne repelente možemo pronaći u svojoj kuhinji. Jedna od korisnih namirnica za ovu potrebu je kora od pomorandže, a to dokazuje i jedna naučna studija objavljena u žurnalu „Bioresource Technology“.

Ona je, naime, potvrdila da su ekstrakti pomorandžine kore (Citrus sinensis) i limete (Citrus aurantifolia) izuzetno efikasni repelenti protiv komaraca i drugih insekata, uključujući bubašvabe i kućne mušice. Iako je u ovom eksperimentu korišćen sprej od ekstrakta pomorandžine kore, stručnjaci smatraju da samo korišćenje kore može biti odlično za odbijanje insekata.

Gde postaviti koru?

Koristi od pomorandžine kore potvrđuje i ova studija iz 2023. u kojoj istraživači preporučuju ostavljanje pomoranžine kore napolju (na terasi) kako biste spriječili komarce, kao i druge bube i štetočine da uđu u vaš dom.

Takođe, za istu svrhu pomorandžinu koru možete utrljati direktno na kožu. U svojoj kori ovo voće sadrži visoku količinu limonena koji je ujedno insekticid koji utiče na respiratorni sistem insekata.

Druge metode

Osim pomenutog trika, u borbi protiv insekata uvek možete posegnuti za eteričnim uljima, takođe poznatim repelentima. Pauci mrze ulje čajevca i lavande, dok će cimet i kreda prirodno odvratiti mrave.

Protiv krpelja odličnim se pokazalo eterično ulje limunskog eukaliptusa i citronele koje će jednako uspešno oterati naporne komarce.

Uz ulja, sađenje određenog bilja i cveća oko terase može biti korisno u zaštititi od insekata. Neven može oterati štetočine koje grizu ili bodu, dok limunska trava, beli luk i ruzmarin odbijaju gmizavce.

Izvor: danas.rs

Georgina se pravilno gaji samo na jedan način: Imaćete raskošne cvetne lopte sve do prvih mrazeva

Cveće georgina biće vaš najlepši ukras bašte ove godine.

Dalija, poznata i kao georgina, spada u rod žbunastih, gomoljastih, zeljastih perena (višegodišnjih biljki ili trajnica), poreklom iz Meksika. Dalija je član porodice Asteraceae, to jest glavočika, kojoj pripadaju i suncokret, bela rada, hrizantema i cinija. Postoje 42 vrste georgina i brojni hibridi koji su pogodni za uzgoj u vrtu.

 Oblik cveta može da se razlikuje, a zajedničko im je da jedna stabljika nosi samo jedan cvet. Cvetovi mogu da budu mali, prečnika 5 cm, a isto tako i jako veliki, prečnika 30 cm. Stabljike su lisnate i razlikuju se po visini – od 30 cm, pa do više od 2 m. Većina dalija nema mirisne cvetove. Kao i većina biljaka polinatore (insekte oprašivače) ne privlače mirisom, već jarkim i raznovrsnim bojama svih vrsta, osim plave.

Georgina je 1963. proglašena nacionalnim cvetom Meksika. Asteci su je zbog gomolja gajili kao jestivu biljku, međutim, dolaskom španskih osvajača ova praksa je uglavnom prekinuta. Pokušaji da se dalija gaji kao jestiva biljka u Evropi prošli su bez uspeha, piše Stil.

 Savremenim baštovanima je georgina poznata kao ukrasna baštenska biljka koja raste iz malih, smeđih, dvogodišnjih gomoljika koje se sade u proleće.

Ovo raznobojno štrkljasto cveće uglavnom cveta od sredine leta, pa do prvih mrazeva, kada je većina drugog cveća već odradila svoje.

Mada nije najbolje prilagođena ekstremno toplim podnebljima sa visokom vlažnošću vazduha, georgina ipak i u takvim uslovima ulepšava sunčane vrtove, sa sezonom cvetanja koja traje najmanje 120 dana. Georgine napreduju u hladnijim i umereno vlažnim klimatskim pojasevima.

Georgine sadnja

Ne žurite sa sadnjom jer će biljka da boluje u hladnom zemljištu. Sadnja bi trebalo da počne kada temperatura tla bude oko 15,5 stepeni Celzijusa. Treba sačekati dok ne prođu sve opasnosti prolećnih mrazeva.

Za sadnju odaberite dobro osunčano mesto. Georgine će imati više cvetova ako su izložene direktnoj sunčevoj svetlosti 6 – 8 sati dnevno. Najviše vole jutarnje sunce. Za uzgoj georgina odaberite mesto koje je donekle zaklonjeno od vetra.

Dalije bujaju u zemljištu koje je plodno i dobro drenirano. Zemljište bi trebalo da ima pH vrednost između 6,5 – 7, dakle, da bude blago kiselo. Ako imate zemljište koje nije rastresito, dodajte malo peska, tresetnice ili pregorelog stajskog đubriva da biste rastresli tlo zbog bolje drenaže.

Gomolje (lukovice) georgina pokrivačica postavljajte u leju na razmaku od 22 – 30cm. Sitnije sorte, koje obično rastu do 1m u visinu, rasporedite sa razmakom od 60cm. Sadnja više sorte, sa krupnijim cvetovima, treba da bude sa razmacima od 1m.

Sadnja dalija bi trebalo da se obavi u rupi koja je malo veća od gomolja i u nju bi trebalo da stavite malo komposta ili tresetnice. Korisno je i da u rupu za sadnju ubacite jednu pregršt koštanog brašna. Prilikom sadnje ne koristite nikakvo đubrivo.

Izbegavajte gomolje dalija koji su naborani ili truli. Malo zelenih izdanaka je dobar znak. Nemojte deliti gomolje dalija za sadnju , kao što se to radi sa krompirom.

Posadite ceo gomolj, sa pupoljcima izbojaka, ili okcima, okrenutim gore, na dubini od 15 – 20cm. Krunica bi trebalo da bude tik iznad nivoa tla.

Visoki kultivari sa krupnim cvetovima traže potporu. Postavite kočiće, visoke od 1,5 do 2m, oko biljaka u vreme sadnje i vezujte stabljike za njih kako biljke budu rasle.

Velike dalije i one koje se gaje kao reznice, najbolje se uzgajaju u posebnim lejama u redovima i to same, bez konkurencije drugih biljaka. Dalije srednje i niske visine se odlično kombinuju sa drugim letnjim cvećem. Ako imate samo povrtnjak, to je idealno mesto da posadite red dalija za reznice (ujedno ćete imati nešto lepo u šta ćete gledati dok budete plevili baštu).

Ono što je lepo kad je uzgoj dalija u pitanju je što počinju da cvetaju oko 8 nedelja nakon sadnje, negde sredinom jula. Neki baštovani zasade gomolje u zatvorenom prostoru mesec dana ranije da bi počele da cvetaju ranije.

 

Ne zalivajte gomolje odmah nakon sadnje jer ćete tako izazvati truljenje. Počnite da zalivate kada se iznad zemlje pojave prvi izdanci. Dalije nemojte da pokrivate malčom ili korom jer će izbijanje izdanaka biti otežano. Nega i održavanje dalija

Nema potrebe za zalivanjem dok se ne pojave izdanci dalija; zapravo, preterano zalivanje može da dovede do truljenja gomolja. Kada se dalije prime, obezbedite im zalivanje natapanjem 2 – 3 puta nedeljno; koristite prskalicu bar 30 minuta (u suvim i toplim podnebljima i duže).

Ljuske od jaja za cveće
Ljuske od jaja za cveće: Kako se pravilno koriste da bi biljke bile raskošne
cveće
Ako ovo ulje iz apoteke pomešate s vodom i time zalijete cveće, bujaće kao ludo cele godine
Dalijama godi tečno đubrivo sa malim sadržajem azota (slično onom koje se koristi za povrće). Prihranjujte ih nakon nicanja, a posle toga, svake 3 do 4 nedelje od sredine leta do rane jeseni. Ne preterujte sa prihranom, naročito sa azotom jer ćete rizikovati da cvetovi budu ili mali ili da ih uopšte ne bude, kao i slabe ili trule lukovice.

Kao i mnoge krupne hibridne cvetnice, velike dalije će možda zahtevati posebnu pažnju pre ili posle kiše, kada otvoreni cvetovi mogu da se napune vodom ili da se stabljike poviju od vetra.

Dalije pokrivačice tla ne traže podupiranje niti kidanje pupoljaka; dovoljno je da zakinete vrh izdanka da podstaknete formiranje žbuna i da uklonite precvetale cvetove. Otkinite središnji izbojak iznad trećeg reda listova.

Za više sorte dalija, u vreme sadnje, postavite kočeve za podupiranje. Umereno kidajte izbojke, grane i pupoljke, kao i precvetale cvetove da biste dobili raskošan izgled biljke u trajanju od 3 meseca pa i duže.

Lišće dalije će pocrneti sa prvim mrazevima.

Šta sa georginama tokom zime

Dalije su otporne na zimske uslove koji su karakteristični za naše podneblje. Možete da ih orežete i ostavite da prezime u tlu; pokrijte ih debelim slojem suvog malča.

Štetočine i bolesti
Uzgoj dalija mogu ometati štetočine i bolesti karakteristični i za drugo baštensko cveće.

Puževi golaći i puževi sa kućicom – 2 nedelje nakon sadnje počnite da postavljate mamce za puževe i nastavite tako tokom čitave sezone.

Paučinari – ako mislite da ih izbegnete počnite sa prskanjem krajem jula i nastavite čitavog septembra. Raspitajte se u poljoprivrednoj apoteci koje sredstvo je najbolje da koristite.

Georgine presađivanje

U hladnijim podnebljima, ako želite da sačuvate biljke, morate da iskopate lukovice početkom jeseni i čuvate ih preko zime. U našem podneblju mogu da prezime u tlu, međutim, ako niste sigurnu, izvadite ih.

Biljke treba skratiti na 5 do 10 cm iznad zemlje.

Izvadite i razdvojte lukovice. Nežno ih protresite da biste uklonili zemlju. Odsecite trule delove, okrenite ih naglavačke i ostavite da se prirodno osuše.

Spakujte ih u neki rastresit materijal (vermikulit, suvi pesak ili granule stiropora).

Čuvajte u dobro provetrenom prostoru u kome nema mraza – 4 -7 stepeni je idealno, 1,5 – 10 stepeni je prihvatljivo.

U proleće iznesite lukovice , odvojite ih od roditeljskog spleta i počnite uzgoj dalija ispočetka.

Ako vam sve ovo deluje kao mnogo mučenja ili nemate odgovarajući prostor za čuvanje, preskočite kopanje i skladištenje pa krenite iznova tako što ćete na proleće kupiti nove lukovice za uzgajanje.

Izvor: nova.rs

Roditeljima nevaspitane dece: Pretvorili ste Srbiju u košmar!

Psovke dece u parkovima iz dana u dan evoluiraju, više ni ne reagujemo na njih. Znate li šta klinci rade kad prvi put bez vas krenu napolje? Isto ono što su radili dok ste ih ćutke s klupice gledali kako guraju drugara s penjalice uz reči "ajde da padne da polomi glavu". Možda ste ipak hladnokrvno, u sedećem položaju, izgovorili - bože sine, to nije lepo.

Ski škola za decu u inostranstvu. Baš mali pilići, čini se da bolje skijaju nego što hodaju. Predvodi ih nasmejani instruktor. Pravili su pauzu, vraćaju se ka stazi, svi su stavili skije. Svi osim jednog malog koji ne može pancericom da ubode vez. Trudio se neko vreme, svi su ga strpljivo čekali, instruktor mu dobacuje: „Jače!“ Onda na meni pomalo razumljivom stranom jeziku kaže ostaloj deci da pomognu drugaru. Oni ushićeni skaču na taj neposlušni vez, njih desetoro se trude da ga otkače i cerekaju se, zagrcnu se od smeha. Mali čija je skija, stoji iznad njih i zadivljeno ih gleda. Pošto uspeju u misiji, on raširi ruke, a svi ga grle i smeju se. Onda dođu do instruktora i svi ga zagrle, nešto se šale.

Gledam to s potpuno blentavim izrazom lica i mislim na dva parka pored moje zgrade. Kad god uđem u te parkove, ima mnogo dece istog uzrasta. Dok šetam psa, često se stresem od psovki koje čujem iz tih malih usta. Zvuči neprirodno, žulja uši. Svaki put se okrenem da vidim lice devojčice koja izgovara „puši ga“, i budem zgrožena. Često mama ili baka sedi na par koraka od nje. Priča s mamom dečaka koji joj je uzvratio: „Kurvo raspala“. Niko ne reaguje. Stavim kapuljaču, krenem dalje. Mnogo puta sam stavila tu kapuljaču.

Dok sam gledala te male skijaše koji su me pretvorili u sentimentalnu slinu s blagotelećim izrazom lica, mislim kako su klinci iz parka i ovi – rumeni, fini i nasmejani zapravo potpuno isti. Sva ta deca su divna.

Niste divni vi, koji ste rešili da ih imate, pa ste u nekom trenutku shvatili da je život u Srbiji dobar alibi da se ne bavite njima. A tu je sve teško, i nema se vremena, i kriza udara decenijama, grcate za parama, a vaša deca za pažnjom.

Imam pitanje za roditelje dece iz parka. Na koji način vas je besparica sprečila da decu naučite rečima „izvoli“, „hvala“, „molim“, „izvini“, „volim te“? Kad su vas zvali u vrtić zbog prvih problema s disciplinom, šta ste uradili? Batine za dete ili pretnja vaspitačici? Možda ste izgovorili i ono čuveno „nemoguće, moje dete? Ja sam šokiran(a)“, a onda po izlasku iz vrtića momentalno počeli da psujete.

Nije vam palo na pamet da ste vi najvažniji model ponašanja svom piletu? Ako ono koristi određen fond reči, zar vam razgovor nije logičan korak?

Ne znam kada i kako smo izgubili volju i želju da pazimo ono što nam je najvažnije. Sigurna sam da su i mamama koje u parkovima ne čuju i ne vide razuzdane klince, oni ipak prioritet. Život bi dale za njih, ali ne i pet minuta razgovora.

Kao da se sve svelo na zadovoljavanje bazičnih dečjih potreba – da imaju krov nad glavom, jedu, igraju se i nekako rastu kao korov. Onda izrastu u bršljen. Mene bršljen u zemlji koja u mnogim segmentima liči na džunglu, zaista plaši. Jer jednog dana u Srbiji će živeti samo bršljeni. Neće više biti ni belih rada ni ljubičica. Zemlja će nam postati neraskrčiva šuma.

Činjenica da ništa u sistemu ne funkcioniše ne skida našu ličnu odgovornost prema sopstvenoj deci jer ako u njihovom vaspitanju mi ni za šta nismo krivi, onda nemojte da se čudite kad sutra, u srednjim godinama i oni za sve svoje probleme optuže baba ujnu koja živi u Americi i nije im ostavila nasledstvo. Možda okrive i vas što su ostali ukopani, što je jedina širina koju poseduju ona u baratanju psovkama i mržnjom.

Slika je dragi roditelji, ipak malo šira od one koju imate kada nervozni i umorni dođete s posla bez volje za bilo čim. Vreme je relativno, a taj jedan sat dnevno koji ne odvajate za svoju decu može da ugrozi čitave generacije. Jer vaše dete će jednog dana imati decu, i tako u krug. Zamislite svoje unuke, praunuke, čukununuke – umorne, bezvoljne, proste, besne, kako u 22. veku žive u Srbiji. Nesrećni. Nigde cveća, samo mračna šuma puna bršljena.

A nije baš mnogo teško. Ne dajte im da psuju i pljuju jedni druge, naučite ih da se smeju, šale, prave kerefeke i budu prava deca. Čak i kad vas mrzi najviše na svetu. Tu obavezu ste prihvatili kada ste rešili da ih imate. Trgnite se! Oni porastu u trku. Ne gubite vreme. Pokušajte da prevaspitate prvo sebe, pa onda i njih. Ništa ne boli, a baš prija.

Izvor: nova.rs

Šoljica kafe

 

Uzitak uz kafu

Kafa je napitak koji je vrlo brzo zamenio ispijanje čaja. Tako je postala sastavni deo dnevne rutine širom sveta. Šireći se iz Afrike, osvojila je čitavu zemaljsku kuglu. Ukoliko vam je dan loš, šoljica kafe zagarantovano može bar malo da ga popravi. Sa prijateljima u hladu guste krošnje uz šoljicu razgovora, raspoloženje moze munjevito da se podigne. Jak kratki espeso ili blag makijato može biti baš to što vam je potrebno da bi ste započeli dan na pravi način.

Praktičnost na prvom mestu

Ukoliko pak nemate vremena za odlazak u grad, dobra alternativa može da bude ugođaj kod kuće. Aparati koji funkcionišu pomoću kapsula su se pokazali kao vrlo praktično rešenje. Zbog minimalnog angažmana oko spremanja, kuvanja, prženja i pripreme kafe, ostaje više vremena za razgovor i druženje sa prijateljima ili za kvalitetno vremene za sebe. Kapsule za kafu su vrlo ekonomično i praktično rešenje. Individualnost kapsula je prednost zbog očuvanja svežine i arome. Takođe, još jedna prednost aparata koji rade na kapsule, je to što može da se zaboravi na menjanje vode, čišćenje i servisiranje aparata za kafu.

Inovacije u pripremi kafe

Kapsule za kafu su male i kompaktne, ne zauzimaju mnogo prostora i ne zahtevaju nikakvo prethodno pripremanje. Na jedan klik vas čeka omiljeni napitak, topao ili hladan, svaki put potpuno istog ukusa kao da ga je spremao profesionalni šanker. Kapsule za kafu su takođe praktično rešenje za vikendice. Svako od ljubitelja kafe, doživljava kafu na sopstven način, međutim, pravim uživaocima ona je mnogo više od željene doze kofeina i jutarnjeg “goriva”, ona je način povezivanja sa drugim ljudima. Uz kafu se ostvaruju prijateljstva, poslovne prilike i veze i upravo je to ono što je doprinelo svetsku slavu malim, mirisnim zrnima.

Oliver Dixon / Shutterstock Editorial / Profimedia

Struja zaista može da bude besplatna: Ova šema za uštede na računima širi se svetom

Znaš da je budućnost elektroenergetske mreže stigla kada tvoj dobavljač električne energije želi da te plati da koristiš manje od onoga što oni zapravo prodaju. To je suštinski ponuda za kupce londonske kompanije Oktopus Enerdži, vredne 16,6 milijardi dolara. „Kada operateri mreže postanu preopterećeni, plaćaju bogatstvo da uključe rezervne generatore. Ako koristiš manje, mi ćemo ti platiti„, kaže Greg Džekson, suosnivač i izvršni direktor Oktopusa. On naglašava da će u centru buduće mreže biti novi odnos zasnovan na stimulativnom podsticanju.

Na primer, Oktopus je potpisao ugovore sa 1,4 miliona kupaca i uključio ih u program koji im šalje poruku tri sata pre očekivanog vrhunca (pika) potražnje za električnom energijom, podstičući ih da smanje potrošnju i zarade tri puta više od prosečne cene za električnu energiju koju nisu koristili. To funkcioniše. Prošle godine, kaže Džekson, Oktopus je platio kupcima 10 miliona dolara kako bi sprečio britansku mrežu da potroši 200 miliona dolara na proizvodnju dodatnog uglja i dizela.

Složenost ne odvraća kupce. Od osnivanja pre osam godina, Oktopus je već narastao na osam miliona računa, postavši najveći dobavljač električne energije u Velikoj Britaniji i drugi najveći u Evropi. Džekson pripisuje njihovu popularnost delom gejmifikaciji potrošnje energije – zamisli kombinaciju Šopifaja, Robinhuda i Ubera, kaže. A sada su krenuli u Sjedinjene Američke Države, konkretno u Teksas, jednu od retkih država gde regulacija tržišta električne energije omogućava varijabilne cene električne energije po lokaciji.

Prepuštanje kontrole elektrani

U žargonu elektroindustrije, termin za dinamiku kada se kupac unapred dogovori da smanji potrošnju energije u vreme ograničene ponude naziva se odgovor na potražnju. Ako, kao Oktopus, okupite dovoljno kupaca koji su dobrovoljno prepustili mogućnost daljinske kontrole svojih kućnih termostata i punjača za baterije električnih vozila, onda imate ono što je poznato kao virtualna elektrana.

„Čak i ako nemaš solarnu energiju ili baterije, možemo se povezati sa tvojim pametnim termostatom. Plaćamo ti trenutnu cenu električne energije da smanjiš potrošnju kada je energija najpotrebnija“, kaže Džekson. Takva virtualna elektrana zapravo ne stvara dodatne elektrone za slanje u mrežu, ali smanjenjem potražnje u vršnim vremenima, ona služi istoj svrsi. U Velikoj Britaniji, Oktopus sada upravlja onim za šta se veruje da je najveća virtualna elektrana na svetu, ukupne snage jedan gigavat – dovoljno struje da napaja skoro milion domova.

„Na kraju smo vremena kada jednostavno plaćaš svom dobavljaču fiksnu cenu za struju“, kaže Majkl Li, predsednik operacija Oktopusa u SAD-u. „Prelazimo na mrežu sa dinamičnim cenama, gde će 80-90% svih sati biti besplatno, a ostatak će biti veoma skup“.

Li je 2020. prodao kompaniju koju je osnovao, Ivolv Enerdži, Oktopusu za pet miliona dolara. Sada je fokusiran na prodor na teksaško tržište, koje podstiče konkurenciju među maloprodajnim dobavljačima električne energije, od kojih su mnogi bankrotirali nakon vremenskih nepogoda koje uzrokuju nagle skokove cena energije, poput zimskog olujnog Urija 2021. godine. Li očekuje brzu prijavu za ponudu pod nazivom Zero Bills, gde Oktopus obećava da nećeš plaćati ništa za struju, sve dok im prepustiš kontrolu nad svim uređajima koji troše mnogo energije, sistemom grejanja i hlađenja (HVAC) i baterijom električnog vozila.

Rekordna potražnja za električnom energijom u Electric Reliability Council of Texas, koja upravlja elektroenergetskom mrežom za 90% potreba države, bila je 85 gigavata, i postavljena je prošle godine. ERCOT već kaže da sistem neće moći da doda novu proizvodnju dovoljno brzo da zadovolji rast potražnje od 60 gigavata za manje od decenije. Veliki deo potražnje dolazi iz AI data centara i rudarenja kriptovaluta. Ovo podržava Lijevu tvrdnju da je Teksas odlično mesto za izgradnju virtualne elektrane.

Profitabilan biznis

Oktopus Enerdži je 2023. ostvario 250 miliona dolara profita na zapanjujućih 16,6 milijardi dolara prihoda. Nije loše za kompaniju osnovanu 2015. godine, prvobitno kao podružnica Oktopus Grupe, investicione kompanije (sa 15 milijardi dolara pod upravljanjem) i fintech inkubatora. Od kada je izdvojen iz grupe 2020. godine, Oktopus Enerdži je prikupio 2,3 milijarde dolara rizičnog kapitala. Najnovija runda od 800 miliona dolara bila je predvođena partnerima Generation Investment Management bivšeg potpredsednika Ala Gora. To je kompaniju vrednovalo na devet milijardi dolara.

Glavni izvršni direktor Džekson poseduje oko 5% udela, vrednog oko 400 miliona dolara. Sa osam miliona domaćinstava i poslovnih kupaca, Oktopus je brzo postao najveći dobavljač energije u Velikoj Britaniji i drugi najveći distributer prirodnog gasa. Džekson insistira da su tek na početku.

Džekson, 52, odrastao je u Jorkširu u severnoj Engleskoj, i napustio je srednju školu sa 16 godina da bi kreirao video igre. Kasnije je pohađao Univerzitet u Kembridžu, a zatim započeo karijeru u menadžmentu u Procter & Gamble 1994. godine, pre nego što se razočarao zbog pet rundi potpisa potrebnih za promenu ambalaže proizvoda. Tako je napustio P&G 1998. godine kako bi se pridružio internet revoluciji.

Isprva, u Tangent Communications u Velikoj Britaniji, pomogao je u unapređenju onlajn platforme Laburističke partije. Od kasnih 2000-ih radio je u e-trgovini, kreirajući platforme za kompanije poput SAP-a i pomažući u izgradnji startapa kao što je Zopa. Jedan od poslovnih poduhvata, Consultant Connect, kupio je Teledocs za 60 miliona dolara 2021. godine; njegova tehnologija sada omogućava 40% video konsultacija lekara u britanskom zdravstvenom sistemu.

Džeksonu nije bilo teško da 2015. ubedi Sajmona Rodžersona, osnivača Oktopus Grupe, da je globalna industrija energije (sa tri biliona dolara godišnjeg prihoda) savršena sledeća meta za velike promene uz pomoć poslovnog softvera. Rodžerson, koji je započeo upravljanjem novcem u Mercury Asset Management, bio je posebno privučen Džeksonovim pametnim planom: on bi u suštini gradio dve kompanije paralelno.

Oktopus Enerdži je kompanija koja je okrenuta ka potrošačima. Ali iza kulisa se nalazi sestrinska kompanija, nazvana Kraken, koja je takođe njihovo ime (po mitološkom cefalopodnom čudovištu) za poslovni softverski paket na bazi AI sa jednostavnim interfejsom i moćnim analitičkim pozadinskim sistemom koji podržava ceo posao Oktopusa.

Jedna firma za kupce, jedna za softver

Ali zašto dve odvojene kompanije? Zato što Džekson ne samo da je želeo da koristi Kraken za rast Oktopus Enerdži, već je želeo da uspeh Oktopusa ubedi konkurentske elektro kompanije da im je potrebna ista vrsta poslovne platforme. Što je Džekson spreman da im licencira. (Nemački energetski gigant E.on koristi Kraken za upravljanje sa 10 miliona računa.)

„To što smo sopstveni klijent nam je omogućilo da inoviramo načine na koje veliki operateri nisu mogli“, kaže Džekson, jedan od samo osam zaposlenih koji prelaze „kineski zid“ između kompanija. Taj zid je zamišljen da obuzda sukobe interesa koji bi mogli nastati kada Kraken licencira svoj softver kompanijama koje Oktopus možda želi da preuzme jednog dana.

Džekson opisuje Krakenovu fleksibilnu platformu kao model koji postoji „u supermarketu, sa ponudom kupi-jedan-dobiješ-jedan-besplatno, toliko popusta i pogodnosti… Ono što nam je Kraken omogućio je da probamo mnoge stvari. I da ih prodamo“, kaže Džekson.

Tvoj plan za struju može biti toliko jednostavan i da podrazumeva fiksnu cenu po kilovat satu. Ali ako si spreman na preuzimanje rizika sa ovom robom, Oktopus će ti prodati struju po dinamičnim tarifama – gde plaćaš koliko je tržišna cena tog dana (unutar postavljenih limita).

Ponude potom postaju znatno složenije. Oktopus nudi kupcima mogućnost smanjenja računa za struju za 15% ako prepuste kontrolu nad svojim termostatima i drugim uređajima koji troše puno energije Oktopusovom sistemu veštačke inteligencije, koji radi na Krakenu. Sistem pokušava da predvidi potražnju za strujom na osnovu vremenskih prognoza. Do sada, 300.000 kupaca je pristalo na to.

Dobiješ auto i struje koliko možeš da napuniš

Zašto ne bi iznajmio svoje električno vozilo od svoje elektro kompanije? Oktopus je razvio proizvod nazvan Drive Free koji kombinuje najam električnog vozila sa računom za energiju. Za 300 dolara mesečno dobijaš automobil i svu struju kojom ga možeš napuniti. Naravno, Oktopus može da iskoristi bateriju automobila i pošalje tu struju nazad u mrežu ako je potrebno (kupci mogu postaviti ograničenja kako bi osigurali da će njihov EV uvek imati dovoljno energije za vožnju). Za prave entuzijaste, Oktopus radi sa graditeljima kuća na razvoju 1.000 domova sa „Zero Bills“, gde su solarni paneli, toplotne pumpe i baterijski sistemi integrisani tako da vlasnici nikada neće imati račun za energiju.

Rast Oktopus Enerdžija do sada je bio pola organski i pola putem akvizicija, vođen uglavnom željom da proširi domet svog Kraken softvera. Do kraja 2018. godine Oktopus je već narastao na oko 250.000 kupaca nakon što je preuzeo operatere koji su u problemima ili stečaju.

Od tada, prikupili su kupce od kompanija poput GB Energy, Flow Energy, Engie, Bulb Energy i M&S Energy u Velikoj Britaniji. Krajem 2023. godine, Oktopus je preuzeo celokupno Šelovo poslovanje sa domaćinstvima. U Velikoj Britaniji, Oktopus sada ima više od sedam miliona računa i tržišni udeo struje i gasa iznad 20%.

Na međunarodnom nivou, Oktopus i Kraken posluju u Australiji, Japanu, Nemačkoj, Italiji, Španiji i Francuskoj. Kraken ima najdalji domet, licenciran je do sada za kupce koji upravljaju sa više od 50 miliona računa.

Ponekad se kupcima toliko dopadne ono što vide da žele da investiraju. Australijska kompanija Oridžin Enerdži ne samo da je licencirala Kraken, već je uložila i 400 miliona dolara u Oktopus za 20% udela.

Investicije u vetroelektrane

Oktopus se sada vertikalno integriše, šireći svoje pipke izvan sofisticiranog softvera u posedovanje velike infrastrukture. Do sada, portfelj uključuje projekte ofšor vetroelektrana u Velikoj Britaniji, Holandiji, Južnoj Koreji i Norveškoj. Nadajući se da će iskoristiti bum čiste energije, Oktopus je u novembru prošle godine sklopio dogovor sa kompanijom Tokyo Gas za prikupljanje i investiranje više od tri milijarde dolara u ofšor vetroelektrane. Investicije u energiju širom sveta porasle su na 2,8 biliona dolara u 2023. godini, sa više od 1,2 biliona dolara namenjenih čistoj energiji, prema Međunarodnoj energetskoj agenciji.

Osvrćući se na skoro decenijski sprint Oktopus Enerdžija, Džekson se seća hladne noći tokom energetske krize 2022. godine, kada je rat Vladimira Putina u Ukrajini poslao cene gasa i struje u nebo. Oktopus je dobijao frenetične pozive od nervoznih penzionera koji su videli kako im se mesečni računi za struju utrostručuju. Bili su uplašeni da uključe grejanje.

Džekson je odlučio da, ako ne mogu obezbediti jeftinu energiju za grejanje domova kupaca, barem mogu obezbediti efikasan način za grejanje njihovih tela. Tako je Oktopus kupio veliku količinu električnih ćebadi i poslao jedno besplatno svakom kupcu koji je bio zabrinut zbog plaćanja računa. Na kraju su poslali 50.000 ćebadi, računajući da svako košta oko 30 dolara ali štedi 500 dolara tokom zime grejući ljudi.

Najbolji način da se nadmaše veliki operateri i uspe u elektroenergetskom biznisu, kaže Džekson, je da se radi unutar postojećih tržišnih struktura, i ne pokušavaj da prisiliš birokratiju da učini nešto za šta nisu spremni. Oktopusu nije trebalo nikakvo regulatorno odobrenje da distribuira električna ćebad.

On voli kreativna rešenja, čak i za naizgled male stvari kao što su mesečni računi koji se šalju kupcima. U Velikoj Britaniji, po zakonu svaki račun za struju sadrži brojne sitne napomene i često ima najmanje tri strane. Oktopusovo rešenje: ne boriti se protiv toga, već pojednostaviti važne delove računa u dobro dizajniran imejl, priložiti potrebni trostrani PDF (koji niko neće čitati) i osigurati da, ako se kupac obrati, dobije odgovor. “Ako si zavisan od promene regulacije pre nego što možeš zapravo pružiti bilo koji stvarni posao, onda ne kontrolišeš svoju sudbinu”, kaže Džekson.

Kristofer Helman, novinar Forbes

Izvor: forbes.n1info.rs

Dok se na Balkanu svađaju čiji je, Rusi su pretvorili Teslu u kravu: Viralna fotografija zabavlja ceo svet

Bilo da mislite da je Tesla Srbin, Hrvat ili Amerikanac, Rusi su izgleda rešili da ulete u tu jednačinu svojim predlogom.

Na Reditu je osvanula fotka snimljena u jednom supermarketu u Moskvi koja je nasmejala ljude do suza.

Reč je o proizvodu koji se zove „Pametno mleko“, a proizvođač se odlučio na genijalan potez i na lik krave nalepio oči naučnika Nikole Tesle.

Kako su Rusi pretvorili Teslu u kravu:

Fotka je postala viralna, a zabavnih komentara nije nedostajalo.

„Milkola Tesla“, „Doslovno pametno mleko“, „Ovo je zaista pametan dizajn“, „Oči nikad ne lažu“ i „Ovo zvuči kao neki ludi projekt Elona Muska“, neki su od komentara.

Izvor: danas.rs

Marketing

Disclaimer I

Sve informacije na ovoj veb stranici objavljuju se u dobroj nameri i samo u opšte informativne svrhe. Veb stranica sombor.info ne daje nikakve garancije o potpunosti, pouzdanosti ili tačnosti objavljenih informacija. Svaka radnja koju preduzmete u vezi sa informacijama koje pronađete na ovoj veb stranici je na vaš sopstveni rizik i vlasnik sajta neće biti odgovoran za bilo kakve nastale gubitke i/ili štetu.

Disclaimer II

Materijal preuzet sa interneta smatra se javno dostupnim osim ako nije drugačije navedeno. U slučaju da postoji problem ili greška u vezi sa autorskim pravima na određenom materijalu, kršenje autorskih prava je učinjeno nenamerno.

Nakon predstavljanja dokaza o autorskim pravima, sporni materijal će odmah biti uklonjen sa sajta.